Prostorni plan Loznice stavljen van snage - sadržao je odobrena istraživanja litijuma preduzeća: Rio Sava (Rio Tinto), Jadar litijum i Euro litijum

Prostorni plan Loznice stavljen van snage - sadržao je odobrena istraživanja litijuma preduzeća: Rio Sava (Rio Tinto), Jadar litijum i Euro litijum

"Besmislene su tvrdnje da se donošenjem Plana verifikuje projekat jadarita, da se uvodi na široka vrata jer se tim prostorom ovaj plan ne bavi" - Dragana Jovanović, glavni urbanisa grada Loznice (28. 7. 2021)


Na sednici Gradskog veća u Loznici, održanoj u utorak 14. decembra, usvojen je predlog Odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju Prostornog plana grada Loznice od 29. jula 2021. godine. Ovakav Predlog Odluke upućen je Skupštini Grada na usvajanje, objavljeno je na sajtu Grada Loznice.

Sednica Skupštine, održana u četvrtak po hitnom postupku, stavila je van snage odluku o donošenju Prostornog plana Loznice kojim je bila predviđena izgradnja rudnika litijuma u tom kraju.

Podsećamo, u julu je ZA PROSTORNI PLAN GRADA LOZNICE GLASAO 41 ODBORNIK, ŠEST BILO PROTIV, OD 50 PRISUTNIH NA POČETKU SEDNICE (VIDEO). Sednica ostaje upamćena i po obraćanju gradonačelnika Vidoja Petrovića koji je postavio pitanje: "Da li bi bilo uticaja na životnu sredinu?" i odmah i ponudio odgovor: "Pa, ima ga i kada se kreću putnički automobili. Ali, ispod je one dozvoljene, deklarisane vrednosti. Tako i ovde. Tu nema dileme... Ovde ćemo pričati, sa narodom ćemo pričati i na kraju - neka izađe neko neka mi kaže, poznaje li čovečanstvo nešto demokratskije od referenduma?"

Komentar dekana Šumarskog fakulteta Ratka Ristića bio je: ODBORNICI LOZNICE ISHITRENO ODLUČILI, PROJEKAT JADAR ZVANIČNO NIJE ODOBREN.

VEST BN TV INFO:

Odluka je usvojena bez prethodne rasprave, zbog čega su negodovali odbornici opozicije. Odbornik Srpske radikalne stranke Nikola Samardžić dobio je opomenu, a zbog glasanja bez rasprave pobunila se i odbornička grupa Smelo“, objavio je N1.

VIDEO

Arhiva - Građani tokom ekološkog protesta protiv otvaranja rudnika Rio Tinta u Srbiji, ispred Sava centra na Novom Beogradu, 11. decembra 2021. (Foto: Jovana Đurović, Glas Amerike)

Arhiva - Građani tokom ekološkog protesta protiv otvaranja rudnika Rio Tinta u Srbiji, ispred Sava centra na Novom Beogradu, 11. decembra 2021. (Foto: Jovana Đurović, Glas Amerike)

Predsednica Skupštine opštine Loznica Milena Manojlović Knežević rekla je da je 46 odbornika glasalo za, od 54 prisutna odbornika, preneo je FoNet.

Niko nije bilo protiv, ostali su bili uzdržani. Odluka je doneta, naglasila je Manojlović Knežević i istakla da se "dogovorila sa kim je trebalo da se dogovori" o načinu da se o toj temi ne vodi pretres.

Glas Amerike je podsetio da su 29. novembra građani protestovali u Loznici ispred skupštine grada, zahtevajući povlačenje prostornog plana tog grada, kojim je bila predviđena izgradnja rudnika litijuma, a peticiju protiv prostornog plana u tom kraju potpisalo više od 5.000 ljudi, od ukupno 80.000 stanovnika.

Građani tog dela Srbije, okupljeni u udruženja građana kao i opozicioni predstavnici i deo stručne javnosti, usprotivili su se izgradnji rudnika smatrajući da bi to imalo pogubne posledice.

Obrazlažući izmenu dnevnog reda i povlačenje odluke o prostornom planu Loznice, predsednica Skupštine opštine je istakla da je briga o građanima na prvom mestu, "kako je nedvosmisleno poručio predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom posete Gornjim Nedeljicama". Manojlović Knežević je naglasila da, kako je rekao Vučić, neće biti doneta nijedna odluka koja nije u skladu sa narodnom voljom, zbog čega je i sam predsednik vratio dva zakona.

Manojlović Knežević je rekla da je nekoliko odbornika predložilo da se dnevni red sednice, koju je zakazala po hitnom postupku, dopuni predlogom o stavljanju van snage prostornog plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i preradu minerala jadarit.

Odbornici su predložili da se Skupština Loznice o tome izjasni i zatraži od Vlade Srbije da donese Uredbu kojim bi taj plan prestao da važi, ali su odbornici odbili da taj prdlog stave na dnevni red sednice, javio je FoNet.

PRILOG TV AL DŽAZIRA

Ekološke organizacije: Nije kraj, neophodna odluka Vlade

"Ovo danas za nas u Loznici nije nikakva pobeda, sve dok se Prostorni plan područja posebne namene Jadar trajno ne ukine, jer mi nemamo problem samo sa jednom kompanijom, mi imamo problem sa celom idejom", izjavila je za Glas Amerike Marija Alimpić iz udruženja Zaštitimo Jadar i Rađevinu.

Ona kaže da Prostorni plan Grada Loznice nema težinu koju ima Prostorni plan područja posebne namene Jadar, koji je Vlada Srbije "usvojila ilegalno 2020. godine". Na osnovu tog plana, nastavlja Alimpić, kompanija Rio Tinto je ishodovala lokacijske uslove; prenamenjeno je zemljište iz poljoprivrednog i šumskog u građevinsko, izvršen je otkup tog zemljišta.

ARHIVA PPNS: POSTROJENJE ’JADAR’ DOBILO LOKACIJSKE USLOVE OD MINISTARSTVA

Postrojenje ’Jadar’ dobilo lokacijske uslove od Ministarstva

Ona objašnjava da je Vladin Prostorni plan ilegalan zato što u trenutku njegovog donošenja rudne rezerve nisu bile overene, što je zakonski uslov. Nije postojala ni studija opravdanosti, neophodna za privatne projekte, dodala je.

"Taj prostorni plan područja posebne namene je ključni dokument koji mora da se ukine kako bi se dalje u potpunosti ukinuo projekat Jadar, što je naš zahtev, kao i zabrana geoloških istraživanja i eksploatacija litijuma bilo gde na teritoriji Srbije", rekla je ona.

Alimpić dalje navodi da okupljena udruženja i građani nastavljaju sa borbom protiv otvaranja rudnika, i pravnim putem, i akcijama građanskog otpora na terenu. "Protesta će biti sve dok se naši zahtevi ne ispune", poručila je ona naglašavajući da se Jadar, Rađevina i Cer moraju shvatiti kao jedna homogena prirodna sredina uprkos drugačijoj administrativnoj teritorijalnoj podeli.

I aktivista Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta izjavio je FoNetu da odlukom Skupštine grada Loznice o stavljanju van snage prostornog plana u kojem je projekat Jadar nije rešen problem Rio Tinta u Srbiji, već je potrebno da Vlada Srbije poništi sve sporazume sa tom kompanijom i ukine svoju uredbu iz 2020. godine.

Jovanović je rekao da se Aleksandar Vučić ponaša kao malo dete koje neće da primi "bocu, a onda primi sve odjednom" i da će učiniti sve i ispununiti sve zahteve samo da smiri situaciju do izbora.

Odlukom Skupštine grada Loznica nije rešen problem Rio Tinta u Srbiji, zato ćemo se u subotu u 14 sati okupiti ispred Vlade Srbije i tražiti ukidanje i poništavanje svih sporazuma i obaveza kojim bi se Rio Tinto isterao iz Srbije, rekao je Jovanović i naglasio da je potrebno da Vlada Srbije stavi van snage Uredbu o prostornom planu područja posebne namene za jadarit, koji je usvojen još 2020. godine.

Ovo nije kraj, nijedna normalna država ne prima u svoju kuću takvu kompaniju, osim Aleksandra Vučića, Ane Brnabić i Zorane Mihajlović. Nećemo stati dok to formalno-proceduralno ne završimo, zaključio je Jovanović.

