Aleksandra Ninković-Tašić: Podržite portal Prviprvinaskali.com
Ekološki magazin "Čekajući vetar" Radio Beograda 2 bavi se odnosom čoveka i životne sredine, čoveka i prirode.
Priznanja "Zeleni i Crni list" dodeljuju se u okviru akcije "Tražimo zagađivača i zaštitnike životne sredine", najveće i najstarije ekološke akcije u Srbiji koju su pre 37 godina pokrenuli "Čekajući vetar" i Društvo za čistoću vazduha Srbije.
Energetika - kandidat za Crni list
Reč je o gradskom postrojenju za proizvodnju toplotne energije koje koristi ugalj kao glavno gorivo. Tom višedecenijskom upotrebom dolazi se do jednog rešenja za Kragujevčane – imaju grejanje, ali i do problema, u "paketu" je i – trovanje.
Stručnjaci ponavljaju da problem leži u velikoj količini ugljen-dioksida, azotnih oksida i PM čestica. One su jedan od glavnih zagađivača vazduha u gradu – na to ukazuju stručni radovi koje je objavila, pored ostalih, i Agencija za zaštitu životne sredine.
Energetika izbacuje čestice iz dimnjaka tokom sagorevanja oko 750.000 tona uglja, što je prosečna upotreba po sezoni. Povrh svega, ekološki problem predstavlja i 25.000 tona pepela i šljake koji nastanu tim sagorevanjem, stoji u podacima koje je objavio naš kolega Branko Vučković.
Usluga koju pruža Energetika doprinosi da je Kragujevac među gradovima sa najzagađenijim vazduhom. To je izraženo u zimskoj sezoni, ali i u ovim hladnim danima kao što sada u aprilu.
Povrh svega, Energetika je i veliki dužnik, treća je na listi EPS-a, odmah iza Železare u Smederevu i JP Resavica koja se bavi eksploatacijom lignita i mrkog uglja, dakle blisko su povezane svojim delatnostima.
Da priča bude još sočnija - za tabloide, a mučnija - za građane, tu je sudski proces u kojem se sukobljene strane nadgornjavaju, ali ne time ko je pozitivnije doprineo boljem poslovanju, zaštiti javnog zdravlja i životne sredine, već su teme krivična dela i zloupotreba položaja, korupcija i nepotizam..., dok se u pozadini građani – greju i truju.
Iako i našom zemljom ovladava princip „zagađivač plaća“ kojim države podilaze kompanijama, upitno je da li postoji tačan podatak: koliko košta trovanje Kragujevčana?
Ovaj slučaj bi, ipak, trebalo da ima srećan kraj. Gradske vlasti imaju podršku republičkih, faktor EU se podrazumeva, pa smelo obećavaju da će do 1. novembra, dakle do početka grejne sezone, ugasiti kotlarnice na ugalj i da sledi priključenje na gas. Time će da se smanji ukupna emisija štetnih materija u atmosferu. Da li će prateća pojava da bude povećanje računa, jesu li svi građani ekonomski sposobni, makar bili ekološki svesni, da dalje koriste usluge Energetike - teme su za neke buduće dane u, nadam se, manje zatrovanom Kragujevcu.
Svakako, kada dođe do ove transformacije, Energetika će se sama kandidovati za Zeleni list.
Ekomar - kandidat za Zeleni list
Udruženje za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti Ekomar već šest godina sprovodi aktivnosti kojima doprinosi zaštiti životne sredine. Do sada se najviše bavilo obrazovanjem osnovaca i srednjoškolaca, ali i širom javnošću, a sve u cilju formiranja preko potrebne ekološke svesti i pravilnog delovanja, upoznavanja sa prirodnim vrednostima, njihovim ugrožavanjem, kao i zaštitom. Ekomar je formirao ekološke staze pored Šumaričkog jezera, izradio brošure “Mali vodič kroz ekološke problem i rešenja grada Kragujevca", organizovao poveći broj radionica, takođe i „Fiš end reptajls fest“.
Pored toga, Ekomar je pokrenuo prošle godine Digitalni registar zagađivača na teritoriji Kragujevca. Postoji Fejsbuk grupa u kojoj se okupljaju uglavnom Kragujevčani gde prijavljuju ekološke probleme. Udruženje prikuplja prijave građana i prosleđuje ih nadležnim službama, nakon čega prati da li se problemi rešavaju. Postavljeni ciljevi ostvareni su već u prvoj godini - bolja komunikacija građana sa nadležnima, veća transparentnost i građanski aktivizam radi očuvanja i unapređenja životne sredine. Sprovođenje se nastavlja i u 2021. godini.
Ekomar je prošle godine sproveo i projekat „Transparentnost podataka kao bitan činilac očuvanja ekoloških usluga hidroakumulacija“, u saradnji sa srodnim organizacijama u zemlji i uz međunarodnu podršku i podršku države. Izrađen je izveštaj o ekološkim pritiscima i proceni stanja kvaliteta vode na akumulacijama Gruža, Grošnica, Šumarice i Bubanj i javno je dostupan.
Udruženja je prepoznatljivo i po obraćanju Gradu povodom izgradnje objekta u neposrednoj blizini jezera Bubanj. Zahtevalo je zaštitu i očuvanje ovog značajnog ekosistema za Kragujevčane, procenu uticaja na životnu sredinu, kao i neophodna istraživanja terena i analizu jezera.
Nisu jedini koji su uticali na epilog, ali: Grad Kragujevac je prošlog meseca pokrenuo inicijativu za proglašenje zaštićenog područja gradskog parka „Jezero Bubanj“ u cilju zaštite područja od lokalnog značaja. Sledi koordinacija sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije.
Blisko sarađujemo, pa smo upoznati da će u narednom periodu udruženje biti posvećeno povećanju transparentnosti rada lokalne samouprave, uključivanju građana u donošenje odluka na lokalnom nivou i podizanju nivoa znanja građana o njihovim pravima i mogućnostima za aktivno uključivanje u procese donošenja odluka, propisa i izmenu rada lokalnih organa.
U timu Ekomara su stručnjaci iz oblasti biologije, ekologije i ekološke politike sa velikim iskustvom u profesionalnom radu na projektima, lokalnog, nacionalnog i međunarodnog značaja.
Dejan Milošević, udruženje i portal PRVI PRVI NA SKALI
ARHIVA PPNS
DREN: EKOLOGIJA
APRIL
MART (26)
FEBRUAR (15)
JANUAR (25)
STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANA, TVITER, INSTAGRAM
ARHIVA PPNS
DREN
ROKENROLER
RADION
MIHAJLO PUPIN
ARČIBALD RAJS
Komentara: 0