Opšta ocena stanja kvaliteta životne sredine Analiza i ocena stanja: Kvalitet vazduha
Kvalitet vazduha u Srbiji narušen je u većim urbanim centrima i njihovim periurbanim zonama, zatim u područjima rudarskih i većih termoenergetskih i industrijskih postrojenja i saobraćajnih koridora. Kao najčešći uzroci zagađenja vazduha izdvajaju su zastarela tehnologija, niska energetska efikasnost, nedostatak postrojenja za prečišćavanje gasova i korišćenje goriva lošeg kvaliteta.
Prema podacima o bilansu emisija u vazduh, koji vodi Nacionalni registar izvora zagađivanja, proizvodnja električne i toplotne energije predstavlja dominantan izvor ukupnih emisija oksida sumpora (91% ukupnih emisija) i oksida azota (49% ukupnih emisija) u Srbiji. Drumski saobraćaj je na drugom mestu sa doprinosom od 23% ukupne emisije azotnih oksida. Toplane snage manje od 50MW i individualna ložišta su najznačajniji izvori suspendovanih čestica PM10 (57%) i PM2.5 (75%), zatim slede sektor industrije i drumski saobraćaj (naročito u urbanim naseljima). Najznačajniji emiteri amonijaka su farme, a naročito upravljanje stajnjakom na njima.
Izvori zagađivanja vazduha na teritoriji Srbije su podeljeni u tri celine (Tabela). Kvalitet vazduha u zonama Centralna Srbija i AP Vojvodina prati Registar velikih izvora zagađivanja (2018. godine je bilo upisano 258 postrojenja za koje je urađena analiza uticaja privrednih sektora) i Registar izvora (2019. godine obuhvatio je 1.493 postrojenja). Kvalitet vazduha u zoni AP KiM prati 12 mernih stanica izvora zagađivanja (u urbanim naseljima i industrijskim postrojenjima).
Izvori zagađivanja vazduha koji su podeljeni u dve celine: Registar velikih izvora zagađivanja (2018. godine je bilo upisano 258 postrojenja za koje je urađena analiza uticaja privrednih sektora) i Registar izvora (2019. godine obuhvatio je 1493 postrojenja).
Energetski sektor je najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji, iz koga dolazi 80,6% ukupnih emisija, od čega je najvažniji podsektor energetska industrija, koja obuhvata javnu proizvodnju električne i toplotne energije, rafinerije i proizvodnju goriva (što predstavlja 70% emisija iz energetskog sektora i 56% ukupnih nacionalnih emisija). U potrošnji dominiraju fosilna goriva sa 87,9%.
Zvanična ocena kvaliteta vazduha predstavljena je u tri kategorije u odnosu na prekoračene granične vrednosti zagađujućih materija (Tabela 15). U periodu 2011-2018. godine u zonama Centralna Srbija i AP Vojvodina kvalitet vazduha se generalno nije menjao i on je prve kategorije tj. čist odnosno neznatno zagađen. Zona AP KiM je u periodu 2013-2018. pripadala drugoj zoni, tj. zoni umereno zagađenog vazduha. U okviru većih urbanih centara Beograd je aglomeracija koja ima najlošiji kvalitet vazduha u posmatranom periodu (III kategorija – prekomerno zagađen vazduh, osim 2014. godine).
Uzrok ovakve ocene je često prekoračenje koncentracije PM10 čestica i povremeno prekoračenje NO2. U Užicu je poslednjih šest godina kvalitet vazduha ugrožen prisustvom suspendovanih čestica RM10. U Pančevu su suspendovane čestice bile uzrok zagađenog vazduha tokom pet godina. U Prištini je u periodu 2013-2018. godine vazduh je bio dobrog kvaliteta zadržavajući se u granicama prve kategorije, uprkos činjenici da do zagađenja vazduha dolazi povećanjem koncentracije azot dioskida tokom zimskih meseci. Značajnije povećanje koncentracije zagađenog vazduha uočena su u Obiliću, Gnjilanu i Prizrenu.
Tabela: Ocena kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2010-2018. godina
Izvor: Prostorni plan Republike Srbije za period od 2021 do 2035.ARHIVA PPNS
Siokovčani povodom dolaska Jadar litijumu: Branićemo svoju zemlju!
Ko to tamo buši, po Levču?