PRILOG RTV PODRINJE



IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA LOZNICE

Podsećamo, Odluka o donošenju Prostornog plana grada Loznice objavljena je u Službenom listu broj 7 od 2. avgusta 2021. godine.

U Planskom osnovu za izradu plana, pored ostalog je naveden i Prostorni plan područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala „Jadarit“, („Službeni glasnik RS“ br. 26/20).

U Analizi područja lokacije piše:

"Pored saobraćajnih infrastrukturnih koridora, planirana eksploatacija i prerada minerala Jadarita, imaće višestruki uticaj na Loznicu, od ekonomskog, socijalnog, sociološkog do prostorno - razvojnog".

Tu je napisan i zaključak da je "prostor koji razmatra ovaj plan, geostrateški na povoljnom području za razvoj".

"Međutim pojedinačne povoljnosti kao što su saobraćajna pristupačnost i povezanost, hidrološki potencijal, rudni potencijal posebno rude Jadarit, plodnost zemljišta i tradicija razvoja poljoprivrede, solidna šumovitost, potencijal za razvoj turizma koji se zasniva na istorijskom značaju područja Loznice, kulturnom i prirodnom bogatstvu..., svi ovi potencijali su u određenim međusobnim konfliktima, koji samo ozbiljnim i sistematskim planiranjem i realizacijom planova mogu da budu ublaženi i pozitivno iskorišćeni."

U odeljku Zemljište u obuhvatu rudarskih radova, navedena su istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina i uslovi Ministarstva rudarstva i energetike, a dati su sledeći podaci - Odobrena geološka istraživanja mineralnih sirovina:

  • 1) Preduzeće Jadar Lithium d.o.o. Beograd – lokalitet Cer, sirovina bor i litijum;
  • 2 i 3) Preduzeće Euro lithium, Balkan d.o.o. Beograd – lokaliteti Jadar i Badanje, sirovina bor, litijum, natrijum i stroncijum;
  • 4) Rio Sava Exploration d.o.o. Beograd, lokalitet Jadar, sirovina bor i litijum;
  • 5) Metalfer d.o.o. Sremska Mitrovica, lokalitet Boranjski granodioritski masiv, sirovina gvožđe i prateći metali.

U nastavku je opisana eksploatacija jadarita.

"Deo teritorije grada Loznice obuhvaćen je Prostornim planom područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarit „Jadar“ (dalje PPPPN „Jadar“) i to cele katastarske opštine (K.O.): Runjani, Lipnica, Bradić, Brnjac, Veliko Selo, Jarebice, Draginac, Simino Brdo, Cikote, Šurice, Stupnica, Slatina, Korenita, Gornje Nedeljice, Donje Nedeljice, Grnčara i Lipnički Šor.

PPPPN „Jadar“ definisane su Granice obuhvata detaljne regulacione razrade (Tematska karta u razmeri R 1:2.500) u okviru kojih se PPPN „Jadar“ direktno sprovodi.

U pogledu koncepcije prostornog razvoja, budućih funkcija, namene zemljišta i pravila uređenja i građenja, prostor potreban za realizaciju projekta „Jadar“ je podeljen na više zona i podzona.

(1) Zona rudarskih aktivnosti – obuhvata prostor potreban za odvijanje rudarskih aktivnosti i prostor u kome će doći do uticaja tih aktivnosti na okolinu, površine 854,8 ha, koji je podeljen na dve podzone.

Podzona pristupa rudniku (podzona 1A) obuhvata prostor i površine potrebne za pristup rudniku i izgradnju površinskih objekata rudnika, koji zauzima 140,24 ha. U ovoj podzoni se planira i izgradnja pojedinih infrastrukturnih sistema i objekata.

Ovim Prostornim planom se u Podzoni pristupa rudniku vrši trajna promena namene površina u građevinsko zemljište posebne namene za rudarske i druge prateće objekte i aktivnosti.

Podzona rudnika i uticaja rudarskih aktivnosti na okolinu (podzona 1B) obuhvata prostor u kome će se odvijati rudarske aktivnosti u užem smislu, odnosno prostor određen rudnim telom u kome će se formirati podzemni rudnik i vršiti iskopavanje i eksploatacija rude (minerala jadarita) u dugoročnom (postplanskom) periodu. Ova podzona obuhvata i površine iznad rudnika na kojima će doći do uticaja rudarskih aktivnosti, odnosno do mogućeg sleganja terena. Granicu ove podzone čini površina od 849,81 ha, određena horizontalnom projekcijom konture rudnog tela planiranog za eksploataciju i zonom uticaja rudnika na površini.

U ovoj podzoni se zadržava postojeća namena površina (pretežno poljoprivredno zemljište). U pogledu režima korišćenja, uređenja i zaštite prostora, u ovoj podzoni se zabranjuje izgradnja novih objekata, izuzev objekata u funkciji posebne namene i pojedinih objekata u funkciji poljoprivrede.

Uzevši u obzir složenost geometrije rudnog tela, podzemna eksploatacija ležišta smatra se jedinom ekonomičnom metodom ekstrakcije, zbog raspona njegove dubine i činjenice da se nalazi u manje naseljenoj oblasti, sa upotrebom poljoprivrednog zemljišta u dolini reke koja je sklona plavljenju.

(2) Zona proizvodno-industrijskih aktivnosti – obuhvata prostor i površine potrebne za izgradnju i formiranje kompleksa u kome se vrši prerada rude i dalja proizvodnja, kao i prostor u kome će doći do uticaja tih aktivnosti na okolinu, ukupne površine od 646,54 ha. Ova zona je podeljena na dve podzone.

Podzona proizvodno-industrijskih aktivnosti (podzona 2A) – obuhvata prostor i površine potrebne za izgradnju i formiranje kompleksa u kome se vrši prerada rude i dalja proizvodnja (litijum-karbonata, natrijum-sulfata i borne kiseline). Ova podzona je određena granicom kompleksa i zauzima površinu od 79,8 ha.

Ovim prostornim planom se vrši trajna promena namene površina i zemljišta u ovoj podzoni u građevinsko zemljište posebne namene za proizvodno-industrijske i druge prateće objekte i aktivnosti.

U ovoj podzoni se planira izgradnja industrijskog železničkog koloseka, internih saobraćajnica i drugih infrastrukturnih sistema i objekata.

Podzona uticaja proizvodno-industrijskih aktivnosti na okolinu (podzona 2B) – obuhvata zaštitnu zonu od 1000m oko kompleksa u kojima se vrši prerade rude i dalja hemijska proizvodnja, odnosno površinu od 646,54 ha.

U ovoj podzoni se zadržava postojeća namena površina. U pogledu režima korišćenja, uređenja i zaštite prostora, u ovoj podzoni dozvoljena je izgradnja novih objekata u skladu sa važećom planskom dokumentacijom, izuzev javnih objekata iz oblasti zdravsta, školstva, sporta, kulture i sl.

(3) Zona deponovanja industrijskog otpada – obuhvata prostor potreban za deponovanje industrijskog otpada, kao i za izgradnju pristupnih saobraćajnica i prateće infrastrukture, površine od 358,52 ha. Sastoji se od dve podzone.

Podzona deponije (Podzona 3A) obuhvata prostor potreban za formiranje deponije industrijskog otpada, izgradnju brane, servisnih saobraćajnica, infrastrukture i drugih pratećih objekata pored deponije, površine od 164,71 ha.

Ovim Prostornim planom se vrši trajna promena namene površina i zemljišta u ovoj zoni, u građevinsko zemljište posebne namene za izgradnju deponije, saobraćajnica i infrastrukture.

Za potrebe izgradnje brane i deponije, ovim Prostornim planom se definiše posebna lokacija pozajmišta gline u blizini planirane pristupne saobraćajnice deponije i državnog puta IB reda broj 27 Valjevo-Loznica, pri čemu se planira obavezna poljoprivredna rekultivacija lokacije.

Podzona uticaja deponije na okolinu (Podzona 3B) - obuhvata zaštitnu zonu od 500m oko objekta deponije, odnosno površinu od 193,81 ha.

U ovoj podzoni se zadržava postojeća namena površina (pretežno šumsko zemljište). U pogledu režima korišćenja, uređenja i zaštite prostora, ova podzona predstavlja zonu kontrolisane gradnje, pri čemu je dozvoljena izgradnja saobraćajnih, infrastrukturnih i objekata hidrotehničke infrastrukture u funkciji deponije.

