Lista registrovanih sredstava za zaštitu bilja i onih koja se mogu koristiti u organskoj proizvodnji

Lista registrovanih sredstava za zaštitu bilja i onih koja se mogu koristiti u organskoj proizvodnji

LISTA REGISTROVANIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA, NA DAN 1. MAJ 2019.

1. HEMIJSKA SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
1.1. HERBICIDI

Glifosat - aktivna materija u 33 registrovana sredstva za zaštitu bilja, stranih i domaćih proizvođača:

  1. Agro quatro
  2. Agroglifosat eco
  3. Agrototal 88,8%WSG
  4. Apsolut
  5. AS 480 SL
  6. Barclay gallup biogarde 360
  7. Bingo 480
  8. Blade 48 SL
  9. Boom efekt
  10. Chikara duo
  11. Clinic TF
  12. Fozat 480
  13. Glifohem
  14. Glifohem duo
  15. Glifol
  16. Glifol K
  17. Glifomark
  18. Glifomark SG
  19. Glifophyt
  20. Glifosat SL 480
  21. Glifosav 480
  22. Glifotop
  23. Klaster
  24. Kyleo
  25. Limitator extra
  26. Pirokor
  27. Premazor turbo
  28. Roundup flash
  29. Sirkosan
  30. Taifun
  31. Uragan system 4
  32. Vulkan
  33. Zoomer



Proizvođači, strani
:

  1. Adama Agan, Israel
  2. Agro Care, China
  3. Agro Chemie Pesticide, Hungary
  4. Albaugh, Slovenija
  5. Barclay Chemicals, Ireland
  6. Bayer AG, Deutschland
  7. Bejing NAB, China
  8. CNCCJC, China
  9. Drexel, SAD
  10. Globachem, Belgium
  11. ISK Bioscience, Belgium
  12. Jiangyin No. 2 Pesticide Factory, China
  13. Ningbo Tide, China
  14. Nufarm, Austria
  15. Shangai Mio, China
  16. Stockton Crop Protection AG, Switzerland
  17. Syngenta Crop Protection, Switzerland

Proizvođači, domaći:

  1. Agromarket, Kragujevac
  2. Agrotehnohem, Subotica
  3. Chemical Agrosava, Beograd
  4. Galenika Fitofarmacija, Zemun
  5. Jugo Hem, Leskovac
  6. Zaštita bilja, Niš
  7. Zorka Klotild Agrotehnohem, Subotica
  8. Zorka Mineralna đubriva, Šabac
  9. Župa, Kruševac


Zastupnici/predstavnici
:
  1. Adama SRB, Beograd
  2. Agrimatco, Novi Sad
  3. Agrointer, Begeč
  4. Agrolink, Beograd
  5. Agromarket, Kragujevac
  6. Belchim Crop Protection SRB, Beograd
  7. BV Komerc, Novi Sad
  8. Magan Yu, Subotica 3
  9. Monsanto Serbia, Novi Sad
  10. Nuseed Serbia, Kać
  11. Pharmavet, Beograd
  12. Phytoland, Novi Sad
  13. Pinus Plus, Novi Sad
  14. Stockton, Beograd
  15. Syngenta Agro, Beograd
  16. Velolux, Novi Sad
  17. Vins 2000, Beograd


PRVI PRVI NA SKALI Lista registrovanih sredstava za zaštitu bilja i onih koji se mogu koristiti u organskoj proizvodnji Glifosat

1.2. REGULATORI RASTA
1.3. FUNGICIDI
1.3.1. FUNGICIDI ZA TRETIRANJE SEMENA
1.4. INSEKTICIDI
1.4.1. INSEKTICIDI ZA TRETIRANJE SEMENA
1.5. AKARICIDI
1.6. NEMATOCIDI
1.7. LIMACIDI
1.8. RODENTICIDI
1.9. REPELENTI
1.10. DEZINFEKTANTI
2. BIOPESTICIDI
2.1. REGULATORI RASTA - BIOHEMIJSKI
2.2. BIOFUNGICIDI
2.2.1. MIKROBIOLOŠKI
2.2.2. BIOHEMIJSKI
2.3. BIOINSEKTICIDI
2.3.1. MIKROBIOLOŠKI
2.3.2. BIOHEMIJSKI
2.4. BIOAKARICIDI - MIKROBIOLOŠKI
2.5. REPELENTI - BIOHEMIJSKI
3. PROTEKTANTI
4. AĐUVANTI

UKUPNO: 1.423

KOMPLETNA LISTA:



GLIFOSAT PODSTIČE NASLEĐIVANJE BOLESTI - ZAKLJUČAK STUDIJE IZ APRILA 2019.



