PRESTONI KRAGUJEVAC - RADOMIR J. POPOVIĆ, ALEKSANDRA VULETIĆ, PREDRAG ILIĆ

• PREDGOVOR; IZ SADRŽAJA; BELEŠKE O AUTORIMA
• RAĐANJE PRESTONICE
• DVOR
• KNJAZ I PRAVITELJSTVO SRPSKO U KRAGUJEVCU
• KRAGUJEVAC - VOJNA PRESTONICA
• PRESTONICA PO VOLJI NARODA 1840-1841. GODINE

Detaljnije

Povest o Dvoru i ustanovama u prestonom Kragujevcu upotpunjujemo popisom vladarske porodice i zvaničnika koji su u njemu službovali do 1841. godine. O značaju takvih popisa izlišno je govoriti. Naime, od 1852. do 1914. godine štampani su Državni kalendari Kneževine/Kraljevine Srbije u kojima su šematski prilagani spiskovi državnih službenika, učitelja, profesora, oficira, državnih penzionera, kasnije stranih diplomatskih predstavnika. Danas je to nezaobilazan izvor za istraživače koji proučavaju 19. vek. Ljubodrag A. Popović je iz raznih izvora sabrao podatke o činovnicima u Kneževini Srbiji od 1839. do 1851. godine. U sastavljanju ovog popisa, pored Popovićeve knjige, od velike koristi su nam bili Zabavnik Dimitrija Davidovića za 1833. i 1834. godinu i Finansije i ustanove, poznate knjige Mite Petrovića.²⁹⁶ Korišćeni su dokumenti Glavnog kaznačejstva i Kneževe kancelarije. Ovom spisku, zbog ograničenog prostora, nisu pridodati oficiri i podoficiri koji su služili u Kragujevcu. Potrudili smo se da za većinu ličnosti u spisku utvrdimo vreme službe, što je predstavljalo posebnu teškoću, jer su, kao što je poznato, pod knezom Milošem institucije i činovnička zvanja nestalni. Zbog obilja podataka, nepotpunih izvora možda je ostala poneka pogreška u imenu činovnika ili godini nameštenja, ali to neće narušiti jasnu sliku koju navedeni popis pruža o ljudima koji su sudelovali i doprineli državnoj i duhovnoj obnovi Srbije u vreme kada je Kragujevac bio prestoni grad. Najzad, institucije bez ljudi bile bi samo puste zgrade pored Lepenice.

Dinastija Obrenović²⁹⁷

Miloš Obrenović (Dobrinja, 7/18. mart 1783 – Beograd, 14/26. septembar 1860), knez Srbije 1815–1839; 1858–1860); kneginja: Ljubica, rođena Vukomanović (Srezojevci, 3/14. januar 1785 – Novi Sad, 14/26. maj 1843); deca: Petrija (Brusnica, 24. jun/5. jul 1808 – Napulj, 25. januar/6. februar 1871); Jelisaveta/Savka/ (Šarani, 16/28. mart 1814 – Rudna /Banat/, 11/23. septembar 1848); Milan (Kragujevac, 7/19. oktobar 1819 – Beograd, 26. jun/8. jul 1839), knez Srbije 1839; Mihailo (Kragujevac, 4/16. septembar 1823 – Topčider 29. maj/10. jun 1868), knez Srbije 1839–1842; 1860–1868).

Kneževa kancelarija (1818-1839)²⁹⁸

Sekretar: Avram Petronijević (1817–1820; 1826–1834 – ćehaja/knežev predstavnik); Lazar Teodorović (1818–1826); Aleksa Simić (1819–1824; 1832–1834, sekretar po osobitim poručenijima); Dimitrije Davidović, sekretar inostranih dela (1821–1835); Sima Urošević (1821–1827); Aleksa Popovski (1827–1830); Cvetko Rajović (1828–1831; 1834); Stefan Radičević (1830–1835); Pavle Jovanović (1832–1833); Jovan Gavrilović (1833–1834); Jakov Živanović (1834–1839); Lazar Zuban (1835); Paun Janković (1835–1839); Sava Šilić/Šiljić (1839); direktor: Stefan Radičević (1832–1835); Jakov Živanović (1835–1839); Paun Janković (1839–1840); pisar: Miljko Obrenović Gročanac (1824–1828); Paun Janković (1826–1833); Avram Gašparović (1826); Jevtimije Ugričić (1827–1833); Jovan Milenković (1827); Miloš Milutinović (1827); Miloš Kojić/Kosjerović (1828–1829); Stevan Magazinović (1830–1831); Jovan Dimitrijević (1830–1831); Jovan Isajlović (1831–1832); Sima Protić (1834–1835); Kosta Pljakić (1835); Kosta Lazarević (1835); protkolista i registrator: Aleksa Janković (1831–1833); Jovan Gavrilović (1833); Gliša Pavićević (1833–1834); Vladislav Stojadinović (1834); Miloš Plavšić (1834–1835); protokolista: Aleksandar Zagorica (1834–1839); Jovan Nikolić, protokolista unutrašnjih dela (1837); arhivar: Sava Šilić (1834–1839); Vasa Jovanović, ekspeditor (1835); Jovan Milenković i Gligorije Jovanović, činovnici po osobenim poručenijama (1835); ekspeditor: Aleksa Antonijević, Antonije Ranković (1837); praktikant: Antonije Majstorović (1837); Antonije Ranković, Jovan Marinović, Teodor Petrović (1838–1839); ćatip (pisar turske kancelarije):²⁹⁹ Dimitrije Đorđević; Đorđe Popović Ćeleš; Đorđe Evangelidis; Mula Salih (Salija); Aleksa Simić; Kosta Stojanović Saraf; Aleksandar Petropulos; Avram Petronijević; Jusuf efendija; Đorđe Božinović; Bogos Ovanes; pisar grčkog jezika: Mihailo Đorđević (1835–1836).