Podzona pristupa rudniku (podzona 1A), Podzona proizvodno-industrijskih aktivnosti (podzona 2A) i Podzona deponije (podzona 3A) čine kompleks posebne namene u užem smislu, odnosno privredno-industrijski kompleks, koji obuhvata površinu od 384,75 ha, na kojoj se vrši trajna promena namene zemljišta za potrebe realizacije projekta „Jadar“.

(4) Zona saobraćajno-infrastrukturnog koridora (planiranih saobraćajnih i infrastrukturnih sistema) u funkciji posebne namene – obuhvata prostor koridora planirane železničke pruge, planirane nove deonice državnog puta IB reda broj 27 ValjevoLoznica koji je ključni za pristup kompleksu posebne namene, koridora planiranog bočnog gasovoda visokog pritiska i cevovoda tehničke vode u funkciji posebne namene, površine od 480,02ha.

Pored navedenih zona, područje posebne namene u širem smislu obuhvata i površine potrebne za izgradnju pojedinačnih sistema izvan kompleksa posebne namene i Zone saobraćajno-infrastrukturnog koridora, kao što su planirane pristupne saobraćajnice, zaštitna zona dalekovoda, regulacije vodnog zemljišta i pozajmište gline (5).

Iz tabela br. 3: bilans površina kompleksa posebne namene „Jadar“ (zona-podzona-površina/ha)

  • 1 Zona rudarskih aktivnosti 854,8
  • 1A Podzona pristupa rudniku 140,24
  • 1B Podzona rudnika i uticaja rudarskih aktivnosti na okolinu 849,81
  • 2 Zona proizvodno-industrijskih aktivnosti 646,54
  • 2A Podzona proizvodno-industrijskih aktivnosti 79,8
  • 2B Podzona uticaja proizvodno-industrijskih aktivnosti na okolinu 646,54
  • 3 Zona deponovanja industrijskog otpada 358,52
  • 3A Podzona deponije 164,71
  • 3B Podzona uticaja deponije na okolinu 193,81
  • 4 Zona saobraćajno-infrastrukturnog koridora 480,02
  • 5 Površine sistema izvan kompleksa posebne namene i zone saobraćajno
  • industrijskog koridora 91,51
  • Planirana saobraćajnica S1 – pristup podzonama 1A i 2A 3,22
  • Planirana saobraćajnica S2 – pristup podzonama 1A i 2A 3,96
  • Planirana saobraćajnica S3 – pristup Podzoni 3A 40,9
  • Zaštitna zona planiranog dalekovoda 110kV 23,23
  • Regulacija dela toka reke Korenite – vodno zemljište 8,04
  • Pozajmište gline 12,16
  • UKUPNO KOMPLEKS POSEBNE NAMENE (1A+2A+3A) 384,75
  • UKUPNO PODRUČJE POSEBNE NAMENE - OBUHVAT DETALJNE RAZRADE (1+2+3+4+5) 2.030,64

U celini pod nazivom "Osnovna ograničenja i problemi", pored ostalog piše:

"Sve tekuće vode Loznice imaju bujični režim, a karakterišu ih neujednačeni proticaji. Bujični vodotoci su problemi koji pogađaju i izgrađeni prostor i poljoprivredno zemljište... Površinska eksploatacija mineralnih sirovina može negativno da utiče na promenu režima podzemnih voda, tako da se na teritorijama eksploatacionih polja u daljoj budućnosti ne može računati sa stabilnim snabdevanjem vodom iz podzemnih rezervoara. Zbog obaranja nivoa podzemnih voda sve veći broj lokalnih izvorišta podzemnih voda neće biti upotrebljiv, tako da će biti neophodno da se regionalnim vodovodnim sistemima obuhvate i ona seoska naselja koja su se ranije snabdevala iz vlastitih bunara."

Dalje se pominje da je na području Loznice jedan od potencijalnih problema ekploatacija mineralnih sirovina.

"Trenutno, eksploataciona područja nisu velike površine i obima koji može da utiče na makro nivou, ali uticaji na mikro lokaciju i bliže okruženje su evidentni (antimon u Zajači, kaolitni granit u Jadranskoj Lešnici, građevinski pesak i kamen u više naselja). Pored postojeće eksploatacije mineralnih sirovina, planirana eksploatacija jadarita je značajno većeg obima i po površini i po mogućim uticajima na šire okruženje. Osim potpune degradacije prirodnog predela u okviru eksploatacije, dolazi do ugrožavanja životne sredine okolnog prostora, izmene režima podzemnih voda, ugroženosti stanovništva u neposrednom i širem okruženju, izmeštanje infrastrukture, preseljenje stanovništva... Poseban problem za stanovništvo može da predstavlja čekanje na preseljenje. Delovi naselja koji su planirani za preseljenje su uskraćeni za bilo kakvu vrstu intervencija na svojim objektima.

Drugi značajan problem je izgradnja železničke pruge Valjevo – Loznica, ali i obilaznog puta (IB reda br. 26). Pored velikih uticaja na životnu sredinu u toku gradnje ali i u toku eksploatacije, pruga fizički deli teritoriju Loznice na severo-istočni i jugo-zapadni deo.

Nastaje niz problema u saobraćajnoj povezanosti, hidrologiji, korišćenju poljoprivrednog zemljišta, korišćenju zemljišta u zonama zaštite i u delovima između reke Jadar, pruge i novoplaniranog puta Slatina – Lipnica (za potrebe rudnika jadarita). Moguć je problem vodopropusnih moći planiranih propusta kroz trup pruge za bujične vodotoke koji se ulivaju u Jadar. Nedovoljan broj putnih prelaza može da oteža komunikaciju stanovništva, ali i korišćenje poljoprivrednih puteva."

U opisu mineralnih sirovina, u Planu piše:

"Korišćenje i zaštita mineralnih sirovina sprovodiće se intenziviranjem geoloških istraživanja u perspektivnim područjima; primenom tehnoloških sistema sa minimumom otpadaka (tzv. „zeleno inženjerstvo“); sanacijom svih pozajmišta materijala (posebno u rečnim koritima radi zaustavljanja degradacije njihovih morfoloških karakteristika) i optimalnim korišćenjem manjih ležišta mineralnih resursa, pri čemu će njihova eksploatacija biti uslovljena režimima sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja i režimima zaštite predela posebnih prirodnih vrednosti. Eksploatacija mineralnih sirovina obavljaće se na prostorima za koja su odobreni eksploatacioni radovi.

Sa aspekta kvaliteta i količina korisne supstance koja omogućuje eksploataciju značajna su ležišta antimona (Zajača), kaolinisanog granita (Jadr. Lešnica), vatrostalne i keramičke gline (Jadr. Lešnica), kvarcnog peska (Gornja Koviljača), krečnjaka (Granovine i Prkorečka mala) i najznačajnije jadarita (Slatina, Brezjak, Jarebice)".

Upisana je i tzv. Radna verzija projekcije stanovništva, a tu stoji:

"Posebno treba posmatrati naselja Banju Koviljaču, Banju Badanju zbog specifičnog turističkog potencijala, gde se očekuje pojačan razvoj ali smanjenje stalno naseljenog stanovništva. Draginac i naselja u obuhvatu uticaja eksploatacije Jadarita će doživeti demografsku transformaciju, delom zbog raseljavanja stanovništva, delom zbog radnih migracija".

I Stanovanje i socijalni resursi su celina u kojoj se mislilo na potrebe Rio Tinta.

"Poseban vid je stambena izgradnja za potrebe preseljenja stanovništva sa područja rudarskih kopova. Preseljenje se sprovodi prema Programu preseljenja definisanom u PPPPN Jadar".

Pored toga, i Mreža centara i naselja:

"Ekonomska struktura današnjeg stanovništva je relativno ujednačena na celoj teritoriji grada. Značajan uticaj na stanovništvo imaće eksploatacija rude jadarit. Od čisto poljoprivrednog stanovništva očekuje se da će deo stanovništva biti zaposlen na poslovima ekploatacije i prerade jadarita, a da će se baviti poljoprivredom kao dodatnom delatnošću".

