Statistički izveštaj o stanju bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji u 2018. godini

Statistički izveštaj o stanju bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji u 2018. godini

Priređeno od strane Agencije za bezbednost saobraćaja, na osnovu podataka o saobraćajnim nezgodama i njihovim posledicama, koji su dostupni u okviru Integrisane baze podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji. Podaci iz Integrisane baze podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja su javno dostupni kroz WEB GIS aplikaciju, na adresi Baza BS.

Podatke o saobraćajnim nezgodama i posledicama koji su dostupni u Integrisanoj bazi podataka o obeležjima bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji, Agencija za bezbednost saobraćaja dobija od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.

Zaključak

Na osnovu analize saobraćajnih nezgoda i posledica u petogodišnjem periodu (od 2014. do 2018. godine) i na osnovu detaljne analize saobraćanih nezgoda i posledica u 2018. godini mogu se izdvojiti sledeći pokazatelji stanja bezbednosti saobraćaja u Republici Srbiji:

  • U periodu od 2014. do 2018. godine dogodila se ukupno 177.427 saobraćajnih nezgoda, od kojih je 2.589 saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima, a 67.479 saobraćajnih nezgoda sa povređenim licima.
  • Nije uspostavljen stabilan trend smanjenja broja saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima u posmatranom periodu od 2014. do 2018. godine. Najviše saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima bilo je 2016. godine (551) a najmanje 2014. godine (476).
  • U periodu od 2014. do 2018. godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji smrtno je stradalo 2.867 lice, teške telesne povrede su zadobila 16.926 lica, dok su lake telesne povrede zadobila 83.143 lica.
  • Nije uspostavljen stabilan trend smanjenja broj poginulih lica. Najviše lica smrtno je stradalo 2016. godine (607), a najmanje 2014. godine (536).
  • U prethodnih pet godina najveći udeo u broju poginulih lica imaju vozači i putnici u putničkim vozilima (45%), zatim slede pešaci (25%), biciklisti (9%) i motorizovani dvotočkaši (9%). Ranjivi učesnici u saobraćaju zajedno čine 43% ukupno poginulih lica u saobraćaju. Vozači i putnici na traktorima čine 6%, vozači i putnici u teretnim vozilima (3%) i vozači i putnici u autobusima (1%) poginulih lica.
  • U 2018. godini dogodilo se 489 saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima, u kojima je poginulo ukupno 546 lica; dogodilo se 13.734 saobraćajna nezgoda sa povređenim licima, u kojima su 3.338 lica zadobila teške telesne povrede, a 17.479 lica lake telesne povrede.
  • Posmatrano po svojstvima, najveći udeo u broju poginulih lica u 2018. godini imaju vozači motornih vozila (245; 45%); zatim slede pešaci (151; 27%), putnici (108; 20%) i vozači bicikala (38; 7%). Najviše povređenih lica bilo je u svojstvu vozača motornog vozila (9.295; 45%), zatim u svojstvu putnika (7.235; 35%), zatim u svojstvu pešaka (2.806; 13%) i u svojstvu vozača bicikla (1.432; 7%).
  • U 2018. godini najviše lica je smrtno stradalo u putničkim automobilima (239; 44%), zatim u svojstvu pešaka (151; 28%), zatim slede motorizovani dvotočkaši (49; 9%) i biciklisti (38; 7%). Ranjivi učesnici u saobraćaju čine skoro polovinu poginulih lica u 2018. godini (44%). Vozači i putnici na traktorima čine 5% poginulih, vozači i putnici u teretnim vozilima 4%, a vozači i putnici u autobusima 3%.
  • U 2018. godini najviše poginulih lica je iz starosne grupe 65+ (157), a zatim slede starosne grupe 31-44 godine (99), 15-30 godina (107) i 45-54 godine (71). Među povređenim licima posebno su se izdvojile dve starosne grupe lica: mladi učesnici u saobraćaju starosti 15-30 godina (6.333) i starosna grupa 31-44 godine (5.554).
