GMO nema evolutivnu prošlost - otuda pitanja o mogućim opasnostima

GMO nema evolutivnu prošlost - otuda pitanja o mogućim opasnostima

Huan Pedro Ramos stradao je usled anafilaktičkog šoka, prouzrokovanog konzumiranjem nove sorte paradajza koji je sadržao ugrađene riblje gene (da ostane klizav, čvrst i podatan dugo posle branja)

Vrućine udarile, pijace ko naslikane. Valja dopuniti frižider. Paradajz već uskače u torbu... Odjednom - puf!

Vraćam paradajz na tezgu i tražim novac nazad. Nekako mi je ta crvena voćkica suviše lepa, nestvarna, da nije genetski modifikovana pitam se, prisećajući se vesti koju sam nedavno pročitala: lekari Bolnice Karlos III (Madrid) potvrdili su prvi smrtni slučaj kod ljudi upotrebom genetski modifikovane hrane (GMO).

Huan Pedro Ramos stradao je usled anafilaktičkog šoka, prouzrokovanog konzumiranjem nove sorte paradajza koji je sadržao ugrađene riblje gene (da ostane klizav, čvrst i podatan dugo posle branja), što je dovelo do nagle, smrtonosne alergijske reakcije. Nesrećni Ramos je osetio snažan svrab, grlo mu je oteklo u sekundi, krvni pritisak se sunovratio u bezdan. Umro je samo jedan sat nakon prijema u bolnicu!

Eksperti su izvršili veliki broj testova, analiza, pre nego su mogli da odrede šta je izazvalo smrt Španca: alergijska reakcija na morske plodove, iako je on ručao samo sendvič sa slaninom, zelenom salatom i paradajzom (baš kao što i mi umemo), popio dijetalnu kolu! Bili su iznenađeni kada su otkrili da je paradajz obogaćen ne samo alergenima povezanim s morskom ribom, već i nekim genima otpornim na antibiotike, upravo onim koji su sprečili bela krvna zrnca da mu spasu život.

To je prva zvanično potvrđena smrt čoveka izazvana ishranom genetski modifikovanom hranom, suprotno brojnim studijama u kojima se tvrdi da su plodovi dobijeni genetskim inžinjeringom (ima ih i na našem tržištu „kao salate” iako su zakonom još uvek zabranjeni), potpuno bezbedni za ljudsku ishranu.

Doduše, naučnici Univerziteta u Nebraski (SAD) su predvideli slične probleme daleke 1996. Utvrđeno je da je protein iz brazilskog oraha, čiji geni su ubačeni u genetski modifikovanu soju kako bi se popravio njen kvalitet, izazivao reakciju kod ljudi koji su bili alergični na orah. Ipak, većina naučnika je problem odbacila kao praktično nemoguć.

Pitam se, ko li je pojeo preostalih 7.000 tona paradajza iz Španije? Brčka li se i u „našem” paradajzu neka ribica, neka meduza?!

NIJE IH LAKO PREPOZNATI

Vratih ja tako paradajz zabezeknutom prodavcu i – pravac telefon. Zovem prof. dr Marka Anđelkovića, našeg čuvenog genetičara, da pođe samnom na pijacu i pokaže šta je GMO rabota, a šta ne. Čitaoci Njuzvika će mu biti zahvalni jer se o posledicama korišćenja GMO u ljudskoj ishrani malo zna. A neznanje je uvek izvor straha.

„Ne znam ni ja, nema razlike u izgledu, ne idem na pijacu. Ide supruga jer ja bih sve kupio na prvoj tezgi. Onda bi se ona ljutila”, odgovara kroz smeh.

Zašto sam prvo pojurila dr Anđelkovića? U familiji su mu govorili: “Ti si odličan đak, šta će ti biologija?” Maturski rad “Život pčela” kod profesorke Ljubice Markov ( “jedne divne žene”) je konačno raspršio želje roditelja i strica lekara da upiše medicinu. Za Anđelkovića, rođenog Dorćolca, biologija je bila sudbina, a genetika disciplina kojoj se predao bez ostatka. Danas je generalni sekretar Srpske akademije nauka i umetnosti, član Srpskog biološkog društva, Društva genetičara Srbije... Rečju: zna znanje. Mora da nam prenese, makar delić.

Na pijacu nisam otišla sve dok se maher za GMO nije sa Tare vratio u Beograd. Na Tari je “jurio” vinske mušice, ali su mu, na moju sreću, pobegle. Oteralo ih toplo i vlažno vreme. Ako već jedemo luk sa Novog Zelanda, pasulj sa Madagaskara, boraniju iz Kenije i kojekakve crkotine, valja s majstorom genetike popiti i sok od paradajza. On ga obožava! Pa šta bude...