Dalje u Planu razmotrena su i Naselja sa specifičnom funkcijom, a tu je zabeleženo:

"Specifičnost ovih naselja je u jednoj ili više razvojno planiranih funkcija, odnosno potencijalnih kapaciteta za razvoj specifične ponude. Ta specifičnost se ogleda prevashodno u turističkim kapacitetima i ponudama, planiranim privrednim kapacitetima, infrastrukturnim objektima i prirodnim posebnostima.

U ovu grupu naselja spadaju:

  • Banja Koviljača, Banja Badanja, Tršić – Tronoša, Tekeriš, Trbosilje – specifičnost u vezi prirodnih i kulturnih dobara i turizma.
  • Slatina i naselja pod uticajem eksploatacije jadarita (sprovođenje na osnovu PPPPN „Jadar“), Zajača – specifičnost u vezi eksploatacije mineralnih sirovina".

Takozvana Koncepcija i plan razvoja ovog Plana odnosi se i na projekat "Jadar":

"Planira se da se tehnička voda potrebna za proces eksploatacije i prerade rude jadarit sistemom bunara crpi iz aluviona reke Drine i transportuje do postrojenja podzemnim cevovodom, pod pritiskom, dužine oko 13,5km. Trasa cevovoda tehničke vode se pruža od zone potencijalne eksploatacije tehničke vode u aluvijonu reke Drine duž postojećih saobraćajnica Grobljanska, Maršala Tita, Vlade Zečevića, Ive Lole Ribara, i dalje trasom koja se nalazi između trase planiranog gasovoda i planirane železničke pruge Valjevo-Loznica. Na kraju cevovoda tehničke vode moguće je u okviru kompleksa predvideti rezervoarski prostor za potrebe eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar“.

To nije sve u ovoj Koncepciji i planu razvoja kojim se Loznica podređuje projektu Rio Tinta, tj. ćerke firme Rio Sava:

"Planira se rekonstrukcija postojeće vodovodne mreže na deonici Žeravija-GrčaraGnila i izgradnja nove vodovodne mreže na deonici Gnila-kompleks Jadar. Tačno određivanje trase i sprovođenje izgradnje dela cevovoda na deonici Gnila-kompleks Jadar planira se kroz izradu Urbanističkog projekta... 

Za potrebe izgradnje sekundarne vodovodne infrastrukture i priključenja na vodovodnu mrežu objekata u funkciji eksploatacije jadarita moguća je izgradnja cevovoda u skladu sa tehničkom dokumentacijom i uslovima JP Vodovod i kanalizacija iz Loznice...

Za potrebe izgradnje kanalizacione infrastrukture i odvođenja otpadnih voda iz objekata u funkciji eksploatacije jadarita moguća je izgradnja kanalizacione infrastrukture u skladu sa tehničkom dokumentacijom i uslovima JP „Bodovod i kanalizacija“ iz Loznice".

I celina pod naslovom Planirano stanje, bila je usklađena sa potrebana Rio Tinta/Rio Save:

"U cilju realizacije projekta „Jadar“ planirati izgradnju i opremanje elektroenergetskih objekata neophodnih za funkcionisanje pogona za eksploataciju i preradu minerala jadarita i lokacije za nove objekte transformacije i trase budućih napojnih vodova.

Na osnovu prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita „Jadar“, potreba za električnom energijom pogona za eksploataciju i preradu iznosi 45MW (sa faktorom snage 0,95) uz maksimalno očekivano vršno opterećenje od oko 65MVA. Napajanje kompleksa posebne namene obezbeđuje se priključenjem na postojeći prenosni dvosistemski dalekovod 110kV sa oznakama 106A/2 i 106B/3 u vlasništvu Elektromreža Srbije a.d. Procenjuje se da su oba postojeća dalekovoda 110kV (106A/2 i 106B/3) potrebna da bi se zadovoljio traženi kapacitet kompleksa posebne
namene. Priključenje kompleksa posebne namene na prenosni dvosistemski dalekovod obezbeđuje se presecanjem dvosistemskog dalekovoda u ukupnoj dužini od oko 640m i njegovog dvostranog uvođenja u planirano priključno razvodno postrojenje (PRP)".

Za potrebe napajanja sistema bunara i pumpi za crpljenje i transport tehničke vode u okviru planiranog kompleksa posebne namene „Jadar“, od aluviona reke Drine do kompleksa posebne namene (podzone 2A i 1A), potrebna je jednovremena snaga od oko 750kW. Napajanje električnom energijom planirane trafostanice TS 35/h kV na lokaciji vodozahvata, obezbeđuje se priključkom na distributivni 35kV dalekovod Lešnica – „Loznica 1“ na ogranku za TS 35/10 kV „Janja“. Prema uslovima nadležnog operatera, mesto priključenja (po principu „ulaz-izlaz“) je moguće izvesti izgradnjom razvodnog postrojenja 35kV sa 4 ćelije (3+1) i mernom opremom na delu k.p. 2299 u K.O. Lešnica. Za povezivanje TS 35/h kV na lokaciji vodozahvata i razvodnog postrojenja potrebno je izgraditi odgovarajući nadzemni dalekovod 35kV dužine oko 7km.

Za potrebe napajanja sistema objekata na izdvojenoj lokaciji Podzone deponije industrijskog otpada u okviru planiranog kompleksa posebne namene „Jadar“, potrebna je jednovremena snaga od oko 500kW uz mogućnost dvostranog napajanja i to:

  • priključenjem planirane TS 10/0,4kV na distributivnu mrežu, izgradnjom nadzemnog dalekovoda 10kV, dužine oko 5km i uređenjem priključnog mesta u TS 35/10 kV „Zavlaka“ (k.p. 2978/9 u K.O. Zavlaka izvan obuhvata Prostornog plana),
  • priključenjem planirane TS 10/0,4kV na planiranu TS 110/h kV u okviru kompleksa posebne namene (Podzona 1A) sa odgovarajućim nadzemnim dalekovodom 10 kV, dužine oko 8km".

Plan sadrži i Ekološke uticaje eksploatacije jadarita na životnu sredinu:

"Rudarsko-industrijski kompleks, pored svog strategijskog značaja ima i svoju ekološku dimenziju koja se ispoljava kroz zagađenje vazduha, zemljišta, površinskih i podzemnih voda, termalno opterećenje sredine, emisiju buke, itd.

Zaštita životne sredine i mere zaštite koje se odnose na eksploataciju i preradu jadarita se direktno primenjuju iz Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala jadarita Jadar".

Dalje su pobrojane tzv. Posebne mere zaštite životne sredine (naročito se utvrđuju), međutim, tu se Jadar ne pominje kao projekat Rio Tinta, već samo kao reka, u celini: Kontrola upotrebe agrohemijskih sredstava u cilju smanjivanja zagađenja zemljišta iz poljoprivrede i očuvanje zemljišta koje se odlikuje visokim poljoprivrednim vrednostima:

"Poseban interes grada je očuvanje zemljišta koje se odlikuje visokim poljoprivrednim vrednostima kao što je ilovasti aluvijum (uz Drinu i srednji tok Jadra), gajnjača (uz reku Jadar između Kozjaka i Straže) i gajnjača u lesiviranju"!

Planom su bili obuhvaćeni i Zaštitni pojasevi u infrastrukturnom koridoru i Zone i lokaliteti za industriju i MSP, takođe uklopljeni sa projektom Jadar.

"Na području plana su sledeći infrastrukturni koridori:

  • infrastrukturni koridor novoplaniranog koridora državnog puta IB reda br.26 – brza saobraćajnica;
  • infrastrukturni koridor državnog puta IB reda br.27 – nova deonica uslovljena eksploatacijom jadarita;
  • infrastrukturni koridor jednokolosečne železničke pruge Valjevo – Loznica (Lipnica).

U prostornoj strukturi Loznice, izdvojili bi se sledeći industrijski centri:

  • industrijski centar – Loznica;
  • industrijsko – rudarski centar „Jadar“
  • mali industrijski centri – naselja sa 50-100 zaposlenih u industriji i
  • vrlo mali industrijski centri – naselja sa manje od 50 zaposlenih u industriji

Kao da su ikakva zaštita od mogućih zagađenja aktivnostima unutar projekta Jadar, planom su predviđeni zelenilo i površine pod zelenilom:

"Zaštitno zelenilo u sistemu zelenih površina treba da obezbedi povezivanje zelenih površina u građevinskom reonu sa šumskim i zelenim površinama van građevinskog područja. Zaštitno zelenilo obavezno formirati... oko zone deponije planirane u sistemu funkcionisanja projekta Jadar".

