Kragujevačku knjigu nedelje započinjemo jednim spontanim i opuštenim, ali ne i površnim razgovorom. Upravo pričom o važnim ličnostima iz srca Šumadije želimo da svoje zavičajce zaštitimo od zaborava i sačuvamo njihov duh.
Zahvaljujući novinaru Milošu Jevtiću i njegovoj knjizi Samoća pesničkog čina: razgovori sa Desimirom Blagojevićem, saznajemo na koji način pesnik govori o svojim prijateljima, doživljajima iz života, izdavačima, slikarima i vajarima, pesnicima i piscima, časopisima, međuratnim godinama, poeziji. Dok govori o drugima, on zapravo govori o sebi, što ovim razgovorima daje odmerenu ličnu notu.
BIOGRAFIJA
Pesnik Desimir Blagojević je rođen 1905. godine u Topoli. Gimnaziju je učio u Kragujevcu i Beogradu, a pravne nauke u Beogradu.
Od 1927. do 1941. godine je bio saradnik i urednik književne rubrike beogradskog dnevnika "Pravda".
Za vreme nemačke okupacije radio je kao nekvalifikovani radnik u Državnoj štampariji.
Posle oslobođenja bio je novinar. Najviše je radio u Tanjugu.
Književnošću se počeo baviti 1921. godine.
Prvu zbirku stihova je objavio 1924. godine – "Šaputanje sa mostova". Objavio je potom i pesničke zbirke: "Karneval anđela" (1930), "Dolazak među cvrčke" (1955), "Tri kantate" (1956), "Ptice nemilice" (1958), "Vreme bezazlenih" (1958), "Rodoslov" (1961), "Zemaljska trpeza" (1967), "Srebrni plivač" (1970) i "Nedohudu u pohode" (1971).
Pesme Desimira Blagojevića, koji je zastupljen u mnogim našim antologijama, znaju i čitaoci u Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Italiji.
Desimir Blagojević je za svoj pesnički rad dobio više nagrada. Pominjemo, iz predratnog vremena, nagradu Udruženja prijatelja umetnosti "Cvijeta Zuzorić" sa imenom "Milan Rakić", kao i posleratne nagrade Udruženja književnika i Zmajevu nagradu.
Narodna biblioteka "Vuk Karadžić" priredila je okrugli sto "Nova čitanja poezije Desimira Blagojevića", koji je održan u aprilu 2006. godine u Karađorđevoj kasarni Zadužbine kralja Petra Karađorđevića u Topoli i objavila zbornik "Hod po budućim mukama".
Pesnik Desimir Blagojević je preminuo u Beogradu 1983. godine.
ODLOMCI
Pripremile: Gordana Vučković i Jasmina Marković Narodna biblioteka "Vuk Karadžić" - Zavičajno odeljenje
Komentara: 0