Prva modifikovana biljka koja se pojavila na tržištu bio je upravo paradajz, 1994. godine. Proizvodnja GMO biljaka (soja, kukuruz, pamuk, uljana repica) danas je najprisutnija u SAD, Brazilu, Argentini, Australiji, Kini, Japanu. U stručnim krugovima postoje velika neslaganja u vezi ekoloških, zdravstvenih i društveno-ekonomskih posledica upotrebe ove hrane, koja danas uključuje i onu životinjskog porekla. Amateri su zgroženi, a profesionalci?

“Svet je danas podeljen na dva dela: onaj koji misli da nauka može sve i onaj koji se boji da će se to i ostvariti. Stalno se postavljaju pitanja o mogućim opasnostima, pa i o katastrofičnim ishodima usled primene određenih naučnih spoznaja”, secira efekte prave eksplozije naučno-tehnološkog progresa dr Anđelković.

Naučno znanje je, nesumnjivo, neutralno – nema etičku konotaciju sve dok ne dođe do njegove primene. “Trenutak primene i način primene određenog naučnog saznanja neminovno zavisi od ekonomskih i političkih aspekata društva”, smatra Anđelković.

Pomenute relacije nauka-društvo posle smrti gospodina Ramosa (i ne samo njega) vrlo se “ilustrativno mogu sagledati u slučaju razvoja biotehnologije na bazi genetički modifikovanih, transgenih organizama”.

Kada za mesec dana uradite nešto za šta je potrebno nekoliko miliona godina, kombinujete osobine iz različitih organizama, “vi ste stvorili nešto što nema svoju evolutivnu prošlost. Vi ne znate da li će opstati takav organizam samo zahvaljujući brizi čoveka, ili će ih nadvladati”. Malo riba, malo paradajz je “potpuno nov organizam”! Moramo li da ga jedemo? I dok jedemo (ne)razmišljamo o eventualnim posledicama.

Da li mogu veštački uneti genetski elementi da prokrijumčare i neželjene gene u ćeliju domaćina, što može dovesti do mutagenih i kancerogenih posledica?

PROFIT NA PRVOM MESTU

Prihvaćeno je pravo potrošača u svetu da upotrebljavaju hranu koja nije modifikovana, ali i pravo proizvođača da je prave. Iako, američka Agencija za hranu i lekove nije izmenila stav o bezbednosti upotrebe GMO hrane još od 1992. pre svega iz materijalnih razloga jer “profit je slatka stvar i niko je se lako ne odriče”, zemlje u razvoju kojima i mi i pripadamo tek uvode zakonske propise koji se odnose na biološku sigurnost namirnica. Doduše, i u Srbiji i u Hrvatskoj, BIH, Crnoj Gori, zakoni kažu da se ne dozvoljavaju proizvodnja i promet GMO hrane, ali smo, svako malo, svedoci da je to daleko od istine.

Recimo, fitosanitarna inspekcija je prošle godine kontrolisala 1.600 parcela u Srbiji na kojima se gaji soja. U Mačvanskom, Južno-Bačkom i Sremskom okrugu 49 uzoraka je bilo genetski modifikovano. Sumnja je odmah pala na u svetu “čuvenu” GMO kompaniju “Monsanto”, ali Vanja Kojić, iz Ministastva poljoprivrede, tvrdi da “Monsanto” ovde trguje isključivo sa konvencionalnim semenom soje i kukuruza.

Međutim, gotovo da je prošla nezapaženo vest da je upravo ova kompanija donator semena za poljoprivrednike iz područja koja su bila ugrožena prošlogodišnjim katastrofalnim majskim poplavama. Čak za 3.000 hektara pod kukuruzom! Pored kukuruza “Monsanto” je donirao i semena paradajza, krastavaca i kupusa.

Da li i onog lepuškastog paradajza kojeg sam videla na pijaci? Da li je ovo bio način da se na ovdašnja tržišta (donacije su primili BIH, Hrvatska i Srbija) provuče kroz mala vrata? Da li se i šta još provlači?

U Ministarstvu poljoprivrede nema konkretnog odgovora da li će Srbija biti protiv GMO ili ne, ali, kako su objasnili za Njuzvik, prate dešavanja u EU.

“Sve odluke će biti usklađene sa EU i Svetskom trgovinskom organizacijom. Kod nas je na snazi zakon iz 2009. kojim su zabranjeni promet, prodaja i gajenje GMO. Na nivou EU došlo je do izmena, usvojena je nova direktiva koja spušta odlučivanje na nivo država članica. Javnost će biti uključena u rasprave i tribine i apsolutno neće biti ništa bez nje urađeno”, obećao je Jovan Vujović iz Grupe za zaštitu biljnih sorti i biološku sigurnost Ministarstva poljoprivrede.