Ovog projekta Rio Tinta u Srbiji tiče se i celina Stanovanje srednjih gustina - višeporodično. Tu piše:

"Osnovna namena: višeporodično stanovanje (stambeni objekti sa više od 3 stambene jedinice po objektu):

  • kao pretežna namena dozvoljava se u naseljima: Lešnica, Jadranska Lešnica, Lipnički Šor, Kozjak, Lipnica, Draginac i u naseljima koja gravitiraju eksploataciji jadarita (Gornje i Donje Nedeljice, Brezjak);
  • može biti kompatibilna namena na površinama sa osnovnom namenom mešovita namena u tom slučaju važe pravila za mešovitu namenu;
  • ne dozvoljava se u zonama zaštite prirodnih i kulturnih dobara.

Projekat Jadar odredio je i Način sprovođenja postojeće planske dokumentacije.

"Postojeća planska dokumentacija koja se direktno sprovodi:

  • Prostornog plana područja posebne namene za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala „Jadarit“, („Sl. glasnik RS“ broj 26/20). Direktno se sprovode regulaciona rešenja, pravila uređenja i građenja..."

Za površine u obuhvatu PPPPN za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala „Jadarit“, za koje nije propisana direktna primena PPPPN i nije propisana obavezna izrada plana nižeg reda, primenjije se ovaj PPG Loznice u koji su ugrađene smernice plana višeg reda.

Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Valjevo – Loznica („Službeni glasnik PC”, broj 1/13), osim u delu koji je stavljen van snage usvajanjem PPPPN za realizaciju projekta eksploatacije i prerade minerala „Jadarit“.

Završni pomen Jadra tiče se Prioritetnih planskih rešenja:

"Isticati specifičnosti grada Loznice kroz:

  • Specifični cilj 1. Realizacija projekta eksploatacije jadarita
  • Specifični cilj 2. Zaštita životne sredine
  • Specifični cilj 3. Razvoj turizma".

Snimak ekrana: BN TV Info
Obrada: Prviprvinaskali.com
Izvori: Grad Loznica; N1; Glas Amerike, 15. i 16. 12. 2021. 


Donacija za udruzenje PRVI PRVI NA SKALI 2020

IZ ARHIVE PPNS: KVALITET VAZDUHA

APLIKACIJA ’XECO VAZDUH’ NA PORTALU PRVI PRVI NA SKALI



PREPORUKA PPNS

IZ SANU MINISTARKI - O PROJEKTU JADAR: MNOGO NEDOREČENOSTI O REŠAVANJU VELIKIH PROBLEMA I POGUBNOG UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