  • Najviše poginulih vozača bilo je iz starosne grupe 31-44 godine, a zatim iz starosne grupe 55-64 i 65+ godina. Najviše poginulih putnika pripada starosnoj grupi 15-30 godina. Među poginulim pešacima najviše su zastupljena lica starosti 65+.
  • Kod pešaka je najzastupljenija starosna grupa lica 65+ (41%), kao i kod biciklista (40%), kod vozača i putnika na traktorima (37%) i vozača i putnika u autobusima (42% ), (udeo u ponderisanom broju nastradalih).
  • Lica muškog pola čine 77% poginulih i 62% povređenih lica u saobraćaju u 2018. godini. Lica ženskog pola čine 23% poginulih i 38% povređenih lica u saobraćajnim nezgodama.
  • U svojstvu vozača, muškarci čine 93% poginulih lica i 79% povređenih lica. U svojstvu putnika, žene čine 42% poginulih lica i 56% povređenih lica. U svojstvu pešaka, muškarci čine 62% poginulih lica i 44% povređenih lica.
  • U saobraćajnim nezgodama sa poginulim licima najviše je bilo vozača sa 8 godina vozačkog staža.
  • U aprilu (30) i martu (33) 2018. godine bilo je najmanje poginulih lica u saobraćaju, nakon čega je taj broj rastao, da bi u toku avgusta (67) i septembra (61) dostigao maksimalne vrednosti.
  • Najmanje lica u 2018. godini je povređeno u toku prva četiri meseca. Najviše povređenih lica je bilo u periodu od jula do oktobra, pri čemu je maksimalan broj povređenih lica bio u avgustu (1963).
  • Posmatrano po danima u nedelji, najmanje saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima dogodilo se ponedeljkom, a najviše subotom.
  • Kod vozača i putnika poginulih u dnevnim časovima, izdvaja se period od 07-08 časova, od 14-16 časova i od 17-18 časova. Kod vozača i putnika poginulih u noćnim časovima, posebno se izdvajaja period od 22-24 časa. Najviše vozača i putnika bilo je povređeno u periodu od 11-19 časova.
  • Kada je u pitanju smrtno stradanje pešaka, izdvaja se period od 19 do 22 časa. Najviše pešaka povređeno je od 12 do 14 časova i od 17 do 20 časova.
  • Najčešće opredeljene grupe tipova saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima u 2018. godini su saobraćajne nezgode sa jednim vozilom (148); nakon toga slede saobraćajne nezgode sa pešacima (145), a zatim saobraćajne nezgode sa najmanje dva vozila – bez skretanja (110).
  • Najčešće opredeljene grupe uticajnih faktora saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima u 2018. godini su preduzimanje nepromišljenih radnji od strane vozača (315, 60%), a zatim pogrešno izvođenje radnji u saobraćaju od strane vozača (173, 33%).
  • Nakon 2010. godine uspostavljen je trend smanjenja broja poginule dece, koji je trajao do 2014. godine. U 2015. godini došlo je do povećanja broja poginule dece, kada je poginulo 14 dece, u 2016. godini je poginulo 12 dece, u 2017. godini 17 dece a u 2018. godine 12 dece.
  • U 2018. godini deca pešaci čine 58% poginule dece, deca putnici 42%, dok nije bilo poginule dece biciklista.
  • Od petoro dece poginule u svojstvu putnika, petoro su bila putnik u putničkom automobilu.
  • Od ukupno dvanaestoro pognule dece u saobraćaju u 2018. godini, osam su bili dečaci, a četiri su bile devojčice. Kada su u pitanju povređena deca, dečaci čine 57% (830), a devojčice 43% (637), od ukupnog broja povređene dece.
  • Od 2009. godine uspostavljen je relativno stabilan trend smanjenja broja poginulih mladih učesnika u saobraćaju.
  • Od ukupnog broja poginulih mladih, čak 55% čine vozači; putnici čine 32%, a pešaci čine 17%. Povređeni mladi u svojstvu vozača čine 48%, u svojstvu putnika 42%, a u svojstvu pešaka 10%.
  • Od ukupno 55 poginulih mladih vozača, 32 je upravljalo putničkim vozilom (58%), a 14 motociklom (25%).
  • Najviše poginulih mladih imalo je 22 godine (15 lica) i 18 godina (12 lica).
  • Poginuli mladići čine 83%, a poginule devojke 17%, od ukupno poginulih mladih u saobraćajnim nezgodama u Srbiji, u 2018. godini.
