Aleksandra Ninković-Tašić: Podržite portal Prviprvinaskali.com
U duhu Ustavom zagarantovanog prava građana da budu istinito, potpuno i blagovremeno obavešteni o pitanjima od javnog značaja, portal PRVI PRVI NA SKALI se obratio ministarstvima Vlade Republike Srbije za relevantne informacije o kontroli proizvoda biljnog i životinjskog porekla prilikom uvoza, a nakon što je od 1. oktobra 2012. godine počela primene Uputstva o službenom uzorkovanju hrane i hrane za životinje biljnog i mešovitog porekla pri uvozu kojim je prestalo da se primenjuje Uputstvo od 23. januara 2012. godine.
Od ministarstava su zatraženi odgovori na sledeća grupisana pitanja:
I) O HRANI BILJNOG I MEŠOVITOG POREKLA
II) O PRISUSTVU GMO U HRANI BILJNOG I MEŠOVITOG POREKLA
III) O PRISUSTVU GMO U HRANI BILJNOG I MEŠOVITOG POREKLA U MALOPRODAJI
IV) O GMO U DEČJOJ HRANI
Shodno Zakonu o genetički modifikovanim organizmima, važećem od 2009. godine, nijedan modifikovan živi organizam, kao ni proizvod od genetički modifikovanog organizma, ne može da se stavi u promet, odnosno gaji u komercijalne svrhe na teritoriji Republike Srbije. U skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, ministarstvima su takođe zatraženi odgovori i na završnu grupu pitanja:
V) O GMO U ZASADIMA
Pitanja su upućena: Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacijama, Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
U nastavku su prvi odgovori koje smo dobili, a neke ćemo da zatražimo ponovo.
ODGOVOR MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Predstavljamo najpre dostavljene podatke o broju kontrolisanih pošiljaka, uzetih uzoraka i donetih rešenja koje je iz Uprave za zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, poslao dr Dušan Dabović, viši savetnik za pravne poslove, pripremu i praćenje propisa u fitosanitarnoj oblasti. Na osnovu ovih podataka izračunali smo procente uzoraka uzetih po Zakonu o GMO u odnosu na ukupan broj kontrolisanih pošiljaka (poslednja kolona table):
Godina | Ukupan broj pošiljaka hrane i hrane za životinje biljnog i mešovitog porekla | Broj uzoraka uzetih po Zakonu o bezbednosti hrane | Broj rešenja o zabrani uvoza i stavljanja u promet po Zakonu o bezbednosti hrane |
Broj uzoraka uzetih po Zakonu o GMO (kukuruz, soja, pirinač, uljana repica, šećerna repa i njihovi proizvodi) |
Broj rešenja o zabrani uvoza po Zakonu o GMO |
Procenat uzoraka uzetih po Zakonu o GMO u odnosu na ukupan broj pošiljaka |
2013 | 43.129 | 4.313 | 79 | 2.479 | 5 | 5,7% |
2014 | 48.262 | 11.792 | 141 | 3.367 | 1 | 6,9% |
2015 | 52.529 | 15.327 | 237 | 3.496 | 2 | 6,6% |
2016 | 57.773 | 8.138 | 104 | 2.488 | 0 | 4,3% |
2017 | 61.827 | 7.113 | 120 | 4.508 | 6 | 7,2% |
Zbog utvrđenog prisustva genetičke modifikacije veće od propisanih 0,9 odsto, u 2013. godini zabranjena je ukupno 321 tona sojine sačme. Naredne godine usledio je "pad" zabrana na 25 tona, takođe sojine sačme, da bi u 2015. godini bile zabranjene 32 tone hrane za životinje. U 2016. godini nije bilo zabranjenih pošiljaka, sudeći prema podacima koje smo pribavili, a onda je u 2017. godini došlo do dramatičnog uvećanja broja nezakonitih isporuka. Po važećem Zakonu o GMO, prošle godine je zabranjeno 3.577 tona merkantilne soje u zrnu zbog nelegalnog prisustva genetičke modifikacije. Tako je ukupan broj svih zabranjenih pošiljaka po ovom zakonu u protekle četiri godine - 3.955 tona.
Oprez izaziva izvedeni podatak da se procenat uzoraka uzetih po Zakonu o GMO u odnosu na ukupan broj uvezenih pošiljaka kreće od svega 4,3% do najviše 7,2%.
Ako to znači da se 92,8% do 95,7% pošiljaka (od 2013. do 2017) nije analiziralo, a nije nam protumačeno na koji se način kontrolisao ostatak uvezene robe (niti ko i kako je birao uzorke), da li je opravdana bojazan potrošača da im nije garantovano da u tim uzorcima hrane nema GMO?