Nedavno su inspekcijski organi BIH na granici zaustavili šlepere koji su pokušavali da unesu zabranjenu genetski modifikovanu sačmu. Direktor federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak potvrđuje da je “na graničnom prelazu Orašje primećen enorman uvoz sačme”. Da nije bilo toliko šlepera verovatno bi Zavod za poljoprivredu u Sarajevu ostao bez posla. Prošli bi, kao i toliko puta do sada.

Zapleni GMO sojine sačme prethodilo je odbijanje donacija slatkomedne GMO šljive. Ali, priznaju u BIH, granicu je prešlo toliko proizvoda da je nedavnim kontrolama utvrđeno da je čak dve trećine proizvoda koju su stigli na domaće trpeze obojeno, makar u procentima, GMO predznakom (razni sirupi, lecitini, aditivi...).

Slično je i u Hrvatskoj. Stav vlade je da moraju ostati slobodna zona, bez GMO, iako GMO proizvodi mogu da se pronađu u gotovo svakoj radnji. Tanjir pun GMO nije retkost ni u Crnoj Gori. Zvaničnici odbijaju da je to tako, ali i priznaju da će učiniti sve za članstvo u STO (čitaj: Welcome GMO!)

“Nije sporno da Crna Gora kao članica Svetske trgovinske organizacije STO i zemlja kandidat za članstvo u EU mora da poštuje pravila kada je GMO hrana u pitanju”, priznaje nam Željko Vidaković, predsednik Odbora za poljoprivredu u Uniji poslodavaca i vlasnik kompanije “Ekoplant”.

S druge strane, inženjer agronomije Svetozar Radonjić zalaže se za suprotno.

“Ako ubacimo u paradajz gen meduze to možda za laike izgleda kao velika nauka, ali za stručnjake moga profila to je najveća glupost. Ukoliko ubacimo u paradajz nešto što će mu omogućiti da iz Turske stigne zelen, a usput pocrveni, mi u stvari jedemo zeleni paradajz, koji je otrovan jer sadrži solamin”, kaže Radonjić.

Kao direktor mesne industrije “Agrokombinata” za proizvodnju čuvene njeguške pršute rukovodio se standardima poznatog bečkog profesora Adameca, koga je, u Crnu Goru doveo kralj Nikola.

“Da bi se njeguška pršuta proizvela po tim standardima mora se dobiti od svinje koja se gaji u najbližem okruženju, a mi danas njegušku pršutu dobijamo ko zna otkud. Svinja mora da se kreće, a ne da se drži u kavezima, jer čim je stavite u kavez doživljava stres. Hormon stresa se ne može razoriti temperaturom, već se prenosi iz hrane na čoveka. O GMO ishrani svinja da ne govorim”, objašnjava Radonjić.

Sve to za posledicu ima proizvodnju “neprirodne” pršute. A mi ih toliko volimo!

KVAKA 22

U Srbiji se još uvek jede zdravija hrana, isključivo zahvaljujući neimaštini i većem broju malih porodičnih gazdinstava, tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ipak, na našim trpezama ima i mesa od stoke hranjene GM hranom. Iako Srbija ima jedan od najrigoroznijih zakona (donet 2009.), što može da se iskoristi kao odličan marketing za izvoz agrarnih proizvoda, u planu je njegova izmena. Kako nacrt novog zakona javnosti nije dostupan i nije potvrđeno da je gotov, sve je u domenu nagađanja. Kao i priče koje poslednjih meseci sve češće stižu do potrošača, a tiču se i (dokazanih) sumnji da nam tržište i nije pod kontrolom koliko su državni organi spremni da tvrde.

Prodaja robe sa ukrštenim genima uslov je i za ulazak Srbije u STO, zbog čega je Srbija odbijena pre dve godine. Da nacrt novog zakona o GMO spremno i skriveno čeka u nekoj fioci tvrdi profesor Miladin Ševarlić, savetnik Ekonomskog instituta.

“Nezvanično je pripremljen, a zvanično ga niko ne da na uvid. U Ministarstvu poljoprivrede odbijaju da ga pokažu. Od njih nisam čak dobio ni spisak članova Nacionalnog saveta za biološku sigurnost. To je telo koje formira ministar poljoprivrede. Nije mi jasno zbog čega je i to tajni spisak. Kako će to biti novi zakon, on mora da ide na javnu raspravu. To nije samo pitanje genetičara, već ljudi različitih struka”, smatra profesor Ševarlić.

