U okviru programa obeležavanja 200. godišnjice od proglašenja Kragujevca za prestonicu obnovljene Srbije (1818), Gordana Vučković i Tatjana Janković, kao bibliotekari Zavičajnog odeljenja i Odeljenja stare i retke knjige pripremile su izložbu i katalog koji govore o radu Knjaževsko-srbske knjigopečatnje u našem gradu (1833-1835).
Izložba je postavljena u galeriji Narodne biblioteke "Vuk Karadžić" 19. juna, a otvorena je za javnost do 9. jula.
Izdvojeno iz kataloga izložbe
KRAGUJEVAC – ZAVIČAJ MODERNE SRBIJE
Kragujevac je u prvoj polovini XIX veka (1818–1841) bio sedište važnih državnih, sudskih i vojnih ustanova srpske državnosti i parlamentarizma, ali i kolevka mnogih obrazovnih i kulturnih institucija. Pravni okvir za institucionalni razvoj nastao je tek odredbama hatišerifa iz 1830. godine, turskog sultana Muhameda II, svečano objavljenog na Vračaru, na dan Sv. Andreja Prvozvanog, po kome, između ostalog: „Srbi imaće vlast postavljati u zemlji svojoj pečatnje knjiga, bolnice za svoje bolesnike i škole radi vospitanija dece“.
U gradu na Lepenici osnivaju se institucije od nacionalnog značaja: Sud narodni srbski, Sovjet, Konzistorija, prvi orkestar Knjažesko-srbska banda pod upravom kapel-majstora Josifa Šlezingera (1831). Kragujevac je bio sedište najveće crkvene vlasti u Srbiji (1821–1823. i 1830–1835), a prvi Srbin mitropolit bio je Melentije Pavlović, koji je „za sedište uzeo Kragujevac. Zgrada na desnoj obali Lepenice, blizu Stare crkve u kojoj je bila smeštena Konzistorija, poslužila je kao dom prve srpske mitropolije“.
U prestonici se osnivaju biblioteka Knjažesko-srbske kancelarije (1832) i prva srpska gimnazija južno od Save i Dunava (1833). Državna štamparija, Knjažesko-srbska knjigopečatnja ili Tipografija, pod upravom Adolfa Bermana iz Beograda je 1833. preseljena u Kragujevac; odmah nakon puštanja u rad, izdaju se Novine srbske pod uredništvom Dimitrija Davidovića (1834). Knjažesko-srbski teatar pod upravom Joakima Vujića osniva se 1835. Takođe, prva državna apoteka formirana je u oktobru 1836. kao Knjažesko-pridvorna, kasnije Praviteljstvena apoteka. Iste godine otvorena je i klerikalna škola – Bogoslovija. Iako je osnivanje muzeja predviđeno u planu o školama (za 1835. godinu) koji su sačinili Avram Petronijević i ministar prosvete Lazar Teodorović, „muzeum“ pri Knjažeskoj kancelariji pominje se dve godine kasnije, 1837. To je, u stvari, bila zbirka minerala i ruda koje je nemački geolog baron Herder poklonio knezu Milošu, posle okončanih istraživanja rudnih bogatstava. Liceum – prva visokoškolska ustanova u Srbiji osnovana je 1838. godine, a njen prvi rektor bio je Atanasije Nikolić. Dimitrije Davidović je od obaveznih primeraka novina i knjiga, po uzorima „biblioteka evropejskih“, formirao pri Tipografiji državnu biblioteku koja je 1838. preneta u Ministarstvo prosvete.
Komentara: 0