POŠILJKE KOJIMA JE IZDATO REŠENJE O ZABRANI UVOZA PO ZAKONU O GENETIČKI MODIFIKOVANIM ORGANIZMIMA NA GRANIČNIM PRELAZIMA
Još veći broj zabranjenih pošiljaka u Srbiji u ovom periodu bio je usled kršenja Zakona o bezbednosti hrane. Saznajemo da je sojina sačma, koja je sastavni deo problema uvoza GMO, bila sporna još i zato što je sadržala salmonelu (50 tona u 2013. godini, pa 328,4 tone u 2014. i 96,9 tona u 2017 - ukupno: 475,3 tone).
2013.
Od većih odbijenih količina u 2013. godini izdvajamo 29 tona kakao praha i kakao mase - zbog povećanog sadržaja kadmijuma, elementa velike toksičnosti. To je metal koji se nalazi u punjivim baterijama, umetničkim bojama, elektronskoj opremi, nakitu, tekstilu, odeći i staroj plastici, ali kao zagađivač može biti prisutan i u prehrambenim proizvodima, duvanu, veštačkom đubrivu i gorivu. Prema podacima Ministarstva zaštite životne sredine, kadmijum je opasan po životnu sredinu i može da izazove osteoporozu, oštećenje bubrega i karcinom, a najčešće se unosi u ljudski organizam preko hrane biljnog porekla, s obzirom da biljke lako apsorbuju ovaj metal iz zemljišta. Iz istog razloga odbijeno je gotovo osam tona duboko smrznutog spanaća.
2014.
Kakao prah je zbog povećanog sadržaja kadmijuma ostao problem i u 2014. godini - pošiljke od skoro 50 tona su zabranjene. Te godine, višak pepela bio je razlog odbijanja deset tona čilija u prahu, a mikrobiologija namirnica je bila povod za zabranu bezmalo 50 tona koncentrata jabuke, kao i više od šest tona origana i preko četiri tone brašna slačice. Prisustvo kadmijuma učinilo je zabranjenom i smešu hrane za životinje u količinama od 20 tona. Pet tona plavog maka, kao i 25 tona semena ove biljke, je takođe bilo sporno zbog utvrđenog prisustva ovog metala.
2015.
Doboko zamrznuta malina bila je "rekorder" u 2015. godini po zabranjenoj količini - 21,5 tona, a razlog je bio opet kadmijum. Više od 21 tone krastavca i skoro 20 tona jezgra kikirikija zabranjeni su zbog pesticida, još jednom je kakao prah bio rizičan jer je imao povećan sadržaj kadmijuma - u količini od 16 tona, a prisustvo psihoaktivne supstance tetrahidrokanabinol (THC) u pošiljakama izbilo u prvi plan u te godini. Naime, THC je otkriven u 6,3 tone ulja konoplje, u više od 2,3 tone organskog ulja semena konoplje, kao i u 170 kilograma raznih proizvoda od konoplje. Za preko 12 tona suve kajsije razlog odbijanja bio je "višak" SO2, a za 780 litara mutnog voćnog soka - prisustvo cinka!
2016.
U ovoj godini "isprednjačio" je pasulj u zrnu sa zabranjenom količinom od 24 tone, a sporan je bio zbog povišenog sadržaja malationa, insekticida čiju primenu mogu da vrše samo lica koja poseduju rešenje o primeni naročito opasnih sredstava za zaštitu bilja.
Iste godine pod zabranom je bila oko 21 tona kakao praha i mase, 20 tona kruške, više od 18 tona sveže jabuke, skoro pet tona pogače od uljane repice, oko četiri tone sirovog sojinog ulja, po dve tone ulja semena konoplje i pirinčanog brašna, 1,3 tone ražene prekrupe...
2017.
Uz sporne pošiljke soje i kakao praha, suncokretova sačma je izbila u vrh - ukupno preko 145 tona zabranjeno je zbog pesticida, povećanog sadržaja vlage i prisustva salmonele.
Nedozvoljeni aditiv E553 B bio je razlog odbijanja preko 11 tona čokolade i keksa. To je talk, jedno od sredstava protiv zgrušnjavanja koja se nalaze pod oznakama od E500 do E585, a E553 može da izazove rak želuca, naveo je Centar potrošača Srbije.
I krmi kvasac i kvaščani proizvodi bili su sporni - više od 24 tone zbog mikrobiologije, a zbog povećanog sadržaja metidationa zabranjeno je preko 22 tone mandarina. Reč je o insekticidu koji se nalazi na zvaničnoj listi zabranjenih supstanci koju je objavila Uprava za zaštitu bilja 2012. godine.
