Prvi Prvi na Skali
  • Advertisement

 
 

O GMO/video

21.01.2015

Dileme oko GMO (HRT)

Prvi Prvi na Skali
https://prviprvinaskali.com/clanci/kg-vodic/dogadjaji/kalendar-dogadjaja-u-kragujevcu.html http://www.vfphysical.rs/ http://www.prviprvinaskali.com/clanci/apeli/za-nedin-oporavak-i-bolju-buducnost.html http://prviprvinaskali.com/clanci/kg-vodic/prestoni-kragujevac.html http://prviprvinaskali.com/clanci/kg-vodic/sumadija-i-pomoravlje-dusa-srbije.html http://prviprvinaskali.https://prviprvinaskali.com/strane/donacije-i-sponzorstva.html http://prviprvinaskali.com/clanci/kragujevac-bez-gmo.html

Službeno, GMO sjemena u Hrvatskoj nema. Ili ga barem ne bi smjelo biti. Jer, još 1998. godine, Hrvatski je sabor odlukom zabranio njegov uvoz i sjetvu, čak i u pokusne svrhe. No neslužbeno, već više godina na hrvatskim se poljima, posebno u istočnoj Slavoniji, sadi GMO soja. Ove zabrinjavajuće informacije bile su povod Okruglom stolu kojega je u Zagrebu, pod nazivom "GMO u Hrvatskoj - tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?", organizirao Zbor agrarnih novinara.

Dr. sc. Aleksandra Sudarić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku, navela je kako su joj na jednom savjetovanju, poljoprivrednici iz istočne Slavonije priznali da su uvezli GMO sjeme soje iz Bosne i Hercegovine i posijali ga radi većih prinosa. Sudarić je javnosti, posebno onoj stručnoj, poznata po tome što je patentirala vrlo kvalitetnu domaću sortu soje "Ika".

O svojim saznanjima i sumnjama da se u Hrvatskoj već sije GMO soja, upoznala je stručnjake, no ništa se nije dogodilo. Također je pozvala resorno ministarstvo da subvencionira sjetvu domaćih sorti soje, jer je sjeme iznimno kvalitetno, s certifikatom da nije GMO i koje je, baš zbog toga vrlo traženo u Europskoj uniji. Hrvatske institucije zadužene za kontrolu ističu kako nisu otkrile niti jedan GMO proizvod, no kasnije, prilikom izvoza, ipak je utvrđeno da je dio hrvatske soje nastao od zabranjenog GMO sjemena.

A kako, ako ga kod nas nema? "Pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrdili smo da je 12 % soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno, od čega je 7% uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9% GMO-a. U ovoj godini, nadzor nad 4.000 uzoraka pokazao je 6,5% soje pozitivne na GMO. Zato pozivam mjerodavne na još veću kontrolu proizvodnje, ali i uvoza soje i sojine sačme koja se obavlja preko luka Zadar, Split, Rijeka i Kopar", kazao je Ivo Delonga, direktor Croatiakontrole Zagreb u sklopu koje je jedini laboratorij u Hrvatskoj, opremljen za testiranje hrane po europskim standardima.

Prof. dr. sc. Valerije Vrček iz Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, inače član Vijeća za genetski modificirane organizme, iznio je podatak da je od 108 uzoraka hrane s polica trgovina, 10% bilo pozitivno na GMO te da je u svim slučajevima bila riječ o izvoznim proizvodima. Sve ovo nazvao je institucionalnim kaosom u kojem državne ustanove doznaju informacije od novinara, a trebalo bi biti obratno. Nazočne je također upoznao s još jednom zanimljivom činjenicom.

"Na prisutnost GM usjeva u Hrvatskoj upućuje i analiza herbicida glifosata u urinu Europljana. Glifosat je kemijski satelit svih GM usjeva, a u uzorcima iz Hrvatske prisutan je u 40%, tek 4% manje od razine u Europskoj uniji", kazao je prof. Vrček. Umirovljeni sveučilišni profesor dr. sc. Marijan Jošt iz Križevaca, već godinama se javno protivi ulasku GMO sjemena na hrvatska polja, a ovom je prilikom još jednom podsjetio i zašto.

"Predlažem zabranu korištenja herbicida na bazi glifosata popur Roundupa, a ima ih još tridesetak. U svijetu, primjerice u Danskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, El Salvadoru i Šri Lanki, velika je kampanja oko zabrane njegove upotrebe. Kada bi Hrvatska donijela Uredbu o zabrani korištenja herbicida s tom aktivnom tvari, mnogi problemi vezani uz GM usjeve, automatski bi bili riješeni.

Podsjetimo se kako je argentinska vlada prije 15 godina, u želji da izvuče zemlju iz duboke ekonomske recesije, restrukturirala svoju privredu na GM soji namijenjenoj izvozu. Jedini oslonac u prilog takvoj odluci bili su znanstveni, ili bolje rečeno reklamni podaci vlasnika GM soje, korporacije Monsanto. I danas u toj državi bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak oboljenja od raka porastao je za čak 400%, rađanje bolesne djece je postalo gotovo uobičajeno, a u velikom je porastu i neplodnost.

EU uvozi godišnje oko 38 miljiuna tona RR (Roundup Ready) soje bez uvoznih carina. Zbog otpora Europljana prema takvoj soji, ta jeftina završava kao stočna hrana na velikim industrijskim farmama, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka, kojoj mali farmeri Europske unije, ne mogu konkurirati. No, da bi uopće mogla uvoziti takvu soju iz Argentine, EU je morala za 200 puta povećati svoje postojeće maksimalne dozvoljene doze rezidua glifosata. Danas one iznose 20 mg/kg, a pokusi su pokazali da se na embriju pileta i žabe degenerativne promjene javljaju i kod deset puta manjih doza.



PPNS/O GMO/VIDEO: 

GRADOVI I OPŠTINE SRBIJE PROTIV GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMO/videobez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić (nazivi aktiviraju linkove) 

MMS o PPNS

Print Friendly and PDF

Komentara (0)



Dodaj komentar