Deponija u centru Kragujevca, pored zaštićenog, ali ruiniranog spomenika kulture

Deponija u centru Kragujevca, pored zaštićenog, ali ruiniranog spomenika kulture

Divlja deponija sa naslagama smeća i razbacanim đubretom, nalazi se u gotovo samom centru Kragujevca, ispod nadvožnjaka u ulici Jovana Ristića. Problem sa nagomilanim smećem na toj lokaciji odavno postoji, a prizor koji nimalo nije za pohvalu, podjednako je slika i prilika i građana i gradske vlasti.

Komunalci tvrde da periodično uklanjaju otpad sa te lokacije, ali da građani “preko noći” naprave novu deponiju.

Divlje deponije su “boljka” gotovo svih gradova u Srbiji, a obično se nalaze u prigradskim i rubnim delovima gradova i sela, međutim, slika divlje deponije iz centra Kragujevca pokazuje nemarnost i odsustvo odgovornosti pojedinaca prema životnoj sredini od koje svi zavisimo, ali i nadležnih komunalnih službi.

Ispod nadvožnjaka u ulici Jovana Ristića, na samo 500 metara od Gradske uprave, praktično u centru grada, nalazi se nagomilano smeće koje čeka da ga neko pokupi. Ko, kada i zbog čega, baš na tom mestu odlaže otpad nije poznato, a sa druge strane, oni koji su zaduženi za njegovo uklanjanje, nisu bili iznenađeni našim pozivom i pitanjem o divljem smetlištu u centru grada.

U JKP “Šumadija” za naš portal objašnjavaju da je u neposrednoj blizini te divlje deponije odobren prostor za prodaju polovnih stvari, te pretpostavljaju da prodavci neprodatu robu jednostavno tu bace. Navode i da komunalne službe periodično uklanjaju smeće, ali da nova deponija nastane praktično preko noći i da je to problem koji odavno postoji.

To potvrđuje i radnik Železnica Srbije, koji navodi da se i posle uklanjanja đubreta, novo smeće vrlo brzo nagomila, a kako je njegovo radno mesto na samo nekoliko metara od smetlišta, on strahuje od neke zaraze, dodajući da se tokom vrelih letnjih dana sa deponije širi smrad, a iz đubreta “iskaču pacovi veliki k’o mačke”.

Nameće se pitanje, da li ova deponija treba da ostane problem samo čoveka zaposlenog na železnici ili o potencijalnom širenju zaraze i zagađenju treba da razmišlja cela zajednica.

U JKP “Šumadija” navode da uklanjanje divljih deponija sa teritorije celog grada rade prema nalogu komunalne inspekcije i komunalne policije, koje su zadužene za njihovo otkrivanje i kažnjavanje nesavesnih građana.

Saznajemo da kazna za nepropisno odlaganje smeća iznosi 5.000 dinara i da se izriče na licu mesta, odnosno ukoliko nadležni zateknu nesavesne građane u trenutku kada bacaju otpad. Međutim, nismo došli do podataka koliko je takvih kazni izrečeno.

Slučaj belog Juga iz Šumarica

Javnost u Srbiji bila je zaprepašćena snimcima starijeg bračnog para, koji je iz svog belog Juga izbacivao smeće u kompleksu Spomen parka u Šumaricama, dok ih je jedan mladić snimao i očajno molio da prekinu sa zagađenjem prirode.

Podsećamo da se bračni par oglušio na njegove vapaje i uz potpuno odsustvo ekološke svesti, završio započeto. Posle snimka koji je dospeo u javnost i brojnih reakcija koje su građani i Udruženje “Prvi na skali” uputili nadležnim inspekcijama, komunalne službe su očistile divlju deponiju u Šumaricama i uklonile oko 10 kubika otpada. Predsednik udruženja koje je iniciralo uklanjanje smeća, Dejan Milošević, za portal Nova.rs kaže da će se oni zalagati za izmenu postojeće gradske Odluke o upravljanju otpadom, koja prema njegovim rečima nije u interesu zaštite životne sredine, niti pomaže u suzbijanu nečistoće širom grada.

Navodi da kazne za počinioce treba da budu drastično veće od propisanih, a uz to potrebna je, kaže, i izmena Odluke o izricanju na licu mesta, koja potpuno obesmišljava sistem kažnjavanja. Smatra da postoje i drugi načini da se počinioci identifikuju i kazne, kao što je na primer snimak bračnog para iz Šumarica.