Po 21 tona zamrznute kupina i čaja kamilice pulvis nije puštena u promet zbog mikrobiologije i smanjenog sadržaja etarskog ulja plave boje.
Čips se takođe našao na podužem spisku zabranjenih, i to 1,5 tona zbog povećanog nivoa kadmijuma i arsena, nezakonit je bio i uvoz 19,5 tona jabuke, 18 tona mariniranog rena, a zbog pesticida oko 12 tona duboko zamrznuta malina je odstranjeno iz prometa.
Po deset tona semena maka i stočnog kukuruza zabranjeno je zbog povećanog sadržaja kadmijuma, odnosno prisustva bakterije clostridium perfringens.
I prošle godine je prisustvo THC bilo razlog zabrane - preko 13 tona cveta industrijske konoplje sa listom, a na osnovu Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama zabranjena je još jedna tona robe - 700 kilograma brašna od konoplje i 300 kilograma semenke konoplje.
Kompletni podaci za period od 2013. do 2017. godine nalazi se u priloženom dokumentu:
POŠILJKE KOJIMA JE IZDATO REŠENJE O ZABRANI UVOZA I STAVLJANJA U PROMET PO ZAKONU O BEZBEDNOSTI HRANE NA GRANIČNIM PRELAZIMA
ODGOVOR MINISTARSTVA TRGOVINE
Najpre je stigao odgovor Odeljenja za kontrolu prometa, sprečavanje nelojalne konkurencije i zaštitu potrošača u Sektoru tržišne inspekcije koji je dostavila Snežana Kusovac. Dostavljeni su nam već javno dostupni podaci sa sajta sajta Vlade Republike Srbije:
"Odredbom člana 8. stav 1. Zakona o ministarstvima propisano je, da Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija obavlja poslove državne uprave, koji se između ostalog odnose, na unutrašnju trgovinu, kontrolu kvaliteta industrijskih-neprehrambenih proizvoda u proizvodnji i prometu i kontrolu usluga, inspekcijski nadzor, kao i druge poslove određene ovim zakonom.
Takođe, imajući u vidu odredbe Zakona o trgovini, Tržišna inspekcija je nadležna za utvrđivanje svojstva trgovca, uslova za obavljanje trgovine industrijsko-neprehrambenih proizvoda u unutrašnjem prometu.
Što se tiče prehrambenih proizvoda kontroliše samo dokumentaciju koja prati robu, kao i svaku drugu u unutrašnjem prometu.
Članom 5. stav 4. Zakona o ministarstvima propisana je nadležnost Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine-Uprave za veterinu, koje obavlja poslove državne uprave i stručne poslove, koji se između ostalog odnose i na veterinarsku i sanitarnu kontrolu u proizvodnji i u unutrašnjem i spoljnom prometu životinja, proizvoda, sirovina i otpada životinskog porekla, kao i druge poslove određene ovim zakonom."
Usledilo je drugo javljanje.
Nakon sedam dana ovo ministarstvo je dopunilo odgovor, sa prilozima (Zakon o ministarstvima; Zakon o bezbednosti hrane; Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju; Pravilnik o vrstama pošiljaka i kontroli na granici). Kako je iz tehničkih razloga bilo sprečeno da izdvoji delove zakona i podzakonskog akta na koja smo upućeni u obaveštenju, isti su dostavljeni u celosti, naznačila je Vera Srednji, u ime Ministarstva.
Iako je u dopisu koji je potpisala Sandra Dokić, kao ovlašćeno lice, ponovljeno da je predmet naš zahtev "za pristup informacijama od javnog značaja, dostavljanjem odgovora na pitanja u vezi sa: uvozom, prometom i uzorkovanjem hrane biljnog i mešovitog porekla i hrane za decu, odgovora o prisustvu GMO u navedenoj hrani i odgovora da li postoje parcele zasađene kulturama u kojima ima prisustva GMO, koje su to kulture i ako ih je bilo, kako je ta pojava proceusirana", kako je naznačeno, "zbog velikog broja pitanja" navedena je samo "suština". GMO, međutim, nije deo te suštine ni u jednom odgovoru.