ARHIVA PPNS

DREN: EKOLOGIJA

DECEMBAR

  • Dekani traže zapošljavanje 100 biologa i ekologa - da brinu o očuvanju prirode
  • Ekološki protest - Kragujevac, 12. 12. 2021 (VIDEO)
  • Energetika ne poseduje izveštaje o merenju emisije zagađujućih materija u vazduh - utvrdila inspekcija i naložila otklanjanje te nezakonitosti (FOTO, VIDEO)
  • Ršum: Izdao bih sebe i svoju pesmu kad ne bih ustao i nosio transparent protiv zagađenja reka
  • Emotivni govor Stanka Aksentijevića, moderatora ekološkog protesta u Kragujevcu
  • Ekološki protest u Kragujevcu (prvi izveštaji, mediji)
  • Ekološki protest u Kragujevcu (snimak Eko straže)
  • SEOS nastavlja sa protestima i blokadama
  • Vučić: Nemamo pravo da uništavamo živote većeg broja ljudi nego što je to bilo predviđeno prvobitnim planovima
  • Vlada povukla iz skupštinske procedure Zakon o eksproprijaciji
  • Okidači za povećanje nivoa zagađenosti vazduha
  • Inspektor naložio Energetici merenje emisije zagađujućih materija za sve lokacije, u skladu zakonom
  • Zabranjeni radovi Euro litijum Balkan, žrtve istraživanja ostale bez vode
  • Memedović u dolini Jadra: Gorak je hleb koji smo danas jeli
  • SOES: Ostajemo pri prvobitnim zahtevima borba je od samog osnivanja usmerena protiv izgradnje rudnika litijuma
  • Episkop Fotije: Moramo braniti danas, braćo i sestre, svoje selo, svoj potok i njivu
  • Danas: Zašto se vije crni dim iznad Kragujevca?
  • Brnabić u Londonu o Rio Tintu (2018): Ja ću se sada direktno uključiti u dalju realizaciju ovog projekta
  • Sve više sportista otvoreno protiv Rio Tinta
  • Predsednik: Šta mislite da ja mogu da uradim? Kokanović: Da se ne otvori rudnik. Nama rudnik ne treba
  • Novak: Čist vazduh, voda i hrana su ključevi zdavlja. Bez toga svaka reč o "zdravlju" je suvišna
  • Kragujevac se budi: Marš sa Drine
  • Razgovor na barikadi: Znamo da ne damo Levač, Jagodinu, Loznicu, Dobrinju, Pranjane
  • Timovi Zaštitnika građana u subotu prate postupanje policije na ulicama
  • Koliko su Kragujevčanima bitne čiste vode
  • Rio Tinto, marš sa Drine - Chiapas & Branko Trijić
  • Rio Tinto Srbiji namenio pilot postrojenje, a još nema studiju izvodljivosti i odobrenja Vlade - piše AFR
  • Postrojenje Jadar dobilo lokacijske uslove od Ministarstva
  • SEOS nastavlja sa blokadama 4. decembra
  • Čekajući efekte saradnje AINS-a sa Ministarstvom i Rio Savom
  • Sadnicе belog jasena pored jezera Bubanj i u naselju Beloševac
NOVEMBAR (49)
  • Fijat obezbedio litijum, vlasnik sklopio sporazum sa dobavljačem iz Australije
  • Protiv sam dolaska Rio Tinta - Bratislav Jugović, poslanik (Aleksandar Vučić - Za našu decu)
  • Intervencija policije u pozadini blokade na tromeđi Kragujevca, Jagodine i Rekovca
  • VIDEO: Barikada na tromeđi Kragujevca, Jagodine i Rekovca, 27. 11. 2021.
  • SEOS: Blokada Srbije jer znamo da zemlju ne damo
  • Da li će i pod kakvim uslovima rudnici biti otvoreni i u zaštićenim područjima?
  • Trenutak istine - Srbija staje u subotu u 14h
  • Prof. dr Dušan Stanojević: Žrtvovaće Srbiju zarad "zelene Evrope"
  • Velika akcija pošumljavanja - Kragujevac, 27. novembar
  • Aplikacija "xECO vazduh" na portalu PRVI PRVI NA SKALI
  • Iz zapisnika SO Rekovac: Inicirani sastanak u Ministarstvu povodom litijuma i izmena Prostornog plana, za koju je obrazovana komisija
  • Ne damo Srbiju - poručili udruženi građani vlastima, ali i Rio Tintu
  • Lidl uočio odstupanja na aplikaciji xECO odžak; Lekić: Lidl napravio grešku, pa ispravio
  • Za čiste vode Kragujevca - onlajn anketa Ekomara
  • SEOS zahteva povlačenje predloga o izmenama Zakona o eksproprijaciji i zakona o referendumu, i poziva na protest 24. novembra
  • Najveći zagađivači u Srbiji PM česticama, arsenom, sumpornim i azotnim oksidima
  • Crveni đavoli (Kragujevac): Rio Tinto, marš iz Srbije
  • PPNS saznaje: RTS emituje spotove Rio Tinta na osnovu ugovora sa agencijom "Medija pul"
  • Ljubica Karađorđević: Zašto da postanemo deponija Evrope?
  • Protest protiv eksproprijacije i referenduma po nacrtu vlade - Beograd, 24. novembar
  • Srbija nije na prodaju! Rio Tinto, marš sa Drine!
  • Gradske vlasti odgovorne za zagađenje vazduha - odlučio sud u Sofiji
  • Jutro u Kragujevcu - vazduh u crvenoj zoni
  • Nastavlja se prikupljanje potpisa za unapređenje stanja voda na teritoriji Kragujevca
  • PKS bila "logistička podrška" za promociju studije Rio Tinta, ali taj dokument "ne poseduje"
  • Prevod "dokumenata iz Brisela" o Rio Tintu u Srbiji
  • Kvalitet vazduha: Kragujevac, 13. 11. 2021: (16:00)
  • Započeto prikupljanje potpisa za unapređenje stanja vodenih površina u Kragujevcu
  • Zabrinjavajući projekti spram "ružičste prezentacije iskustava Rio Tinta u svetu" (iz predavanja prof. dr Ratka Ristića u SANU 6. maja 2021)
  • Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji (88. sednica Vlade, 3. 11. 2021)
  • Potpis Kragujevčana za unapređenje stanja vodenih površina na teritoriji grada - 12. i 13. novembar, 12:00-15:00
  • Studija izvodljivosti Jadar: Mineralni resursi litijuma u svetu - 80Mt, u Srbiji - 1Mt
  • Bilo koji rudnik, a pogotovo rudnik litijuma, bio bi poguban za ceo Levač - Ljubiša Stevanović, direktor Poljoprivredno-veterinarske škole u Rekovcu
  • Stav Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS) o realizaciji prostornog plana posebne namene za eksploataciju i preradu minerala jadarita "Jadar"
  • Pet zemljotresa u Srbiji 7. novembra
  • SANU: Projekat Jadar - šta je poznato? (apstrakti i snimak naučnog skupa)
  • Zahtev za RTS - ugovor o oglašavanju Rio Tinta
  • Opština Rekovac nije za eksploataciju litijuma - Aleksandar Đorđević, predsednik SO (VIDEO)
  • Smenjeni direktor omogućio 12 miliona dinara za nepostojeći sajt bez javne nabavke
  • Zemljotres u 14:24 na teritoriji Brusa (Sudimlje), M=23
  • Odbornici SO Rekovac jednoglasno protiv istraživanja litijuma
  • Kabinet gradonačelnika Kragujevca najavio vanredni inspekcijski nadzor Energetike, povodom zagađenja 31. oktobra
  • Zemljotres u 10:21 na teritoriji Knića (MZ Balosave), M=2,2
  • Izveštaja iz senke Koalicije 27: Poglavlje 27 u Srbiji - napredak pod ključem
  • Tamna strana grejanja u Kragujevcu ali i shvatanja slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja
  • Osnovan Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS)
  • Iza vesti: Prorektor Ristić o zagađenju, litijumu i Rio Tintu
  • Nesvakidašnji dim iz Energetike prijavljen nadležnima, prva reagovala načelnica Okruga: Ne posedujemo traženu informaciju (FOTO, VIDEO)
  • Eksploatacija litijuma na dnevnom redu sednice SO Rekovac 4. novembra
OKTOBAR (31)
  • FOTO: Energetika Kragujevac, 31. 10. 2021. (16:30)
  • Na predstavljanju Studije ekonomskog uticaja Projekta Jadar u PKS pitanja novinara bila nepoželjna
  • Ekomar: Onlajn predavanje i terensko istraživanje 1. i 3. novembra
  • Kvalitet vazduha: Kragujevac, 29. 10. 2021. (8:00)
  • Pacifikacija protesta i otvaranja rudnika Rio Tinta - interes međunarodnih finansijskih institucija, Britanije, SAD, Australije, Nemačke....
  • Ja ću ovo da sačuvam po cenu života - Ljiljana Bralović, Pranjani (Da sam ja neko)
  • Upozorenje iz Bora, usled najave rušenja dimnjaka (Ziđin): Ne izlazite iz stanova bez potrebe!
  • Ustav Republike Srbije: Zdrava životna sredina; Sloboda preduzetništva
  • Žitelji Dragova (Levač) sprečili pristup zemljištu za rudarsko istraživanje (FOTO, VIDEO)
  • Unicef: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
  • U Kragujevcu dorađena preliminarna lista za sufinansiranje energetske efikasnosti kuća
  • Bezbedna voda na javnim česmama Bubanj, Šumarice i Divostin, neispravna u Košutnjaku, Teferiču, Beloševcu, Ždraljici, Kapovcu, Petrovcu i Grujinoj česmi
  • Vujović: Prekomerno aerozagađenje zabeleženo u više gradova u Srbiji od kako je počela grejna sezona
  • Rio Sava: Zahtevi za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje priključnog razvodnog postrojenja 110kv Jadar i dalekovoda
  • Energetikа (Kragujevac): Početak grejne sezone
  • Razgovori o tekućim vodama Kragujevačke kotline (onlajn predavanje)
  • Prof. Ristić: Državni aparat da se stavi u službu zaštite životne sredine - javnost ne prihvata da se radi po lošim praksama
  • Otpadna voda-potok-jezero u Šumaricama!? (2020/2021)
  • Grad prihvatio inicijativu Ekomara - unaprediće Lokalni registar izvora zagađivanja (LRIZ)
  • Razgovori o tekućim vodama Kragujevačke kotline (onlajn predavanje)
  • Zahtev REM-u da zabrani reklamu Rio tinta
  • SKC: Uticaj rudarenja na prirodu
  • Klub akcijaša: Uređenje dela Spomen-parka
  • Srbiju "buše" do temelja - slučaj istraživanja litijuma u Levču
  • Udruženja građana na predstavljanju Nacrta Plana razvoja Kragujevca
  • Uz Uglješnicu, pritoku Lepenice (VIDEO)
  • Energetika (Kragujevac) - iz ugla potrošača (VIDEO)
  • Meštani Pranjana i Družetića oterali nepozvane goste - predstavnike ’ćerke firme’ Rio Tinta
  • Đački parlament: Eko strit parti, 9. oktobra
  • Mesna zajednica jeste organ vlast - to razume MZ Beloševac, ali ne i MZ Ilićevo
  • Lokalni registar izvora zagađivanja - šest meseci kasnije

SEPTEMBAR (23)

  • Anketa: Kakvo je vaše mišljenje o stanju voda u Kragujevcu?
  • U Kragujevcu održana konferencija "Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji - nordijska iskustva"
  • Ekomar: Uspostaviti kontinuirani monitoring površinskih voda Kragujevca
  • Zavrni rukave: Sakupljeno 70 džakova smeća sa Hipodroma
  • Zavrni rukave: Hipodrom, 26. septembar
  • RERI: Šta smo disali između dva septembra
  • Đački parlament: Eko strit parti 2. oktobra
  • Alarmantna publikacija "Unapređenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji" skrivana od javnosti?
  • Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2020. godine
  • Dragana Đorđević: Zataškava se zastrašujuća istina koju Rio Tinto sprema Srbiji
  • Dolazak Rio Tinta je paradigma apokalipse - iz odgovora prof. Ristića ministarki Mihajlović
  • CINS: Bor sve opasniji po zdravlje ljudi - pokazuje novi izveštaj o kvalitetu vazduha
  • Vujović: Ulaganje Ziđina u modernizaciju postrojenja važno za životnu sredinu; RERI: Ministarka zadovoljna kako napreduje izgradnja nelegalnih objekata u Boru
  • Ljubivoje Ršumović - Zar ćemo opet dozvoliti
  • Prof. Ristić: Litijumska bajka nije razvojna šansa Srbije
  • Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara (2012)
  • Sa protesta u Rekovcu protiv istraživanja litijuma: Nije politikanstvo već borba za opstanak naroda
  • Ugovorena zamena kotlova Energetike, rok za završetak radova je 120 dana
  • Grad Kragujevac objavio konkurs za sufinansiranje energetske efikasnosti porodičnih kuća
  • Litijum u Levču? Ne! Odbranimo Rekovac! (snimak protesta, 3. 9. 2021)
  • Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta (Beograd, 11. septembar)
  • Preliminarni zahtevi protesta za bezopasan vazduh
  • Energetika podnela zahtev za procenu uticaja rekonstrukcije kotlarnice na životnu sredinu
AVGUST (8)
  • Protest ’Odbranimo Rekovac’ 3. septembra (17:00)
  • Protestna okupljanja u Beogradu - 28. avgusta, 4. i 11. septembra (VIDEO)
  • Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta (Beograd, 11. septembar)
  • DW: Litijum iz Nemačke - ekološki besprekoran i jeftin
  • Kragujevac objavio preliminarnu listu privrednika za energetsku tranziciju
  • Ekomar: Ima li života (u) Lepenici?
  • Tribina o potencijalnim problemima pčelara usled otvaranja rudnika litijuma (VIDEO)
  • CINS: Kako je Rio Tinto kupovao Loznicu - od gosta na slavi do neprijatelja (FOTO, VIDEO)