lekari (do 1839)³⁰⁰

Konstantin Aleksandridi (1820); Vita Romita (1824–1827); Bartolomeo Kunibert (1828–1832); Jovan Stejić (1829–1832); Nestor Mesarović (1832–1833); Đorđe Pantelić (1832–1833); Dimitrije Vartijades (1833–1834); Nikola Logotet (1833–1834); Jovan Karabina (1833–1836); Karl Pacek (1837–1839); Erik Lindenmajer (1837–1839); Sava Jovanović, hirurg (1832–1839); apotekar: Pavle Ilić (1835-1839).

Knjažeska blagajna/Glavno kaznačejstvo/hazna (1818-1839)³⁰¹

Kaznačej/haznadar: Dimitrije Đorđević (1817); Nikola Nikolajević (1817–1821); Jovan Ostojić (1821–1826); Jakov Jakšić (1823–1836); Pavle Stanišić (1836–1839); sekretar: Vule Trivunović (1834–1837); Vasa Dimitrijević (1835–1836); Mihajlo Hristović (1835–1837); Mihajlo Đorđević (1836–1837); niži službenici: Venjamin Rozmirović (1837–1839); Nikola Hristić (1837–1838); Danilo Medaković (1838–1839); knjigovođa: Mile Đorđević (1837–1839); računovoditelj: Nikola Dimitrijević (1837–1839); praktikant: Dimitrije Tomić (1836–1837).

Sud opštenarodni srpski 1821–1835. godine³⁰²

Predsednik: Jovan Bobovac (1823–1826); prota Mateja Nenadović (1826–1827); Pavle Radomirović (1827–1829); Lazar Teodorović (1829–1830); Jovan Bobovac (1830-1832); Mileta Radojković, vršilac dužnosti 1832–1833); Lazar Tedorović (1833–1835); član: Jovan Protić (1821–1822); Pavle Sretenović (1821–1822); Pana Jeremić Resavac (1821–1825; 1827–1828); Atanacko Marić (1821–1825; 1830), Jovan Bobovac (1823–1826); Jovan Topolac (1823); Milenko Jagodinac [Radojković] (1823–1824); Milenko Požarevljanin (1824); Miloje Todorović (1823; 1828–1829); Pavle Radomirović (1824–1827); Mileta Radojković (1824–1826; 1827–1831); Milovan Kukić (1825); Uroš Novaković (1825); Nikola Stanković (1825); Mitar Kojić (1825); Mateja Nenadović (1825–1826); Lazar Teodorović (1826); Ranko Majstorović (1825–1835); Milosav Zdravković (1825–1826; 1826–1827; 1833–1835); Đorđe Protić (1827–1835); Petar Grčić (1826–1828); Atanasije Mihajlović (1828–1829); Đorđe Parezan (1828–1829); Lazar Ivanović (1828–1830); Živojin Joksimović (1829–1830); Vuk Karadžić (1829–1830); Stojan Simić (1829–1832; 1834–1835); Živko Mihajlović (1830–1831); Ilija Jakovljević, privremeni (1832); Janićije Đurić (1831–1835); Milosav Peruničić (1832–1835); Todor Bojanić (1833–1834); Ilija Popović (1834–1835); sekretar: Đorđe Protić (1823–1827); Mojsilo Janković (1827–1830); Pavle Jovanović (1830–1832); Lazar Zuban (1832–1835); pisar: Đorđe Protić (1821–1823); Steva N. (1823–1825); Marko Đorđević (1825–1826); Avram Gašparović (1825–1826); Dobrosav Zdravković (1825–1827); Mata Ilić (1827); Gaja Nikolajević (1826–1827); Paun Janković (1827–1829); Jovan Milenković (Dimitrijević) (1829–1835); Laza Zuban (1829–1830); Aleksandar Zagorica (1830–1833), Đorđe Čanić (1830–1833); Mitar Predić (1831); Jevtimije Ugričić (1831); Jovan Saranovac (1831–?); Gliša Jovanović (1832–1834); Stevan (Stefan) Marković (1834–1835); Mojsilo Gavrilović (1834–1835); Jovan Gavrilović (1834–1835); Stevan Filipović (1834–1835); praktikant: Nikola Žujević (1825); Radomir Pavlović (1830); Trifun Vasić (1833–1834); Petar Teodorović (1833–1834); Konstantin Pljakić (1833–1834); Kosta Lazarević, Nikola Vujinović i Ljubomir Dumić (1834).