LISTA REGISTROVANIH SREDSTAVA KOJI SE MOGU KORISTITI U ORGANSKOJ PROIZVODNJI

1. HEMIJSKA SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
1.1. FUNGICIDI
1.2. LIMACIDI
1.3. INSEKTICIDI
2. BIOPESTICIDI
2.1. BIOFUNGICIDI
2.1.1. MIKROBIOLOŠKI
2.1.2. BIOHEMIJSKI
2.2. BIOINSEKTICIDI
2.2.1. MIKROBIOLOŠKI
2.2.2. BIOINSEKTICIDI - BIOHEMIJSKI
2.3. BIOAKARICIDI - MIKROBIOLOŠKI
2.4. REPELENTI - BIOHEMIJSKI

KOMPLETNA LISTA:

Karikatura: Paperblog
Foto: Politika; Ekoblog; Direkcija za nacionalne referentne laboratorije; Subvencije

Izvor: Uprava za zaštitu bilja (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede)

DODATNE INFORMACIJE

SECPA: ILEGALNI PESTICIDI

Udruženje proizvođača sredstava za zaštitu bilja u Srbiji SECPA osnovano je u februaru 2010. godine u Srbiji od strane vodećih proizvođača sredstava za zaštitu bilja u svetu i danas SECPA ima sedam članica: Adama, Bayer, BASF, DOW AgroScience, DuPont, Syngenta i Belchim Crop Protection.

SECPA kao deo regionalne Evropske mreže proizvođača sredstava za zaštitu bilja unapređuje, promoviše, usklađuje i štiti zajedničke interesa svojih članica i stvara uslove koji obezbeđuju stabilnost i razvoj tržišta sredstava za zaštitu bilja u Srbiji.

* * *

TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Svetsko tržište sredstava za zaštitu bilja

Globalno tržište sredstava za zaštitu bilja čine tri različite grupe proizvoda:

  • vlasnički proizvodi (pod patentom);
  • proizvodi kojima je istekao patent, ali još uvek nemaju generičku konkurenciju (off-patent);
  • proizvodi van patentne zaštite koje proizvode i drugi proizvođači, tj. generički proizvodi.

Tržištem sredstava za zaštitu bilja dominiraju šest glavnih razvojno istraživačkih kompanija, koje imaju oko
polovine tržišnog učešća: BASF, Bayer CropScience, Dow AgroSciences, Du Pont, Monsanto, Syngenta. Među
najveće generičke kompanije se ubrajaju: Amvac, Cheminova, Adama (bivši Makhteshim Agan), Nufarm, United Phosphorus Limited (UPL), itd.

Globalno tržište sredstava za zaštitu bilja je u 2013. godini vredelo oko 54,2 milijardi $, što je rast od oko 9,2% u odnosu na prethodnu godinu. Ukoliko se u obzir uzme i upotreba pesticida u nepoljoprivredne svrhe, ukupna vrednost globalnog tržišta je bila oko 60,7 milijardi $. Najveću potrošnju agrohemikalija imaju Kina, Francuska, Nemačka, Indija i SAD.

Evropsko tržište sredstava za zaštitu bilja je procenjeno na oko 25% vrednosti svetskog tržišta. U zemljama
članicama EU je oblast registracije pesticida uređena najstrožijim setom pravila za registraciju na globalnom
nivou (Regulativa 1107/2009, koja je usvojena sredinom 2011. godine).

U 2014. godini su se dogodile značajne akvizicije u sektoru agrohemikalija. Američka kompanija Platform
Specialty Products je kupila tri evropske kompanije u sektoru (Chimac Agriphar, Chemtura, Arista), dok je
američka kompanija FMC kupila dansku kompaniju Cheminova.

Domaće tržište sredstava za zaštitu bilja

Srpsko tržište sredstava za zaštitu bilja je potpuno otvoreno i konkurentno. Na njemu je prisutno svih šest
vodećih razvojno istraživačkih kompanija, najveće svetske generičke kompanije, zatim generičke kompanije sa dalekog istoka (Kina i Indija) kao i domaći proizvođači, odnosno formulateri sredstava za zaštitu bilja.
Proizvodnja u srpskom agraru se realizuje sa još uvek skromnim nivoom agrotehničkih mera, što za posledicu ima niže prinose pojedinih useva, odnosno manji obim proizvodnje od potencijalno mogućeg. Iz tog razloga, može se reći da srpsko tržište sredstava za zaštitu bilja ima potencijal rasta.