JUL (24)

  • Dekan Ristić: Odbornici Loznice ishitreno odlučili, projekat Jadar zvanično nije odobren
  • Divlje deponije - problem JKP na terenu i grada na konkursu Ministarstva za dodelu sredstava (FOTO, VIDEO)
  • Za Prostorni plan Grada Loznice glasao 41 odbornik, šest bilo protiv, od 50 prisutnih na početku sednice (VIDEO)
  • Storenergy (Kragujevac) - za ulazak supruge Zvonka Veselinovića u posao sa Nikolom Petrovićem
  • Marš sa Drine - Protest u Loznici, 29. jula
  • Eksplodirao hemijski kompleks u Leverkuzenu (VIDEO)
  • Ćuta poziva viđenije ljude, Porfirija, Novaka da stanu uz narod
  • Dr Tatjana Brankov: Vraćaju li se pedesete sa sloganima: Industrija je simbol bogatstva, Poljoprivreda je simbol siromaštva?
  • Zelena pijaca rekonstruisaće se do kraja godine, saniraće se i previđena fasada (VIDEO, FOTO)
  • Kragujevac pozvao privrednike da učestvuju u programu energetske tranzicije
  • RERI: Otvoreno pismo Vučiću; WWF: Zašto peticija za zaustavljanje štetnog Zakona o vodama?
  • Peticija: Zaustavimo štetni Zakon o vodama!
  • Pištaljka: Država Savezu vinara platila 12 miliona za informacije sa Vikipedije
  • Zakon o potvrđivanju ugovora o zajmu ’Projekat daljinskog grejanja u Kragujevcu’, između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zahtev: Hitno povlačenje neustavnog Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama iz skupštinske procedure
  • Birn: Iz diplomatske depeše - Jadar 2
  • Procena uticaja na životnu sredinu potrebna Belkalu za prečišćavanje otpadnih voda; za projekte Telekoma i A1 ne treba, čeka se odluka za Bekis Osiride
  • Kragujevac prodaje parcele u centru i zonama Servis 2 i Feniks
  • Odbranimo rijeke Balkana - usvojen osnivački akt (VIDEO)
  • Ugovorena zamena kotlova u Energetici, ubrzo studija o 40 hiljada tona pepela
  • RTK: Grad Kragujevac potpisao ugovore sa ekološkim udruženjima
  • Grad Kragujevac i udruženja potpisali ugovore za projekte u oblasti zaštite životne sredine
  • Forum Poverenika: Koliko su građanima dostupne informacije o zaštiti životne sredine u Srbiji?
  • JKP Šumadija pripala nagrada "brend lider"

JUN (22)

  • Kragujevac izrađuje Plan detaljne regulacije Bešnjaje
  • I MHE Tošovići kod Raške bez uslova zaštite prirode
  • Forum: Treba li Srbiji rudnik litijuma?
  • Kragujevac potpisao Ugovor o sufinansiranju programa energetske sanacije
  • Požar na deponiji u Jovanovcu pod kontrolom
  • Zavrni rukave - Košutnjak, 27. jun
  • Šta misle Kragujevčani: Ko zagađuje Kragujevac?
  • Iz SANU ministarki - o projektu Jadar: Mnogo nedorečenosti o rešavanju velikih problema i pogubnog uticaja na životnu sredinu
  • Anketa: Ko zagađuje Kragujevac?
  • Crvena linija: Zelena energija i MHE u regionu
  • Zajača, 2021: Šta ostaje posle rudnika? (VIDEO)
  • Rio Tinto: Proizvodnja baterija nije u portfoliju naše kompanije - ne proizvodimo ih nigde u svetu
  • Jelisaveta Vasilić: Završena je privatizacija društvene svojine, ne smemo da dozvolimo privatizaciju javne svojine
  • Letnji dnevni kamp - Botanička bašta 2021
  • Gradonačelnik G. Milanovca: Šta će istraživanjem biti ugroženo? EU Suvoborska greda: Moramo Vas uputiti na greške, namerne napade i neistine
  • Velika povelja ’Zelena planeta’ posthumno prof. dr Slobodanu Jovanoviću (1955-2021)
  • Prof. Ratko Ristić o politici, Rio Tintu i tome čiji je čovek
  • Prof. Ristić: Iskopavanje litijuma forsiraju ’zapadni prijatelji’, banda predatora i sebičnjaka
  • Jadar risorsiz (Australija) cilja Rekovac za istraživanje litijuma, angažuje bivše menadžere Rio Tinta i sa Balkana
  • Kragujevac - grad bez zagađivača?
  • Kvalitet vazduha u Srbiji: Od merenja ka merama - sporna ocena u slučaju Kragujevca
  • Uručena priznanja ’Zeleni’ i ’Crni list’ za 2020. godinu
  • Naučno-informativni skup u Koštunićima o rudnicima litijuma
MAJ (28)
  • Zmije otrovnice i prva pomoć u slučaju ujeda
  • Kragujevac na vodi - Marka Žvaka (VIDEO, 6:47)
  • Pitanja i odgovori sa sajta ministarstva povodom Programa energetske sanacije zgrada, kuća i stanova koji sprovode lokalne samouprave
  • Izdavanje upotrebne dozvole, shodno Zakonu o planiranju i izgradnji
  • Kragujevac doneo Pravilnik za mere energetske tranzicije, sledi javni poziv
  • Evropski dan parkova obeležen i u Kragujevcu
  • Zavrni rukave: Košutnjak, 30. maj
  • Preliminarno: Kragujevac finansira 15 projekata u oblasti zaštite životne sredine u 2021.
  • Otpad u Lepenicu nelegano odlagao Marko trans cargo u vlasništvu Gorana Kojovića - potvrdilo Ministarstvo (FOTO, VIDEO)
  • Memedović: Zapustili smo sami sebe! (VIDEO)
  • Svetski dan pčela - 20. maj
  • Zabrana vanpijačne prodaje - rešenje za divlju deponiju ispod nadvožnjaka, saglasni građani i JKP; na potezu je Grad
  • Mihajlović (18. 5): Istražne bušotine nisu bile predviđene u Topoli; Rešenje Ministarstva (26. 4): Istražni prostor nalazi se na teritoriji Ljiga, Gornjeg Mianovca i Topole
  • Zašto su kompanije Ziđin i Linglong iznad zakona Srbije
  • Energetikа prelazi na gas i sanira pepelište, konačno!
  • Ministarstvo odobrilo istraživanja PD Jadar litijum na pet područja: Rekovac, Ursule, Siokovac, Pranjani i Dobrinja
  • BIRN: Lepenski Vir - betonom na neolit
  • Dugorepi svračak (Lanius nubicus) - nova vrsta ptica u Srbiji
  • Peticija za trajno uklanjanje divlje deponije u ulici Jovana Ristića (ispod nadvožnjaka)
  • Prodaće i kišu (Even the Rain, Tambien La Lluvia)
  • Ekomar: Čuva se jezero od ’Kragujevca na vodi’, slede nove inicijative
  • Da iskopamo kompletnu Rađevinu i premestimo je negde drugde?
  • Vladimir Stevanović: Očuvana priroda je i lična karta Srbije, mora da bude prioritetna briga države
  • O ubijanju srpskih šuma - prof. Ratko Ristić i prof. Zdravko Popović
  • Prof. Ristić: Projekat Jadar vodi ka degradaciji predela; Neophodna stroga kontrola rada Ministarstva
  • U Rekovcu odobreno istraživanje litijuma još 2017, Rekovčani to saznali tek 2021. - i pobunili se
  • Naučno-stručni skup "Projekat Jadar - šta je poznato?"
  • Pitanja iz Srbije i nemušti odgovori direktora Rio Tinta na skupštini akcionara (VIDEO)

APRIL (26)