Kneževa svita (1827–1835)³⁰³

Melentije Pavlović (1827–1831); Silvester, jerođakon 1828³⁰⁴; Aleksa Simić (1829–1833); Toma Vučić Perišić (1830–1834); Pavle Radomirović (1830–1831); Stojan Simić (1830–1834); Avram Petronijević (1832–1834); Kosta Stojanović (1833–1834); Đorđe, ćatip efendija (1833–1834); Avram Stojković (1834); Koca Marković (1834–1835).

Razmotrilište popečititeljstava 1834–1835.³⁰⁵

Lazar Teodorović, popečitelj pravosudija i prosveštenija (27. mart 1834–?); Đorđe Protić, popečitelj unutrašnjih dela (11. aprila 1834–?); Koca Marković, popečitelj finansija (5. maja 1834–?); Toma Vučić Perišić, popečitelj vojni (2. juna 1834–?); Dimitrije Davidović, popečitelj inostranih dela (8. jun 1834–?).

SAVET

Sovjet serbski (1826)³⁰⁶

član: Vasa Popović; Pavle Radomirović; Jovan Bobovac; Prota Mateja Nenadović; Lazar Teodorović.

Državni Savet prema odredbama Sretenjskog ustava (1835)³⁰⁷

Predsednik: Koca Marković (1835–1836); dejstvitelni državni savetnici: Lazar Teodorović, Dimitrije Davidović, Avram Petronijević, Aleksa Simić, Mileta Radojković, Joksim Milosavljević, Toma Vučić Perišić, Milosav Zdravković, Mihailo German, Đorđe Protić, Ranko Majstorović, Stojan Simić; državni savetnici: Đorđe Parezan, Janićije Đurić, Cvetko Rajović i Teodor Herbez; kabinetski savetnici: Stojan Simić; Joksim Milosavljević; Toma Vučić Perišić; Mihailo German; nadvorni savetnici: Sima Milosavljević Paštrmac; Jakov Jakšić; Arsenije Andrejević; Panta Hadži Stoilo; Milosav Peruničić.

zakonoizvršitelna čast Državnog Sovjeta/predsednik Državnog saveta i zakonoizvršitelne časti: Koca Marković; popečitelj inostrani dela: Avram Petronijević; direktor: Jakov Živanović; sekretar: Paun Janković; sekretar turski otnošenija: Đorđe Božinović; arhivar: Sava Šilić; protokolista i registrator inostranog odeljenja: Gligorije Pavićević/Pavišević; protokolista i registrator vnutreni dela: Aleksandar Zagorica; popečitelj vnutreni dela: Dimitrije Davidović (do 28. marta 1835); sekretar: Jovan Nikolić; kancelista: Petar Nikolić; privremeni popečitelj prosvete: Dimitrije Davidović (do 28. marta 1835); sekretar: Vladisav (Vlajko) Stojadinović; sekretar i istoriopisac: Sima Milutinović; kancelista: Manojlo Ognjanović; popečitelj pravosudija: Lazar Teodorović (do početka marta 1835); sekretar: Lazo Zuban; stolonačelnik: Venjamin Rozmirović; popečitelj financija: Aleksa Simić (do polovine marta 1835); sekretar: Jovan Gavrilović; Vasilije Dimitrijević; kancelista: Petar Isaković; popečitelj vojenih dela: Mileta Radojković (do sredine marta 1835); stolonačelnik: Mojsilo Gavrilović; Teodor Herbez od 11. juna 1835; popečitelj prosveštenija i vrhovni nadziratelj karantina od 11. juna 1838: Stefan Stefanović Tenka; sekretar: Stefan Radičević (1835); arhivar: Vasilije Jovanović; protokolista: Gligorije Jovanović; registrator: Jovan Saranovac; račundžija: Đorđe Čanić; kancelista: Kosta Pljakić.