Ekomar i Energetika - kandidati za Zeleni i Crni list
Rio Tinto, Loznica i litijumska groznica
Litijum u Gornjem Jadru - belo zlato ili ekološka bomba
Sistematska deratizacija počinje 19. aprila
Projekat Rekovac - litijumska groznica, posred plodne zemlje
Nacrti planova za kvalitet vazduha u Kragujevcu na javnom uvidu do 4. maja
Ratko Ristić: Zaštita životne sredine mora da bude pitanje pozicije, opozicije i svih građana
Vrt u boci - zasađen ’60, zapečaćen ’72, nastavio da raste i 40 godina nakon poslednjeg zalivanja
Ne bacajte žar u kontejnere!
Za resetovanje koncepta zaštite prirode: identifikacija svih zagađivača, uzurpatora zaštite životne sredine, rigorozna kaznena politika, osnaživanje inspekcije, životvoran dijalog sa lokalnim stanovništvom
Ljubivoje Ršumović - Protest
Ekološki ustanak - Narodna skupština, 10. april
MART (26)
Zašto sam smenjen sa mesta načelnika u Agenciji za zaštitu životne sredine - Dejan Lekić za CINS
Zaštita jezera Bubanj - od projekta Ekomara do inicijative Grada
Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma
Prodaće i kišu (Even the Rain, Tambien La Lluvia)
Koka-kola godišnje proizvede 100 milijardi plastičnih flaša - petinu ukupnog broja u svetu
Takmičenje na Univerzitetu u cilju zaštite životne sredine
Energetika u Kragujevcu gasi kotlove na ugalj, priključuje se na gas
Grinpis: Valjevo treći najzagađeniji grad u Evropi, u prvih 20 u 2020. i Kosjerić, Niš, Užice, Čačak i Kragujevac
Registar izvora zagađivanja u Kragujevcu
FOTO: Ilićevsko groblje na Košutnjačkom brdu
Energetika Kragujevac, 12. 3. 2021. (16:00-16:30)
Privremena mera: Agencija da odmah vrati na posao Milenka Jovanovića
Dašić: Biće zatvoren i preseljen pogon Dorado koji zagađuje vazduh
Utisak nedelje, 7. 3. 2021: Aleksandar Jovanović Ćuta, Milenko Jovanović, Miroslav Mijatović
Kvalitet vazduha u Kragujevcu, 8. 3. 2021. (8:00)
Grošnica (Kragujevac), 6. mart 2021: Bacanje smeća gde ne treba
Sirovi lignit - jedan od ključnih uzročnika zagađenja vazduha u Srbiji
FOTO: Ispred groblja u Beloševcu nema kontejnera, ali uvek ima smeća
Loš kvalitet vazduha je jedan od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta
Otadžbina te zove - da očistiš reku Peštan (Rudovci)
Kragujevcu odobreno preko 2,4 miliona za smanjenja zagađenja poreklom iz individualnih izvora, a zahtev za pošumljavanje nije uzet u razmatranje
Iz budžeta Kragujevca 9,7 miliona dinara za zaštitu životne sredine
Zaustavljeno izlivanje fekalija iznad Šumaričkog jezera, nakon prijave građana
Skoro dva miliona evra za MHE povezane sa Nikolom Petrovićem
Deponija nastajе u ulici Nikole Vujačića (MZ Vinogradi)
Deponija u Kragujevcu - pre i posle čišćenja (februar 2021)
FEBRUAR (15)
Izlivanje fekalne kanalizacije u Šumaričko jezero!
Konkurs za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine u Kragujevcu 2021.
Krčena nepotrebna vegetacija u Spomen-parku, saniran deo ograde oko Kreativnog parka
Ministarstvo kulture nema nameru da menja status Prirodnjačkog muzeja
Zbirku pliocenskih biljaka sa lokaliteta Ilina Voda 1930. sakupio i poklonio Prirodnjačkom muzeju dr Igor Rudski, profesor kragujevačke Gimnazije
Prirodnjački muzej uskoro gubi status značajne samostalne nacionalne ustanove kulture koji traje 125 godina
Đubre u blizini Lučnog mosta broj 2 - Kragujevac, 16. 2. 2021.
Pošumljavanje u Srbiji - Izveštaj DRI 2020
U Srbiji se seku i šume pod zaštitom države (FOTO, VIDEO)
RERI: Zagadi pa vladaj - Milenko Jovanović
Trg vojvode Putnika biće preuređen, deo Pešačke zone se transformiše
Zeleni pojas kod Grudnog odeljenja biće obnovljen novim sadnicama
Komentara: 0