WWF: Evropske vlade, korporacije i investitori zatvaraju oči pred rizicima od nestašice vode

WWF: Evropske vlade, korporacije i investitori zatvaraju oči pred rizicima od nestašice vode

Nova analiza Svetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) daje jasnu sliku područja koja su u najvećem riziku od nestašice vode. Iako zemlje u našem regionu spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promena na kontinentu, na kraju krajeva, može uticati na ekonomiju i vlade u svim zemljama.

Dok se Evropa muči s istorijski rekordnim toplotnim talasima, sušama i rekordno niskim vodostajima reka, nova analiza WWF procenjuje da bi 17% stanovništva kontinenta i 13% njegovog BDP-a moglo da se suoči sa visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine - osim ako vlade i organizacije za jačanje otpornosti društava i vlada ne preduzmu hitne mere, naročito koristeći se rešenjima zasnovanim na prirodi.

Evropske reke trenutno osećaju vrućinu, a četiri najvažnije reke na kontinentu - Dunav, Po, Rajna i Visla - suočavaju se sa rekordno niskim vodostajem, te time prete poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i obezbeđivanju zajednica pijaćom vodom.

Koristeći se klimatskim i socio-ekonomskim scenarijima u WWF Water Risk Filter alatu, nova analiza pokazuje da će Evropa biti još sklonija sušama i nedostatku vode i tako daje jasnu sliku regiona u najvećem riziku.

- Suše u Evropi ne bi trebale nikoga da šokiraju: mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode širom kontinenta. Ono što bi sve trebalo da šokira jeste da evropske vlade, korporacije i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu kao da će se sami rešiti, a neće, ističe izvršna direktorka WWF Adria Nataša Kalauz.

"Potrebne su nam hitne mere za ublažavanje ovih rizika za vodu, posebno ulaganjem u rešenja zasnovana na prirodi za poboljšanje zdravlja evropskih reka, jezera i močvara".

Analiza WWF Water Risk filtera pokriva ceo kontinent, ali ističe zemlje koje će se verovatno suočiti s najvećim rizicima do 2050., poput Grčke (u kojoj bi 82% stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika). U međuvremenu, tri četvrtine stanovništva Španije i BDP-a moglo bi se suočiti sa visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi u okviru sliva reke Gvadalkivir (npr. Sevilja, Mursija, Granada i Kordoba) pretrpeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine. Zemlje u našem regionu u kategoriji su vrlo niskog ili niskog rizika.

EKOLOGIJA-KRAGUJEVAC-PRVI-PRVI-NA-SKALI-Evropske-vlade-korporacije-investitori-zatvaraju-oči-pred-rizicima-od-nestašice-vode-Srbija
Ipak, svaka drastična promena na kontinentu na kraju krajeva može uticati na ekonomije i vlade u svim zemljama.

Zdrave reke biće ključne za izgradnju otpornosti i prilagođavanje uticajima klimatskih promena. Ali, 60% evropskih reka trenutno je nezdravo, uprkos zakonskoj obavezi Okvirne direktive o vodama EU da zaštiti i obnovi evropske slatke vode i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.

PRILOG PPNS: OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA EU


Rizici vezani uz vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih rizika sa kojima se suočavaju preduzeća, svrstavajući se među pet najvećih globalnih rizika već desetinama vekova. Ova analiza pokazuje kako bi rizici od nestašice vode mogli biti povećani, preteći još većim gubicima za fabrike i investitore, ali i zajednice.

Lokalne vlasti za vodu u Nemačkoj izvestile su da će Teslina fabrika izvan Berlina iscrpiti zalihe vode u tom području, sprečavajući dalji razvoj u tom području. Regioni severne Italije rizikuju gubitak i do polovine svoje poljoprivredne proizvodnje zbog suše koja je u toku, a šteta bi već premašila milijardu evra.

"Ovogodišnje suše i ove alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode još su jedan poziv na buđenje - još jedno hitno upozorenje o potrebi delovanja u vezi s vodom", ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorka WWF Adrie. "Sve fabrike i investitori moraju proceniti svoje trenutne i buduće rizike vezane uz vodu i zajednički reagovati kako bi izgradili otpornija preduzeća – smanjujući rizike za svoj rad i imovinu, kao i za zajednice širom kontinenta."

Najbolje mesto za fabrike i investitore da počnu da procenjuju svoje rizike vezane za vodu je WWF Water Risk filter - besplatan, onlajn alat za procenu rizika za vode, kome veruje na hiljade aktera iz privatnog sektora širom sveta, uključujući H&M grupu, trgovačke lance Edeka i Migros fabriku za proizvodnju hrane i pića Alpro i Karlsberg, farmaceutsku kompaniju AstraZeneca, biotehnološku kompaniju Novozymes i mnoge druge, kao i Nemačku razvojnu banku DEG KfW i Britansku razvojnu banku BII.

Filter rizika za vode omogućava kompanijama i investitorima da prioritetno deluju u segmentima najvažnijim za rešavanje rizika od vode i izgradnju otpornosti.

Izvor: WWF, 24. 8. 2022. 
Obrada: Ekologija Kragujevac


Donacija za udruzenje PRVI PRVI NA SKALI 2020

ARHIVA PPNS AKADEMIK STEVANOVIĆ: PROJEKAT RIO TINTA PRIMER KOLONIJALNOG POSEDA

Akademik Stevanović: Projekat Rio Tinta primer kolonijalnog poseda

PREPORUKA PPNS SANU: PROMOCIJA ZBORNIKA "PROJEKAT JADAR - ŠTA JE POZNATO?" (VIDEO)

SANU: Promocija zbornika ’Projekat Jadar - šta je poznato?’ (VIDEO)

IZ ARHIVE PPNS PRVI PRVI NA SKALI NA PREDSTAVLJANJU PROJEKATA EKOLOGIJA KRAGUJEVAC I KRAGUJEVAC BEZ GMO 2022

PRVI PRVI NA SKALI na predstavljanju projekata Ekologija Kragujevac i Kragujevac bez GMO 2022

STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM 

PODRŽI PPNS!

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.pmf.kg.ac.rs/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ http://www.pekgora.org/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://fondacijarsum.org/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://www.vfphysical.rs/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html