Državni (upraviteljni) Savet (jul 1835 – oktobar 1837)³⁰⁸

Predsednik: Koca Marković; potpredsednik: Stefan Stefanović (1835–1837); dejstvitelni državni savetnici: Ilija Popović; Janićije Đurić (1835–1836); Stanko Jurišić; Ranko Majstorović; Filip Tajsić; Teodor Herbez; Stojan Jovanović; Mileta Radojković; Đorđe Parezan (1835–1836); Jakov Jakšić (1835–1836); Mijailo Grujović (od 1836); Stefan Radičević (od 1836); Živan Petrović (od 30. septembra/12. oktobra 1837. tutor školskog fonda); Obrad Čović, privremeni činovnik, pridružen Savetu; kabinetski savetnici: Stojan Simić; Joksim Milosavljević; Toma Vučić Perišić; Mihailo German; kneževi savetnici: Joksim Milosavljević, Toma Vučić Perišić, Milosav Zdravković i Stojan Simić; savetnici „sopstveni knjažeski”:³⁰⁹ Mihailo German, Avram Petronijević, Joksim Milosavljević, Aleksa Simić; Jakov Živanović; direktor: Stefan Marković (od 10/22. juna 1837); sekretar: Lazar Zuban (1835–1837); Grigorije Pavićević (od 16/28. jula 1837); protokolista: Jovan Nikolić; arhivar: Đorđe Čanić; činovnik po osobitim poručenijima: Jovan Milenković; ekspeditor: Aleksa Nenadović (od 19/31. jula 1836); registrator: Konstantin Pljakić; kancelista: Aleksandar (Mateje) Nenadović; pisar: Jovan Protić (25.feburara/9. marta 1836); Milenko Jovanović; kancelista: Jovan Stanković; Đorđe Petrović (od 19/31. jula 1836); uredbeno odeljenje Saveta (1835–1837): Koca Marković, predsednik Saveta; Mileta Radojković; Ilija Popović; Filip Tajsić; Teodor Herbez; Stojan Jovanović. Sudsko odeljenje Saveta (1835–1837): Stefan Stefanović Tenka, potpredsednik Saveta; Ranko Majstorović; Janićije Đurić; Đorđe Parezan; Stanko Jurišić.³¹⁰ Vojno-policijska kancelarija (1837–1838): militarni komandant: Jevrem Obrenović (1837); šef vojeni: Ilija H. Milutinović [Garašanin].³¹¹

Knjažesko-srbski Sovjet postavljen ukazom kneza Miloša 10. oktobra 1837.³¹²

Predsednik: Stefan Stefanović; član: Avram Petronijević, knjažeski predstavnik; Petar Tucaković; Cvetko Rajović; Pavle Stanišić; Teodor Herbez; Ilija H. Milutinović (Garašanin); direktor kancelarije: Stefan Marković; sekretar: Lazar Zuban; Gligorije Pavićević; činovnik po osobenim poručenijima: Jovan Milenković; registrator: Đorđe Čanić; pisar turskog jezika: Đorđe Božinović; Veliki sud 1837–1838. godine:³¹³ predsednik: Lazar Teodorović; član: Mileta Radojković, Ilija Popović, Ranko Majstorović, Stefan Radičević, Miloš Tajsić; Janićije Đurić; sekretar: Lazar Zuban (1837–1838); Đorđe Božinović (1838); registrator: Kosta Pljakić (1837–1839); ekspeditor: Aleksa J. Nenadović (1837–1838); kancelista: Jovan Stanković (1837–1838); Đorđe Petrović (1837–1838); Aleksa M. Nenadović (1837–1838); pisar: Jovan Protić (1837–1838); Milenko Jovanović (1837–1838); Jovan Vujić (1838–1839); Aleksa M. Nenadović (1838–1839); privremeni pomoćnici (1837-1838): Jovan Dimitrijević; Sima Stanojlović; Damjan Medaković; Jovan Matić; Ninko Stojanović; Petar Jovanović; N. Đurić; Sima Vesović; Joakim Vuković; Jovan Veljković; Vasilije Boraković; Anta Stepanović; Jovan Ninić; Nedeljko Odabašić; Jovan Vujić; praktikanti: Milosav Topalović (1838–1839); Simeon Vesović (1838–1839); Stefan Gruborović (1838–1839); Lazar Marić (1838–1839); Petar Jovanović (1838–1839); Stefan Radmilović, pomoćnik (1838–1839).

CENTRALNA VLAST PREMA ODREDBAMA USTAVA IZ 1838. GODINE

Savet³¹⁴

Predsednik: Jevrem Obrenović (1839–1842); potpredsednik: Stojan Simić (1839–1840); član: Toma Vučić Perišić (1839–1840); Mateja Nenadović (1839–1840); Ilija Milutinović (Garašanin) (1839–1840); Lazar Teodorović (1839–1840); Stojan Simić (1839–1840); Mileta Radojković (1839–1842); Milosav Zdravković; Vule Gligorijević (1839–1842); Ranko Majstorović (1839–1840); Stanko Jurišić (1839–1840); Petar Tucaković (1839–1842); Ilija Popović (1839–1842); Cvetko Rajović (1839–1842); Đorđe Parezan (1839–1840); Stevan Stojanović (1839–1855); Anta Protić (1839–1842); Paun Janković (1840–1857); Stefan Marković (1840–1857); Milutin Đurđević (1840–1842); Janićije Đurić (1840–1842); Petrović Golub (1840–1842); Teodor Herbez (1840–1842); Milutin Petrović (1840–1853); Đorđe Protić (1840–1842); Stefan Radičević (1840–1842); Arsenije Andrejević (1841–1842); sekretar: Stefan Marković (1839); Gliša Pavićević (1839); Dimitrije Isajlović (1840); Jovan Stejić (1841–1842); drugi sekretar: Mojsilo Gavrilović (1839–1842); treći sekretar: Venjamin Rozmirović (1839); stolonačelnik: Aleksandar J. Nenadović (1839); protokolist: Đorđe Petrović (1839); Sima Stanojlović (1840); Aleksa Živanović (1840–1842); arhivar i registrator: Jovan Ninić (1839); Sima Stanojlović (1840–1842); ekspeditor: Svetozar Davidović (1839); Sima Stanojlović (1839); Jovan Filipović (1840); kancelista: Petar Stojković (1839); Svetozar Davidović (1839); Jovan Filipović (1839); Grujica Ivanović (1841); Nikola Tasić (1841); Dimitrije Matić (1841); praktiktant: Cvetko S. Rajović (1839); Ilija Margetić (1839); računovoditelj: Đorđe Čanić (1839). Glavna kontrola Saveta/načelnik: Teodor Herbez (1839); Đorđe Čanić (1840–1842); računoispitatelj: Jovan Bugarski; kancelista: Milić Milošević.