Milošević kao ekološki aktivista navodi da u Kragujevcu nema preciznih podataka o broju divljih deponija koje postoje u ovom trenutku. Dodaje da je poslednje i jedino istraživanje sa popisivanjem nelegalnih smetlišta, lokalna samouprava u Kragujevcu sprovela 2012. godine i da su u tom trenutku postojale 152 deponije koje su zahvatale oko 336 hektara zemlje. Objašnjava da mu trenutno stanje sa terena ne uliva optimizam, te smatra da se situacija u poslednjih osam godina nije mnogo promenila. Zbog toga je, kaže, zagovornik drastičnih izmena postojećih sankcija za nesavesne građane.

KRAGUJEVČANI INICIRALI, JKP ŠUMADIJA UKLONILA DIVLJU DEPONIJU U ŠUMARICAMA

Ekolog: Divlje deponije su opasni zagađivači i izvor bakterija

Nesavesnim i nekontrolisanim odlaganjem komunalnog otpada na divljim deponijama i zagađenjem prirode na taj način, čovek sam sebi ugrožava zdravlje, kaže za Nova.rs Snežana Simić redovni profesor na Institutu za biologiju i ekologiju na kragujevačkom Prirodno matematičkom fakultetu. Ona dodaje da na divljim deponijama nesavesni građani često odlažu i opasan elektronski i električni otpad, pa čak i onaj medicinskog, farmaceutskog ili životinjskog porekla, što samo povećava stepen zagađenosti prirode.

“Otvorena smetlišta su veoma opasni zagađivači i izvori različitih tipova zagađujućih materija koje dospevaju u vazduh, zemljište, površinske i podzemne vode i tako ih zagađuju. To su mesta koja zbog velike količine organskog otpada privlače ptice, glodare, insekte, pse, mačke. .. Smetlišta su izvor različitih bakterija i gljivica koje mogu da se raznose preko životinja i dovedu do ugrožavanja zdravlja ljudi” objašnjava profesorka Simić.

Ona upozorava da su glodari koji se hrane na divljim smetlištima, veliki prenosici zaraze i podseća na srednjevekovnu pandemiju kuge od koje je stradala trećina evropske populacije, a koja se razbuktala upravo zbog velikog broja glodara, koji su se namnožili zbog nagomilanog smeća po gradovima.

“To sa srednjevekovnom kugom je drastičan primer. Naravno da ne očekujemo ovakvu vrstu pandemije u 21.veku, jer možemo da se oslonimo na razvoj tehnologije, medicine i ostalih dobrobiti
savremenog života. Međutim, pitanje je da li možemo da se oslonimo i na nas same, na naše delovanje i našu ekološku svest. U prirodi je sve uzročno povezano i ako ne budemo dovoljno ekološki svesni, ugrožavamo opstanak prirode, a samim tim i naš”, kaže Simić.

Profesorka Snežana Simić je i predsednica Upravnog odbora Ekološkog udruženja “Ekomar” koje je nedavno počelo da pravi digitalni registar svih zagađivača na teritoriji grada. Objašnjava da je cilj projekta da uz pomoć građana i ekoloških aktivista formiraju bazu zagađivača, od divljih deponija, neregulisanih izliva kanalizacionih voda, buke, aerozagađenja, ugrožavanja zelenih površina, do nekontrolisanog krčenja, paljenja vegetacije i prisustva invazivnih vrsta kao što je ambrozija. Sa takvom dokumentacijom i otkrivenim zagađivačima, udruženje će reagovati kod nadležnih gradskih institucija i pozivati ih na odgovornost, a poseban fokus biće na divljim deponijama koje su najbrojnije”, zaključila je Simić.

Deponija pored zaštićenog spomenika kulture

Apsurd sa divljom deponijom u centru Kragujevca ogleda se i u tome što se ona nalazi u neposrednoj blizini železničkog vodotornja, koji je 1997. godine dobio status spomenika kulture.



Ova građevina s kraja 19. veka je redak primer industrijske arhitekture tog vremena i zbog toga je stavljena pod zaštitu države. Međutim, nebrigom nadležnih, vodotoranj je danas ruinirana zgrada, od koje prolaznike hvata jeza. Zarastao u šiblje, sa otpalom fasadom, urušenom krovnom konstrukcijom i divljom deponijom u neposrednoj blizini, vodotoranj je, umesto reprezentativnog zdanja kojim bi Kragujevčani trebalo da se ponose, postao mesto za izbegavanje.

U kragujevačkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture navode da je vodotoranj dobio status spomenika kulture, kao simbol graditeljskog napretka i razvoja železnice na ovim prostorima. Svojevremeno su se iz njega parne lokomotive snabdevale vodom, a kada su povučene iz upotrebe, građevina je ostala u vlasništvu Železnica, objašnjavaju u Zavodu.

Direktor te ustanove Marko Grković kaže da su Železnice prema Zakonu o kulturnim dobrima u obavezi da održavaju zaštičeni objekat, a da je Zavod institucija koja daje uslove za izvođenje radova na rekonstrukciji i održavanju. On dodaje i da na prostoru Srbije postoji više takvih objekata, ali da je samo ovaj u Kragujevcu dobio status spomenika kulture.

Autor/foto: Aleksandra Petrović
Izvor: Nova S, 19. 9. 2020. 

PRVI PRVI NA SKALI Log glava 75

Donacija za udruzenje PRVI PRVI NA SKALI 2020


Arhiva PPNS

POLITIČKO ZANEMARIVANJE I FINANSIJSKO ZAKIDANJE NA ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE


PPNS DREN: EKOLOGIJA

  • О glavnim zagađivačima vazduha

  • Izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji za 2019. godinu

    Svet u ekološkom dugu od 22. avgusta, Srbija još od 18. jula
  • Uredba o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema količini zagađenja
  • MHE čine nepovratnu štetu rekama, održivost njihovih ekosistema snižena
  • Građani u svoje ruke ’preuzeli’ cevi MHE iz Rakitske reke
  • Burned: Are Trees the New Coal?
  • PEK Gora: Nebezbedna planinarska staza kroz kanjon Voljevice
  • Nova stabla uz stoletne četinare u Velikom parku
  • U svetu isplanirano 500 brana u zaštićenim područjima, uglavnom za HE - deo njih i u Srbiji
  • Traži se azijska pčela smolarica
  • Ulaz u praistoriju kroz okna Rudnika
  • Projekti civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020.
  • Elektronske prijave za naknade za zaštitu životne sredine
  • Megle u Hrvatskoj nije završio projekat prеčišćavanja otpadnih voda - proziva Osijek, grad odbija
  • Pobeda meštana Stare planine - neće se graditi MHE
  • Kragujevčani inicirali, JKP Šumadija uklonila divlju deponiju u Šumaricama
  • Virus Zapadnog Nila kod komaraca u nekoliko opština i gradova Srbije
  • Prof. Ristić: Neprihvatljivo smanjenje šumskih i drugih ’zelenih’ površina na području Košutnjaka
  • Rezultati istraživanja lokalnih samouprava o procesu donošenja i primene odluke o upravljanju otpadom (2012)
  • Grad Kragujevac: Odluke o komunalnom redu i održavanju čistoće
  • ’Zvaću papu da se konsultujem s njim oko toga’, na pitanje RTS-a o zelenoj ekonomiji, kao post-kovid oporavku
  • Akcija sadnje milion stabala jasena u Srbiji
  • Par šumokradica iz okoline Kragujevca posekao 540 stabala, materijalna šteta milion i po dinara
  • Zagađenje životne sredine plastikom negativno utiče na zdravlje ljudi unošenjem putem vazduha, hrane i vode
  • Plastika u plamenu - požar u kineskoj firmi u Požarevcu
  • Očišćeno priobalje jezera Grošnica - povodom Svetskog dana zaštite životne sredine
  • MHE Brusnik pod sumnjom za uništavanje puta i nezakonitu gradnju
  • I ti si medij - pobednički rad Lazara Simića
  • MHE Krepoljin - od izgradnje, preko upitnih dozvola i prijave inspekciji, do poplave
  • Voda odnela most kod zamka Maglič
  • Poziv ORSP: Da povadimo cevi iz Rakitske reke!
  • Domaćinstva koja su laste izabrale

DETALJNIJE


STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM

PRVI PRVI NA SKALI Podrska PPNS

ARHIVA PPNS 



DREN

DOM

POTROŠAČI

PRVI PRVI NA SKALI Sadrzaj O GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMObez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić

KRAGUJEVAC BEZ GMO FB GRUPA
SRBIJA BEZ GMO FB STRANA 
 

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html