Procena je da je vrednost srpskog tržišta sredstava za zaštitu bilja u 2014. godini rasla i da iznosi oko 96,5
miliona €, i da je i dalje približno jednako podeljena između generičkih i istraživačko razvojnih kompanija.
Pojedinačna tržišna učešća kompanija je teško precizno odrediti, jer ne postoje dostupni zvanični podaci.

Ukupan broj registrovanih pesticida u 2014. godini na srpskom tržištu iznosio je oko 980. Najveći broj
registrovanih preparata imaju strane generičke kompanije (53%), zatim slede proizvodi razvojno istraživačkih kompanija (27%) i proizvodi domaćih proizvođača (20%). Naša kompanija, kao najveći domaći proizvođač, na tržištu Srbije učestvuje se 112 proizvoda ili sa 55% od ukupnog broja domaćih registrovanih proizvoda.

FITOFARMACIJA: 60 GODINA TRADICIJE NAJVEĆI PROIZVOĐAČ SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA U SRBIJI

* * *

Svetska zdravstvena organicacija je 2015. objavila da je aktivna supstanca glifosat kancerogena i šteti životinjama i ljudima. Glifosat izaziva kancer i veliki broj defekta kod novorođenčadi. U zemljama EU stavljena je zabrana za prodaju, proizvodnju kao i korišćenje ovog herbicida.

Kod nas se total koristi kao obavezno sredstvo u poljoprivredi. Za svaku travku i mali korov prska se ovaj otrov, a ljudi su toliko neuki i neodgovorni pa to rade čak ispred svojih kuća bez zaštitne maske i odela. Skoro ispred svake poljoprivredne radnje možete videti tablu sa natpisom „Total na akciji!“, a kupuje se više nego hleb. Total se širi i kroz zemljište i podzemne vode, a najviše preko vazduha. Tako ga i mi nedužni udišemo gde se negde u nama to akumulira i polako nas truje.

...Primenjuje se na zasadima jabuka, krušaka, šljiva, loza, travi i bukvalno svemu što vam padne na pamet. Iz iskustva sam videla da paradajz prskaju totalom. Više ne važi da se u selu drži i gaji sve organski, baš naprotiv.

Uopšte tretiranje bilo kakvim pesticidima oštećuje samu biljnu kulturu koju pokušavate da „zaštitite“. Otrov ulazi u plod i zemljište, i gubi se na kvalitetu a i količini.

Tako da, ako vam smeta trava uz kuću ili korov u bašti, počupajte ga, nemojte se trovati jakim i opasnim otrovima, i bilo kakvim pesticidima. Ako je nekad moglo da živi i rađa bez toga, sigurno može i sad!

EKOBLOG: TOTALNO NEODGOVORNO 

* * *

PRILOZI PPNS

Glifosat (N-fosfonometilglicin) predstavlja jedan od najčešće upotrebljavanih herbicida širom sveta. Ovo jedinjenje deluje prvenstveno na metabolizam aminokiselina u biljkama i bakterijama preko mehanizama koji ne postoje kod životinjskog sveta i ljudi. Ispitivanja na pacovima pokazala su da utiče i na enzimske sisteme kod životinja, tako što do-vodi do smanjenja aktivnosti enzima koji imaju važnu ulogu u detoksikaciji (citohroma P-450 i monoamiono oksigenaze u jetri i hidroksilaze u sluznici crevnog trakta).

Procene toksičnosti glifosata zasnivaju se na ispitivanjima sprovedenim na eksperimentalnim životinjama u cilju registracije pesticida koji sadrže ovu aktivnu materiju. Slabo se resorbuje preko kože, respiratornog ili digestivnog trakta, i malo je toksičan za sisare (srednja oralna letalna doza za pacova veća je od 4 320 mg/kg). Međutim, u komercijalnim proizvodima, glifosat je rastvoren u surfaktantima, supstancijama koje se dodaju herbicidima da bi pospešile njihovu resorpciju i koje mogu značajno da doprinesu toksičnosti preparata.

Ovo se naročito odnosi na preparate na bazi glifosata, za koje se ispostavilo da su višestruko toksičniji od pojedinačnih komponenti. Zbog toga je ispravnije u trovanjima ovim formulacijama kao toksični agens imenovati glifosatsurfaktant, nego sam glifosat. Akutnu toksičnost herbicida koji sadrže glifosat i surfaktante prvi put u medicinskoj literaturi opisali su japanski autori koji su objavili seriju od 56 slučajeva samotrovanja, među kojima je bilo devet smrtnih ishoda...

AKUTNO TROVANJE GLIFOSAT-SURFAKTANTOM SA NEUROLOŠKIM SEKVELAMA I LETALNIM ISHODOM

Agencija za rak Svetske zdravstvene organizacije je objavila da je najviše korišćeni herbicid na svetu "verovatni kancerogen" u meri koja će uzbuniti agrohemijsku industriju i baštovane amatere.

Procena Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) o glifosatu, koji se koristi u herbicidima sa procenjenom godišnjom prodajom od šest milijardi dolara, biće od posebnog interesa za Monsanto, kompaniju koja je iznela glifosat na tržište pod zaštitnim znakom "raundap" sedamdesetih godina.

Monsantova sadašnja generacija na herbicide otpornih genetski modifikovanih useva zavisi od toga da li farmeri prskaju svoje njive glifosatom, kako bi uništili korov.

IARC je okupio 17 stručnjaka da procene pet organofosfatnih pesticida. Posle nedelju dana sastajanja ovog meseca u sedištu IARC u Lionu, Francuska, komisija je odlučila da su dve od hemikalija "mogući " (klasa 2B) kancerogeni, a tri su "verovatni" (klasa 2A) kancerogeni.

Kratak pregled procene objavljen je na internetu u časopisu "Lanset onkologija".

NOVA STUDIJA UKAZUJE NA VEZU IZMEĐU HERBICIDA GLIFOSATA I RAKA



Glyphosate concentrations in urine showed that most part of the administered dose was excreted as unchanged parent compound upon glyphosate and Roundup exposure, with an increasing pattern of glyphosate excreted in urine in relation to the duration of treatment. The adjuvants and the other substances present in Roundup did not seem to exert a major effect on the absorption and excretion of glyphosate. Our results demonstrate that urinary glyphosate is a more relevant marker of exposure than AMPA in the rodent model....

Whatever the outcome of the Ramazzini Institute study, the findings will provide regulatory agencies and policy-makers with solid independent results obtained by a shared research project on which they can confidently base their risk assessments and their evaluations, including the upcoming decision for the reauthorization for glyphosate use in Europe in 2022.

THE NEED FOR INDEPENDENT RESEARCH ON THE HEALTH EFFECTS OF GLYPHOSATE-BASED HERBICIDES


PREPORUKA PPNS


KRAGUJEVAC BEZ GMO FB GRUPA

SRBIJA BEZ GMO FB STRANA 


GALERIJA PPNS: SRBIJA BEZ GMO - KRAGUJEVAC 2019

 

GALERIJA PPNS: SRBIJA BEZ GMO - KRAGUJEVAC 2019 II


GALERIJA PPNS: SRBIJA BEZ GMO - BEOGRAD 2019

 

GALERIJA PPNS: SRPSKI ANSAMBL SMILJE

 

GALERIJA PPNS: MARŠ PROTIV BAJERA - HAMBURG 2019

 

PRVI PRVI NA SKALI Sadrzaj O GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMObez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić (nazivi aktiviraju linkove)


ARHIVA
PPNS

  • AGROPARLAMENT - PORED OSTALOG O GMO
  • NIJE DOKAZANO DA JE GM HRANA ZDRAVSTVENO BEZBEDNA
  • RADIO BEOGRAD 1 - NOVINARENJE: O GMO

Detaljnije

 

PPNS/O GMO/EVROPA

 

PPNS/O GMO/SVET

 

PPNS/O GMO VIDEO

 

PPNS/O GMO/DOKUMENTI

 
PREPORUKA PPNS

PRVI PRVI NA SKALI Slikom

PPNS/SLIKOM

ARČIBALD RAJS

PRVI PRVI NA SKALI Podrzite PPNS - Zoran Modli manji

APELI


PPNS/KG VODIČ

PPNS/RADION

PPNS/RADION - EMISIJE KOJE VIŠE NISU NA FM

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html