centralno pravlenije 1839–1841³¹⁵

Vlada Avrama Petronijevića 26. februar 1839 – 8. maj 1840. godine
Predstavnik knjažeski i popečitelj inostrani dela: Avram Petronijević, 26. februar 1839 – 8. maj 1840; zastupnik: Paun Janković 8–15. maj 1840; popečitelj vnutreni dela: Đorđe Protić 26. feburar1839 – 15. maj 1840; popečitelj pravosudija i prosveštenija: Stefan Stefanović Tenka 26. feburar 1839–17. maj 1840; popečitelj finansija: Aleksa Simić, 26. februar 1839 – 16. maj 1840.

Vlada Đorđa Protića 15. maj 1840 – 8. septembar 1842.
Predstavnik knjažeski i popečitelj inostrani dela: Đorđe Protić, privremeni 15. maj – 24. jun 1840; stalni, 24. jun – 8. septembar 1842; popečitelj vnutreni dela: Cvetko Rajović, privremeni, 16. maj – 25. maj 1840; stalni, 25. maj 1840 – 8. septembar 1842; popečitelj pravosudija i prosveštenija: Stefan Stefanović Tenka do 17. maja 1840; Lazar Teodorović, privremeni, 17. maj – 17. jun 1840: Golub Petrović, privremeni, 17–26. jun 1840; Stefan Radičević 26. jun – 8. septembar 1842; popečitelj finansija: Cvetko Rajović, privremeni, 16–25. maj 1840; Anta Protić, 16. maj 1840 – 25. maj 1841; Pavle Stanišić 25. maj 1841 – 4.
februar 1847.

Ministarstvo inostranih dela i knjažesko predstavništvo (1839–1841)³¹⁶

Popečitelji: Avram Petronijević (1839–1840); Paun Janković, privremeni (1840); Đorđe Protić (1840–1842); direktor kancelarije: Paun Janković (1839–1840); Teodor Herbez (1840–1842); sekretar: Jovan Stanković (1839); Aleksa Janković (1839–1841); Jovan Gavrilović (1839–1841); drugi sekretar: Jovan Marinović (1840); činovnik po osobenim poručenijama: Konstantin Ranos (1840–1842); Jovan German (1840–1842); stolonačelnik: Jovan Marinović (1839); Timotije Knežević (1839–1841); Matija Matić (1840–1842); protokolista: Toma Živanović (1839–1840); Teodor Petrović (1840); Svetozar Davidović (1840–1842); arhivar: Antonije Majstorović (1839); Kosta Lazarević (1839–1842); registrator: Jevtimije Simeonović (1841–1842); ekspeditor: Ljubomir Jovanović (1839–1841); Ilija Margetić (1841–1843); ćatip turskog jezika: Đorđe Božinović Efendijica (1840–1842); Ovanes Bogos (1840–1842).

Ministarstvo unutrašnjih dela (1839–1841)³¹⁷

Popečitelj: Đorđe Protić (1839–1840); Cvetko Rajović (1840–1842); pomoćnik: Miloš Bogićević (1840–1842); Policajno odeljenje/načelnik: Stefan Radičević (1839–1840); Jovan Nikolić (1840–1842); sekretar: Jovan Nikolić (1839); Konstantin Marković (1840–1842); prvi stolonačelnik: Rista Popović (1839); Jovan Vujić (1840–1841); Pavle Adamović (1841–1842); drugi stolonačelnik: Dimitrije Crnobarac (1839); Matija Matić (1840); Marinko Radovanović (1840); Aleksa Živanović (1840–1842); protokolista: Aleksa Živanović (1839); Đorđe Maletić (1840); Petar Jovanović (1840–1842); kaznačej: Aleksa Anastasijević (1841–1842); arhivar i registrator: Jovan Pečenović (1839); Kosta Lazarević (1840); Vasilije Baraković (1840); ekspeditor: Stevan Maksimović (1839); Dimitrije Nikolić (1840–1842); kancelista: Petar Stojković (1839); Jovan Vujanić (1839); Đorđe Jovanović (1840); Antonije Ćirić (1840); Stefan Milidragović (1840); Kosta Marković (1840); Antonije Radovanović (1840); Miladin Radojković (1840); Marko Stojković (1840); Dimitrije Crnjanski (1841); Jakov Aleksandrić (1841); praktikant: Kosta Jovanović (1839); Jelisej Vukajlović (1839); Aleksa Dilberović (1839); Pavle Đelmaš (1839); Ljubomir Jovanović (1839). Sanitetsko odeljenje/načelnik: dr Karl Pacek (1839; 1841-1843); dr Jovan Stejić (1840–1841); dr Karl Pacek (1841–1843); stolonačelnik: Jovan Vujić (1839); Đorđe Petrović (1840); protokolista: Jovan Popović; ekspeditor: Đorđe Maletić (1839–1842); kancelista: Lazar Marić; praktiknat: Marko Stojković (1839); Jovan Dimitrijević (1839).