Tako nam je najpre citiran Zakon o ministarstvima, takođe javno dostupan:
"Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, prema nadležnostima koje su utvrđene članom 8. Zakona o ministarstvima, između ostalih, obavlja poslove:
Takođe smo obavešteni da "Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija inspekcijski nadzor iz oblasti svog delokruga rada sprovodi preko: tržišne inspekcije, turističke inspekcije, inspekcije za poštanski saobraćaj i inspekcije za elektronske komunikacije". O nadležnostima navedenih inspekcija, napisano nam je, možemo se bliže upoznamo i u Informatoru o radu ovog ministarstva, koji je objavljen na zvaničnom sajtu - dakle opet je reč o podacima koji su dostupni javnosti, pa ih kao takve nismo ni tražili.
Nastavljeno je sa ponavljanjem poznatih podataka: "nadležnost Ministarstva je kontrola kvaliteta industrijsko-neprehrambenih proizvoda u proizvodnji i prometu i kontroli usluga, dok nadzor i kontrolu primene zakona i podzakonskih akata kojim je uređen kvalitet i promet hrane, odnosno kojim se uređuje poljoprivredno zemljište i zasadi, vri Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i voodprivrede i kada je to propisano i Ministarstvo zdravlja (prilog: izvod iz Zakona o bezbednosti hrane - čl. 12, 55, 58-63, 72-78 i izvod iz Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju - čl. 35-40)."
Ujedno smo obavešteni da je "kontrola kvaliteta uvoznih: hrane, mešovite hrane, prerađenih proizvoda životinjskog porekla i prerađenih proizvoda od ribe i proizvoda od ribolova, proizvoda od mesa, jaja, mlečnih proizvoda i dr. propisano Pravilnikom o vrstama pošiljki koje podležu veterinarsko-sanitarnoj kontroli i načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda pošiljki na graničkim prelazima ("Službeni glasnik RS", broj 56/10)."
U završnom delu dopisa stoji:
"Prema navedenom, ovo ministarstvo nije nadležno, i samim tim ne raspolaže informacijama koje ste tražili, a imajući u vidu da ste identičan zahtev uputili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministartsvu zdravlja, ne postoji potreba da Vas, u smislu odredbe članka 19. Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja, posebno upućujemo koji organ državne uprave je nadležan za predmet Vašeg zahteva.
Ukoliko postoji potreba da Vam Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija pruži neke dodatne informacije u vezi sa podnetim zahtevom, a sa koje smatrate da su u nadležnosti ovog ministarstva, molimo da Vaš novi zahtev što više konkretizujete."
Sve u svemu, forma obimnijeg odgovora je zadovoljena, a koliko je pogođena suština i, još bitnije, pružen nedvosmislen odgovor - proceniće sama javnost kojoj je namenjen ovaj sadržaj.
Naravno, navedena potreba postoji i dalje, pa ćemo, iako je i "prva ruka" pitanja bila jasno definisana, u saradnji sa stručnim saradnicima portala, ponovo da se obratimo nadležnima u državi.
ODGOVOR MINISTARSTVA ZDRAVLJA
Iz Ministarstva zdravlja najpre je stigao dopis o odlaganju roka za odgovor koji je našem portalu poslala Tanja Garić kao ovlašćeno lice za informacije od javnog značaja. Iz dopisa od 19. oktobra koji je potpisao i državni sekretar prof. dr Borislav Vekić, saznali smo da će odgovor stići što pre, a najkasnije za 40 dana od tada, što je kraj novembra.
Potom smo primili odgovor koji objavljujemo u celini:
Foto: Zoran Petrović
Dejan Milošević, portal PPNS
ARHIVA PPNS
Zašto je Španija najveći proizvođač GMO u Evropi? Zato što su pod Frankovim režimom ućutkani društveni pokreti! Zašto je Crna Gora u tišini promenila Zakon o GMO? Zato što su pod tamošnjim režimom ućutkani društveni pokreti! - pitanja su i odgovori koje je u pismu javnosti potpisala doc. dr Tatjana Brankov, autorka knjige "Hrana budućnosti ili bioteririzam" koja je doktorirala na temu GMO.
- Članstvo u STO, EU, napredak u pregovaračkom procesu ili članstvo u NATO-u nije indikator stepena razvijenosti demokratije u jednom društvu. Treba da insistiramo na očuvanju domaće semenarske industrije. Seme je simbol slobode, prva i poslednja linija odbrane od GMO, nedvosmislena ja Brankov.
DETALJNIJE:
PREPORUKA PPNS
PPNS/O GMO/EVROPA
PPNS/O GMO/SVET
PPNS/O GMO VIDEO
PPNS/O GMO/DOKUMENTI
● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMO, bez prevoda) ● Članci (domaći mediji, strani mediji) ● Dokumenti (domaći izvori, strani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić (nazivi aktiviraju linkove)
APELI
PPNS/KG VODIČ
PPNS/RADION
Komentara: 0