  • Posmatrano po mesecima, najviše mladih smrtno je stradalo u periodu od juna do avgusta, a posebno se izdvaja mesec jul (14). Najmanje mladih je smrtno stradalo u januaru, aprilu, maju, oktobru i decembru (po 6).
  • Mladi vozači i putnici su u najvećoj meri smrtno stradali u večernjim, noćnim i ranim jutarnjim časovima. Od 19 časova uveče do 7 časova ujutru poginulo je 64% mladih vozača i putnika. Najveći broj mladih vozača i putnika bio je povređen u periodu od 13 časova do 24 časa, odnosno 61%.
  • U saobraćajnim nezgodama u kojima je bilo poginulih lica i u kojima su učestvovali mladi učesnici u saobraćaju najčešće je bila opredeljena grupa tipova saobraćajne nezgode sa najmanje dva vozila – bez skretanja (60) i saobraćajne nezgode sa jednim vozilom (50).
  • Uspostavljeni trend smanjenja broja poginulih lica 65+ osciluje kroz godine. Najviše lica starosti 65+ poginulo je 2009. godine (188), a najmanje 2014. godine (130).
  • Od ukupnog broja poginulih lica 65+, 40% čine vozači, 46% čine pešaci, putnici čine 13%, a za jedno lice nije poznato u kom svojstvu je smrtno stradalo. Povređena lica u svojstvu vozača čine 42%, u svojstvu pešaka 31%, u svojstvu putnika 27%, dok četiri lica pripadaju ostalim svojstvima.
  • Od ukupno 64 poginula vozača iz starosne grupe 65+, 30 je upravljalo putničkim automobilom (47%), 21 biciklom (33%), a 9 traktorom (14%).
  • Posmatrano po mesecima, najviše lica starosti 65+ smrtno je stradalo u periodu od avgusta do decembra, a posebno se izdvajaju meseci septembar (20) i avgust i oktobar (po 19). Najmanje lica starosti 65+ smrtno je stradalo u februaru (5).
  • Vozači i putnici iz starosne kategorije 65+ su u najvećoj meri (69%) smrtno stradali u periodu od 8 do 18 časova (59). Najveći broj vozača i putnika iz starosne kategorije 65+ bio je povređen u periodu od 08 časova do 18 časova.
  • Pešaci iz starosne kategorije 65+ su u najvećoj meri smrtno stradali u periodu od 10 do 12 (13) i od 19 do 21 čas (18). Najveći broj pešaka iz starosne kategorije 65+ bio je povređen u periodu od 09 do 13 časova.
  • U saobraćajnim nezgodama sa poginulim licima u kojima su učestvovala lica starosti 65+ najčešće je bila opredeljena grupa tipova saobraćajne nezgode sa pešacima (76) i saobraćajne nezgode sa jednim vozilom (35).
  • Posmatranjem podataka o vrednostima indikatora kroz godine, može se uočiti da za većinu indikatora postoji uspostavljen pozitivan trend, ali da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se uticalo na promenu ponašanja učesnika u saobraćaju, odnosno kako bi se dostigli ciljevi iz Nacionalne Strategije bezbednosti saobraćaja (za period 2015-2020. godina), u vezi savrednostima indikatora bezbednosti saobraćaja.


OCENA STAVOVA UČESNIKA U SAOBRAĆAJU

BRZA VOŽNJA U SRBIJI 2017. GODINE

*Veća ocena (na skali od 1 do 5) znači da ispitanici u većoj meri podržavaju vožnju u skladu sa ograničenjem.

Ocenjeni stavovi:

  • Brza vožnja je rizična po život
  • Moram da vozim brzo, inače gubim vreme
  • Brza vožnja otežava reagovanje na opasnu situaciju
  • Prijatelji smatraju da treba poštovati brzinu
  • Ograničenja brzine su prihvatljiva
  • Povećanje brzine za 10km/h povećava rizik od nezgode

PRVI PRVI NA SKALI Statisticki izvestaj o stanju bezbednosti saobracaja u Republici Srbiji - ocena stavova vozaca

Izvor: Agencija za bezbednost saobraćaja 


STRANICA KOJA SE ČUJE
 - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM

PRVI PRVI NA SKALI Podrska PPNS

ARHIVA PPNS 



DREN

DOM

POTROŠAČI

PRVI PRVI NA SKALI Sadrzaj O GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMObez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić

KRAGUJEVAC BEZ GMO FB GRUPA
SRBIJA BEZ GMO FB STRANA 

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html