Ministarstvo pravde i prosvete (1839–1841)³¹⁸

Popečitelj: Stefan Stefanović (1839–1840); Lazar Teodorović, privremeni (1840); Golub Petrović, zastupnik (1840); Stefan Radičević (1840–1842); Odeljenje prosveštenija/načelnik: Dimitrije Isajlović (1839–1842); sekretar: Petar Radovanović (1839–1842); stolonačelnik: Filip Hristić (1839); Vladisav Stojadinović (1841–1844); protokolista: Ninko Stojadinović (1839); Milan Davidović (1840–1842); registrator i arhivar: Petar Nikolić (1839–1841); Jovan Stanković (1841–1842); praktikant: Vasilije Grujović, Aleksandar Đurić, Dimitrije Milosavljević (1839). Odeljenje pravosudija/načelnik: Sava Šilić (1840–1842); sekretar: Atanasije Teodorović (1839); prvi stolonačelnik: Konstantin Marković (1839); Jovan Tucaković (1839); Jovan Vujić (1840–1842); protokolista: Stojan Spasić (1839); Aleksandar Nenadović (1839–1841); Đurić Aleksandar (1841–1843); registrator i arhivar: Aleksa M. Nenadović (1839); Aleksandar Đurić (1839–1841); Ninko Stojanović (1841–1842); kancelista: Nikola Hristić (1840); Đorđe Stanković (1840–1842); praktikant: Nikola Milosavljević, Matija Milivojević, Ivan Mašić, Jovan Stojšić (1839); za celo popečiteljstvo kaznačej: Josif Milovuk (1839-1840); Kosta Marković (1840); Jovan Vujić (1840–1842); ekspeditor za celo popečiteljstvo: Stefan Gruborović (1839).

Popečiteljstvo finansija (1839–1841)³¹⁹

Popečitelj: Aleksa Simić (1839–1840); Cvetko Rajović, privremeni (1840); Anta Protić (1840–1841); Pavle Stanišić (1841–1847); sekretar: Raja Damjanović (1839–1840); Aron Zagorica (1840–1842). Odeljenje promišljenosti/načelnik: Jovan Gavrilović (1839); Jevtimije Ugričić (1840–1842); sekretar: Raja Damjanović (1839); stolonačelnik: Danilo Medaković (1840–1841); Stojan Spasić (1841–1843); protokolista: Danilo Medaković (1839); Božidar Rajović (1840–1844); kancelista: Vaso Đorđević; arhivar i registrator: Jovan Savić (1839); ekspeditor: Milić Milićević Lunjevica (1841–1842); praktikant: Božidar Rajović (1839). Odeljenje kaznačejstva/načelnik: Živan Petrović (1839–?); sekretar: Raja Damjanović (1839–1840); knjigovođa: Mile Đorđević; stolonačelnik: Simeon Protić (1839–1840); knjigovoditelj: Mile Đorđević (1839); drugi kaznačej: Nikola Hristić; Stevan Pavlović; kancelista: Simeon Božić; Dimitrije Jokić; brojač: Stefan Milinković; Vasilije Grujović; Odeljenje kontrole: načelnik: Teodor Herbez (1839–1840); Đorđe Čanić (1840–1842); računovoditelj: Hristifor Solar.

Apelacioni sud 1839–1841. godine³²⁰

Predsednik: Golub Petrović (1839–1840); Janićije Đurić, privremeni (1840); Stepan Katić (1840–1842); član: Janićije Đurić (1839–1840); Jevrem Nenadović (1839–1840); Jovan Veljković (1839–1840); Laza Zuban (1839–1840); Petar Vulićević (1840–1842); Stepan Katić (1840); Miloš Tajsić (1840–1842); sekretar: Jakov Dimšić (1839–1840); Andrija Koviljac (1840–1842); stolonačelnik: Andrija Koviljac (1839); Dimitrije Isajlović (1840–1842); protokolista: Stefan Radmilović (1839–1840); Teodor Petrović (1840–1842); arhivar i registrator: Kosta Pljakić (1839); ekspeditor: Stefan Gruborović (1839); Vladisav Đurić (1839); kancelista: Stefan Petrović (1840–1842); praktikant: Vladisav Đurić (1839); Nikola Milosavljević (1839-1840); Ivko Mišić; pisar turskog jezika: Teodor Petrović; niži činovnici: Stefan Radmilović, protokolista; Kosta Pljakić, arhivar i registrator; Stefan Gruborović, ekspeditor; Nikola Milosavljević i Milosav Topalović, prepisčik; Vladisav Đurić, praktikant.