U Ministarstvu poljoprivrede i trgovine, međutim, kažu da od zakona zasad nema ništa: “novi propisi nisu čak ni napisani” iako je prošle godine šefica pregovaračkog tima za EU Tanja Miščević izjavila da je novi zakon o GMO pripremljen, usklađen sa EU i da treba da se nađe u proceduri. Ona je tad najavila i da Srbija planira da u narednih godinu dana ispuni sve uslove za ulazak u STO. Put GMO se otvara i zvanično.

Međuodeljenski odbor “Čovek i Životna sredina” SANU, kaže dr Anđelković, u međuvremenu je pristupio organizaciji naučnog skupa “Genetički modifikovani organizmi, činjenice i izazovi”. Osim naučnih, stavovi u vezi sa primenom GMO nisu zauzimani jer su “neminovno povezani sa etičkim, ekonomskim i političkim aspektima”.

“Razumemo strah jer, realno, još uvek nema validnih naučnih ispitivanja s ciljem dokazivanja da su GMO, u bilo kom obliku, u razumnoj meri bezbedni za ishranu ljudi. GMO su novi proizvodi i kao takvi trebalo bi da budu podvrgnuti adekvatnim testiranjima u pogledu njihove biološke, a pre svega zdravstvene neškodljivosti”. Jer, GMO se danas može pronaći ne samo u paradajzu za koji sam se zakačila, već i u mesu, mleku, slatkišima mnogim drugim proizvodima...

Od 1996. godine, kada je počelo sa milion hektara pod GM usevima u SAD, danas smo stigli do 170 miliona hektara širom sveta, a to je 170 puta više. Srbija nema ni jedan razlog da dozvoli uzgoj, ali ni uvoz GMO i proizvoda od GMO.

“Bar ne dok se takvi prozvodi dobro ne ispitaju”, smatra Anđelković. “Ne treba da se bojimo da smo mali, slabi. Imamo edukovan kadar. Ne treba da jedemo, pijemo i udišemo svašta. Institut za genetičko inženjerstvo već danas može da detektuje i namanju primenu GMO. Samo moramo biti mudri u formulaciji uslova”, smatra Anđelković.

Mađarska, kao član EU, izmenila je ustav i zabranila uzgoj GMO. Sve države EU prestale su da gaje GM krompir, a sem Rumunije, Španije i eksperimentalne površine u Nemačkoj, ne uzgaja se ni genetski modifikovani kukuruz. Kada se radi o prometu, EU je tolerantna, ali uz obavezu označavanja na deklaraciji. Vlade Francuske, Austrije, Grčke i Luksemburga zabranile su uvoz genetski modifikovanih žitarica čak i uz dozvolu EU.

U Americi i EU svako ima izbor. A ovde? “Treba da razrešimo svojevrsnu Kvaku 22. I treba da budemo pošteni: stvari nazovimo pravim imenom i dogovorimo se hoćemo li mi to kod nas ili ne”, zaključuje Anđelković. A pijaca, pitam. “Idite, a šta ćete”, smeje se genetičar, nazdravljajući sokom od paradajza.

Kako šta ću! Pa napraviću mini baštu, makar na terasi! U međuvremenu ću otići u taj “Monsanto”. Da priupitam kako su reagovali na vest o smrti Huana Pedra Ramosa, da pokušaju da me ubede da su njihova semena bezbedna. Imam na to pravo kao potrošač. O herbicidima drugom prilikom. A šta ćete vi?

Branka Mitrović
Izvor: newsweek.rs
 

PPNS/O GMO VIDEO 

PPNS/O GMO/STRANI MEDIJI

PPNS/O GMO/DOMAĆI MEDIJI

PPNS/O GMO/EVROPA

PPNS/O GMO/SVET

PPNS/O GMO/DOKUMENTI

PPNS/O GMO/PROF. DR MIODRAG DIMITRIJEVIĆ

  • AGROPARLAMENT - PORED OSTALOG O GMO
  • NIJE DOKAZANO DA JE GM HRANA ZDRAVSTVENO BEZBEDNA
  • RADIO BEOGRAD 1 - NOVINARENJE: O GMO

PPNS/O GMO/PROF. DR MILADIN M. ŠEVARLIĆ

  • PREDAVANJE ’ZA SRBIJU BEZ GMO’ (CIKLUS ’DUŠA PRE ZVEZDA’)
  • SRBIJI NE TREBA GMO - PROF. DR MILADIN M. ŠEVARLIĆ (POLEMIKE)
  • NEISTINE GMO LOBISTA VEĆ PET GODINA U UDŽBENIKU ’BIOLOGIJA ZA OSMI RAZRED’ U SRBIJI

Detaljnije


GRADOVI I OPŠTINE SRBIJE PROTIV GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMObez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić (nazivi aktiviraju linkove)

APEL ZA NEDIN OPORAVAK I BOLJU BUDUĆNOST


PPNS/KG VODIČ

PPNS/RADION

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html