Genetski modifikovana soja koju su proizvodili poljoprivrednici u Semberiji i Posavini na oko 6,4 ha uništena je po nalogu poljoprivrednih inspektora, jer je proizvodnja i promet GMO zabranjen u RS, osim u naučne svrhe.
Ipak, odnedavno, u BiH se može uvoziti GM soja za stočnu hranu, u skladu sa zakonodavstvom EU, gdje je legalizovano tržište određenih linija GMO soje koje je odobrio Evropski komitet za bezbjednost hrane. Proizvodnja je i dalje zabranjena.
Semberski poljoprivrednici smatraju da su kolateralna šteta. Tvrde da su regularno na pijaci kupili merkantilnu soju i posijali je kako bi obezbijedili stočnu hranu za svoje farme.Uložili su znatna sredstva u proizvodnju i sada su usjev morali da unište. Kako je GMO soja stigla na pijacu, ne znaju, ali tvrde da su mnogi kupovali soju ne znajući šta kupuju.
Zoran Sentov iz Crnjelova jedan je od poljoprivrednika na čijem imanju je pronađena GMO soja. Na stočnoj pijaci u Bijeljini kupio j 100 kg merkantilne soje, ne znajući da je genetski modifikovana. Usjeve je po nalogu inspekcije morao uništiti.
- To ja nigdje nisam čuo, da sam čuo, ne bih je sio. Prve godine sam ovo posijao i eto mene prvo nađoše.
Kako ova soja dolazi u RS? Poljoprivrednici kažu iz Hrvatske.
- Po našim pretpostavkama, dođe iz Hrvatske u FBiH, a onda širom pijaca u RS - kaže poljoprivrednik Radenko Ćuskić.
Površine pod sojom u Semberiji su tri puta veće nego prošle. Mnogi sumnjaju da ima ratara koji svjesno krše zakon.
Poljoprivrednici se opredjeljuju za GMO soju jer je proizvodnja jednostavnija, a manji su troškovi zaštite od korova. Dok običnu soju moraju tretirati više puta, GMO soju samo jednom. Poljoprivrednici se pitaju zašto je zabranjena proizvodnja, a dozvoljen uvoz GMO soje za uzgoj stoke.
- Ako dozvoljavate uvoz GMO soje, zašto ne dozvoljavate gajenje te soje. Da li je to nekom u interesu? - kaže Risto Arsenović, predsjednik Asocijacije udruženja poljoprivrednika Semberije.
Uzgoj GMO soje može dovesti do problema kao sa ambrozijom, izvještava RTRS. Za 10 do 15 godina nećemo moći da je iskorijenimo sa oranica, tvrde stručnjaci. Uvoz je neizbježan, jer je RS potrebno 50.000 tona soje za ishranu stoke, a domaća proizvodnja je samo 8.000 tona.
- Rješenje je u stvari zabrana uzgoja genetski modifikovanih organizama, dozvola uvoza određenih GMO proizvoda koji su dozvoljeni u EU - kaže Boris Pašalić pomoćnim ministra poljoprivrede RS.
Istovremeno, kaže Pašalić, trebalo bi se raditi na povećanju domaće proizvodnje genetski nemodifikovane soje, kako bi obezbijedili dovoljne količine za stočnu ishranu. Zato zakonsku regulativu RS i BIH treba uskladiti sa zakonima EU, kojima je dozvoljeno da svaka zemlja članica ima svoj stav po pitanju prema GMO.
Komentara: 0