LOKALNA SUDSKA I POLICIJSKA VLAST

Magistrat nahije kragujevačke 1826-1830/Sud nahije kragujevačke 1830-1835/ ispravničestvo okružja kragujevačkog 1835–1837/Kragujevački magistrat 1837–1839/Sud okruga Kragujevačkog 1839–1841³²¹

Predsednik: Dimitrije Kojić (1826-?); Đorđe Parezan (1832–1833); Milutin Đurđević (1833–1834); Stojko Stojanović (1834–1835); ispravnik: Stojko Stojanović (1835–1836); Teodor Bojanić (1836); predsednik: Dmitar (Mitar) Milojević (1839–1840); Mihailo Grujović (1840–1842); član: Uroš Novaković (1826–?); Mijailo Radovanović (1832–1836); Miloš Saranovac (1832–1833); Stojko Stojanović (1832–1834); Gavrilo Riznić (1834–1838); Atanasije Vukićević (1836–1838); Mijailo Radovanović (1834–1835); Stevan Marković (1834–1839); Mijat Đorđević (1835–1836); Maksim Ranković (1837–1838); Risto Jovanović (1837–1839); Teodor Petrović (1837–1839); sekretar: Mojsilo Janković (1835–1839); pisar: Arsenije Stefanović (1825–?); Mojsilo Janković (1832–1835); Dimitrije Mihajlović (1834–1835); Krsta Đorđević (1835–1839); Antonije Topalović (1836); praktikant: Mladen Stojković (1832–1834); Krsta Đorđević (Georgijević) (1833–1834); Dimitrije Mihajlović (1833–1834); Antonije Pavlović (1835); Dragutin Milutinović (1835–1837); Petar Vuksanović (1836–1838); Stefan Gruburović (1836–1837); Dimitrije Crnobarac (1836–1837); Petar Čupić; Jaćim Pljakić (1837–1838); Ivan Matić (1837–1838); Petar Teodorović (1838–1839); dobošar: Đorđe Mihajlović (1837–1841); policaj³²²: Stevan Novaković (1830); Đorđe Besarić (1832); Cvetko Stojanović (1834–1839); direktor: Dimitrije Milojević (1835–1836); područnik: Vesa Milovanović (1836); Cvetko Stojanović; pisar policije: Antonije Topalović (1835–1836); policaj³²³: Cvetko Stojković (1840– 1841); pisar policije: Vule Janković (1840–1841); čaršijski knez³²⁴: Veselin Milovanović (1825–1826); kmet: Sima Radivojević (1839); pomoćnik: Radovan Bogdanović (1839); član: Dena Stojković (1839).

Sredotočna vojna komanda 1835–1839.³²⁵

Komandant: Petar Tucaković (1835–1836; 1839); Arsenije Andrejević (1836– 1839); sekretar: Jovan Saranovac; ađutant: Jovan H. Trifković (1835–1836); Milan Tucaković (1836); Lazar Bučović (1836–1838); kapetan Sreza gružanskog: Petar Tucaković; pisar: Jovan H. Trifković; kragujevački celi kapetan: Dimitrije Milojević; pisar: Antonije Topalović; kapetan lepeničkog sreza: Milutin Đurđević; pisar: Ranko Matejić; kapetan Sreza jaseničkog: Živojin Joksimović; pisar: Mladen Vukomanović.

načelstvo okružja kragujevačkog 1839–1841. godine³²⁶

načelnik: Milutin Đurđević (1839–1840); Gaja Jeremić (1840); Đorđe Popović (1840–1842); pomoćnik načelnika: Ranko Matejić (1839–1840); Jovan H. Trifković (1840–1842); sekretar: Đorđe Jevtimijević (1840); Nedeljko Odabašić (1841); blagajnik (kaznačej): Jovan H. Tripković (Trifković); pisar: Simeon Vesović (1839); Mladen Stojković (1839); praktikant: Uroš Stepić (1839); Mijailo Radivojević (1839); Nastas Dimitrijević (1841); fizikus: Majnert Herman (1839–1847); policaj: Cvetko Stojković (1840–1841); pisar policije: Vule Janković (1840–1841).

CRKVENA VLAST

Konzistorija 1823–1825. godine³²⁷

član: arhimandrit Melentije Pavlović; Raka Tešić.