  • Zaboravite na poljoprivredu posle litijuma - saglasni Akademik Živorad Čeković i dr doc. Duško Brković
  • Nacionalna ekološka asocijacija pokrenula aplikaciju za praćenje kvaliteta vazduha
  • Inicijativa za Požegu: Nepotpuni odgovori Ministarstva o planiranim geološkim istraživanjima litijuma
  • Eksploatacija litijuma uzrokuje enormno uništavanje životne sredine
  • Čišćeno jezero Bubanj u akciji Zavrni rukave
  • O litijumu u Prostornom planu projekta Jadar iz 2019.
  • Dr Milica Tomašević: Rio Tinto nam nije potreban - ako Srbija ima novca neka uloži u poljoprivredu
  • Ukloni divlju deponiju - aplikacija za prijave nelegalno bačenog otpada
  • Kragujevac izdvaja pet miliona za ’energetsku tranziciju’ domaćinstava
  • Zavrni rukave 3: Akcija čišćenja jezera Bubanj
  • Lasta - dokumentarni film, RTV Vojvodina
  • Ocena kvaliteta vazduha u Republici Srbiji, 2010-2018
  • Siokovčani povodom dolaska Jadar litijumu: Branićemo svoju zemlju!
  • Ko to tamo buši, po Levču?
  • Ekomar i Energetika - kandidati za Zeleni i Crni list
  • Rio Tinto, Loznica i litijumska groznica
  • Litijum u Gornjem Jadru - belo zlato ili ekološka bomba
  • Sistematska deratizacija počinje 19. aprila
  • Projekat Rekovac - litijumska groznica, posred plodne zemlje
  • Nacrti planova za kvalitet vazduha u Kragujevcu na javnom uvidu do 4. maja
  • Ratko Ristić: Zaštita životne sredine mora da bude pitanje pozicije, opozicije i svih građana
  • Vrt u boci - zasađen ’60, zapečaćen ’72, nastavio da raste i 40 godina nakon poslednjeg zalivanja
  • Ne bacajte žar u kontejnere!
  • Za resetovanje koncepta zaštite prirode: identifikacija svih zagađivača, uzurpatora zaštite životne sredine, rigorozna kaznena politika, osnaživanje inspekcije, životvoran dijalog sa lokalnim stanovništvom
  • Ljubivoje Ršumović - Protest
  • Ekološki ustanak - Narodna skupština, 10. april

MART (26)

  • Zašto sam smenjen sa mesta načelnika u Agenciji za zaštitu životne sredine - Dejan Lekić za CINS
  • Zaštita jezera Bubanj - od projekta Ekomara do inicijative Grada
  • Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma
  • Prodaće i kišu (Even the Rain, Tambien La Lluvia)
  • Koka-kola godišnje proizvede 100 milijardi plastičnih flaša - petinu ukupnog broja u svetu
  • Takmičenje na Univerzitetu u cilju zaštite životne sredine
  • Energetika u Kragujevcu gasi kotlove na ugalj, priključuje se na gas
  • Grinpis: Valjevo treći najzagađeniji grad u Evropi, u prvih 20 u 2020. i Kosjerić, Niš, Užice, Čačak i Kragujevac
  • Registar izvora zagađivanja u Kragujevcu
  • FOTO: Ilićevsko groblje na Košutnjačkom brdu
  • Energetika Kragujevac, 12. 3. 2021. (16:00-16:30)
  • Privremena mera: Agencija da odmah vrati na posao Milenka Jovanovića
  • Dašić: Biće zatvoren i preseljen pogon Dorado koji zagađuje vazduh
  • Utisak nedelje, 7. 3. 2021: Aleksandar Jovanović Ćuta, Milenko Jovanović, Miroslav Mijatović
  • Kvalitet vazduha u Kragujevcu, 8. 3. 2021. (8:00)
  • Grošnica (Kragujevac), 6. mart 2021: Bacanje smeća gde ne treba
  • Sirovi lignit - jedan od ključnih uzročnika zagađenja vazduha u Srbiji
  • FOTO: Ispred groblja u Beloševcu nema kontejnera, ali uvek ima smeća
  • Loš kvalitet vazduha je jedan od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta
  • Otadžbina te zove - da očistiš reku Peštan (Rudovci)
  • Kragujevcu odobreno preko 2,4 miliona za smanjenja zagađenja poreklom iz individualnih izvora, a zahtev za pošumljavanje nije uzet u razmatranje
  • Iz budžeta Kragujevca 9,7 miliona dinara za zaštitu životne sredine
  • Zaustavljeno izlivanje fekalija iznad Šumaričkog jezera, nakon prijave građana
  • Skoro dva miliona evra za MHE povezane sa Nikolom Petrovićem
  • Deponija nastajе u ulici Nikole Vujačića (MZ Vinogradi)
  • Deponija u Kragujevcu - pre i posle čišćenja (februar 2021)

FEBRUAR (15)

  • Izlivanje fekalne kanalizacije u Šumaričko jezero!
  • Konkurs za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine u Kragujevcu 2021.
  • Krčena nepotrebna vegetacija u Spomen-parku, saniran deo ograde oko Kreativnog parka
  • Ministarstvo kulture nema nameru da menja status Prirodnjačkog muzeja
  • Zbirku pliocenskih biljaka sa lokaliteta Ilina Voda 1930. sakupio i poklonio Prirodnjačkom muzeju dr Igor Rudski, profesor kragujevačke Gimnazije
  • Prirodnjački muzej uskoro gubi status značajne samostalne nacionalne ustanove kulture koji traje 125 godina
  • Đubre u blizini Lučnog mosta broj 2 - Kragujevac, 16. 2. 2021.
  • Pošumljavanje u Srbiji - Izveštaj DRI 2020
  • U Srbiji se seku i šume pod zaštitom države (FOTO, VIDEO)
  • RERI: Zagadi pa vladaj - Milenko Jovanović
  • Trg vojvode Putnika biće preuređen, deo Pešačke zone se transformiše
  • Zeleni pojas kod Grudnog odeljenja biće obnovljen novim sadnicama
  • Ekološki bilten Kragujevca (novembar-decembar 2020)
  • Molba savesnih: Ne hranite patke i labudove hlebom i pekarskim proizvodima
  • Godišnji plan inspekcijskog nadzora u Kragujevcu 2021.

JANUAR (25)

  • Aerozagađenja na teritoriji Kragujevca, decembar 2020.
  • Zagađivač plaća. Zaista?
  • Ubijanje reke: Krivaja, Bačka Topola (20. 1. 2021)
  • Digitalni registar zagađivača u Kragujevcu: Prijave građana u 2020.
  • Kvalitet vazduha: Kragujevac, 21. 1. 2021. (21:00)
  • Povodom zagađenja Lepenice: MUP identifikovao počinioca, istraga u toku
  • Objavljen program istraživanja i kontrole životne sredine na teritoriji Kragujevca u 2021.
  • Most na reci Lepenici (Cvetojevac, Kragujevac), 18. 1. 2021.
  • Aerozagađenja na teritoriji Kragujevca - novembar 2020.
  • Republički inspektor podneo prijave zbog odlaganja otpadnog mulja u Lepenicu
  • Izručivanje otpada u Lepenicu pored mosta na ulasku u Cvetojevac (VIDEO)
  • Plan kvaliteta vazduha u Beogradu (2016-2020)
  • Kineski radnici u Rakiti štrajkоvali, pa odustali nakon pritisaka poslodavca
  • U Agenciji za zaštitu životne sredine smenjen i Dejan Lekić, načelnik od osnivanja
  • Klima 101: Istraživanje ’Kako građani vide problem zagađenog vazduha u Srbiji?’
  • Pogrešne koordinate merne stanice Kragujevac na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine
  • Prostor za automobile biće prepolovljen, a pešačke staze sa drvoredima prostiraće se na 1,9km - u Parizu
  • Energetika i Gradska uprava Kragujevac među 10 najvećih dužnika za struju
  • Udruženja građana - društveni uticaj bez dovoljno podrške
  • Srpski olimpijac Čaba Silađi čistio Divčibare od smeća
  • Međunarodni popis ptica vodenih staništa 2021.
  • Počelo čišćenje otpada na Drini, pomoći će i EPS
  • Otpad kao pretnja proizvodnji hidroelektrane Višegrad
  • Fotografski priručnik za raspoznavanje labudova (Cygnus sp) u Srbiji
  • Stara Planina, prvi deo (Sasvim prirodno)

DETALJNO

STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html