Mitropolija (1831-1835)³²⁸

Mitropolit: Melentije/Pavlović/ (1831–1833); Petar /Jovanović/ (1833–1859); sekretar: Jovan Nikolić (1832–1833) domostrojitelj: Makarije, jeromonah (1833).

crkva „Sošestvije Svetoga Duha”³²⁹

Paroh: Milosav Popović (1818–1827); Andrija Ličinić, pridvorni arhiđakon (1823-?); Stamenko Ilić (1823–1826); Jovan Dimitrijević (1823–1827); Silvester Vučković, pridvorni arhiđakon (1826); Stefan Popović (1833–1836); Dimitrije Ilić (1831–1836); Jovan Stefanović (1832–1834);³³⁰ Ilija Popović (1833–1836); Josif Stefanović (1834–1836); Georgije/Đorđe Pavlović (1836–1844); Sofronije Lazarević Nadrljanski (1836–1844); Ilija Novaković (1836–1842); Jovan Popović (1837–1843; 1857–1858).

OBRAZOVNE USTANOVE

Osnovna škola³³¹

učitelj: Andrija N. (1820).³³² Đorđe Evgenijević (Popović) (1820-1825)³³³; Mihailo Starčević (1823–1824);³³⁴ Prokopije Vidaković (1825–1827);³³⁵ Mojsej Janković (1826–1832);³³⁶ Ilija Mandić (1829–1835);³³⁷ Petar Nikolić (1835–1836); Đorđe Jevgenijević/Evgenijević (1832–1838);³³⁸ Gavrilo Putniković (1835–1836); Stevan Maksimović (1836–1837); Pavle Marković (1839–?);³³⁹ Jovan Simeonović (1839–1840); Božidar Milićević (1841–1843); Stanko Dimitrijević (1841– ?).³⁴⁰

Gimnazija (Viša, Velika škola) 1833–1841.341

Direktor: Atanasije Tedorović (1833–1834); Dimitrije Isailović (1834– 1835); Petar Radovanović (1835–1838); Isidor Stojanović (1839–1840); Grigorije Novaković (1840–1842); profesor: Dimitrije Isailović (1833–1834); Atanasije Tedorović (1832–1837); Petar Radovanović (1834–1838); Gligorije Novaković (1834–1842); Isidor Stojanović (1835–1839); Petar Nikolić (1836–1838); Vukašin Radišić (1836–1839); Konstantin Branković (1837–1839); Stefan Maksimović (1838–1839); Pavle Janković (1838–1839); Tatomir Milovuk (1838–1842); Adam Obradović (1839–1842); Fridrih Markmiler (1841–1842); Lazar Popović (1839 – ?); veroučitelj: Josif Stefanović; Gavrilo Popović; Sofronije Lazarević Nadrljanski; Jovan Simonović.

Knjažesko-srbska vojena akademija (jun) 1838. godine³⁴²

Direktor: Stefan Hrkalović; profesor: Atanasije Teodorović; nastavnik: Avram Gašparović; Aleksa Lazarević; komesar škole: Stevan Jovanović.

licej 1838–1841. godine³⁴³

Rektor: Atanasije Nikolić (1839–1840); Isidor Stojanović (1840–1841); Konstantin Branković (1841–1842); filozofsko odeljenje/profesor: Petar Radovanović (1838–1839); Atanasije Teodorović (1838–1839); Konstantin Branković (1839–1863); Atanasije Nikolić (1839–1842); Isidor Stojanović (1839–1849); Gavrilo Popović (1839–1844); Jovan Rajić (1839); Aleksa Okolski (1839–1848); Antonije Arnot (1839–1841); Franc Janke (1838–1839); Fridrih Markmiler (1839-1842); Sava Jovanović (1841–1842); Đorđe Mušicki (1841–1843); Vukašin Radišić; (1839–1840); pravno odeljenje/profesor: Jovan Sterija Popović (1840–1842); Jovan Rajić (1840–1842); Ignjat Stanimirović (1840–1842).

tipografija (1833–1835)³⁴⁴

Štamparija: direktor: Adolf Berman; slovoslagači: Petar Karamarković; Spiridon Radosavljević; Nedeljko Odabašić; Kosta Marković; Dimitrije Živković; Panto Jovanović; Đorđe (Georgije) Jovanović; štampari (pečatatelji): Janićije Vulović; Stefan Ivanović/Jovanović; Matej Marković; Uroš Radovanović; Jovan Vujanić; Pavle Milosavljević. 2. Slovolivnica: faktor: Anton Dešler; slovorezac: Gotfrid Šrepel; livci („livčici”): Aksentije Živić; Ilija Milovanović; Nastas Nikolić; Stefan Jovanović; Stojan Živić; Ljubomir Jovanović.

Knjažesko-srpski teatar

Direktor: Joakim Vujić

Naslovna ilustracija: Zabavnik za 1834. godinu (Biblioteka Matice srpske)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE: TONSKI SNIMAK (29:36)

PRVI PRVI NA SKALI FB STRANA, TVITER, INSTAGRAM



ARHIVA PPNS 




DREN

• EKOLOGIJA
• SAVETI FIZIOTERAPEUTA
• SAVETI NUTRICIONISTA
• SAVETI VETERINARA
• ZAVISNOST

DOM

• DECA
• RODITELJI

POTROŠAČI

• OPREZ!
• ZAŠTITA POTROŠAČA

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMO, bez prevoda) ● Članci (domaći mediji, strani mediji) ● Dokumenti (domaći izvori, strani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić