Aleksandra Ninković-Tašić: Podržite portal Prviprvinaskali.com
U tri četvrtine zemalja 2020. godine zabeleženo je prekomerno zagađenje uprkos značajnom ograničenju izvora zagađivača usled pandemije, pokazuje izveštaj ekološke organizacije Grinpis.
Beograd je na 590. mestu na spisku gradova a prosečna zagađenost mu je prošle godine označena kao umerena. U januaru i novembru oznaka je povećana na nivo koji se smatra nezdravim za osetljive grupe.
Valjevo je bilo treći najzagađeniji grad u Evropi, a u prvih 20 najzagađenijih na kontinentu su u 2020. bili i Kosjerić, Niš, Užice, Čačak i Kragujevac.
Izveštaj o kvalitetu vazduha sastavili su Grinpis i IQAir AirVisual analizira podatke o zagađenju vazduha koji se prikupljaju u desetinama hiljada posmatračkih centara.
U izveštaju se meri koncentracija mikročestica PM 2,5, sitnih čestica u vazduhu prečnika 2,5 mikrona koje su posebno štetne za ljudsko zdravlje.
Od 106 zemalja sa dostupnim podacima, samo 24 su ispunile standarde Svetske zdravstvene organizacije (SZO) kada je reč o PM 2,5. Te čestice ulaze u krvotok kroz pluća i uzrok su astme, raka pluća ili srčanih bolesti.
PM 2,5 se stvaraju od peščanih oluja, šumskih požara, poljoprivrede, industrije i sagorevanja fosilnih goriva.
U mnogim delovima sveta 2020. je zabeleženo privremeno poboljšanje kvaliteta vazduha, ali privremeno, "usled ograničenja zbog pandemije korona virusa koja su dovela do naglog pada potrošnje fosilnih goriva", rekao je Lauri Milivirta iz Centra za istraživanje energije i vazduha, koji je takođe učestvovao u izradi studije.
Kao i prethodnih godina, Južna i Istočna Azija su u 2020. najviše pogođene zagađenjem PM 2,5 u Bangladešu, Indiji i Pakistanu je 42 od 50 najzagađenijih gradova na svetu, ili 49 od 50 ako se na spisak doda Kinu. Poboljšanje se međutim beleži u 86 odsto gradova u Kini.
Među glavnim gradovima, Nju Delhi je bio najzagađeniji (kao i 2019. godine). Slede Daka, Ulan Bator, Kabul i Doha. Islamabad je 11, Peking 15. mesto.
Sa druge strane, Stokholm, Helsinki i Velington su glavni gradovi koji su najmanje pogođeni zagađenjem.
SAD su bile izuzetak prošle godine i zabeležile su porast zagađenja PM 2,5 od 6,7 odsto, što je bila posledica požara na severozapadu zemlje. Oko 38 odsto američkih gradova nije bilo u skladu sa standardima SZO 2020, u poređenju sa 21 odsto 2019. godine.
U Evropi je poljski grad Ožeše bio najzagađeniji, a iza njega je odmah Sarajevo.
Izvor: Beta, 16. 3. 2021.
ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE
(izvodi)
Član 3.
Registar izvora zagađivanja životne sredine jeste skup sistematizovanih podataka i informacija o vrstama, količinama, načinu i mestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja zagađujućih materija u gasovitom, tečnom i čvrstom agregatnom stanju ili ispuštanja energije (buke, vibracija, toplote, jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja) iz tačkastih, linijskih i površinskih izvora zagađivanja u životnu sredinu...
Član 74.
Agencija za zaštitu životne sredine uspostavlja i vodi Nacionalni metaregistar za informacije o životnoj sredini (u daljem tekstu: Nacionalni metaregistar) koji je sastavni deo informacionog sistema.
Nacionalni metaregistar je elektronska baza podataka i portal ka postojećim bazama i dokumentima sa informacijama iz oblasti životne sredine različitih organa i organizacija.
Organi javne vlasti dužni su da, u skladu sa zakonom, najmanje jednom godišnje ili po potrebi, na zahtev Ministarstva, ažuriraju podatke u Nacionalnom metaregistru.
Agencija za zaštitu živtne sredine je dužna da obezbedi i održava sredstva za obradu informacija o životnoj sredini.
Organi javne vlasti iz stava 7. ovog člana odgovaraju za tačnost ažuriranih podataka.
Organi javne vlasti dužni su da, u skladu sa zakonom, najmanje jednom godišnje ili po potrebi, na zahtev Ministarstva, ažuriraju podatke u Nacionalnom metaregistru.
Agencija za zaštitu životne sredine, samostalno ili u saradnji sa nadležnom inspekcijskom službom, vrši kontrolu dostavljanja podataka.
Član 75.
Lokalni registar izvora zagađivanja životne sredine vodi nadležni organ jedinice lokalne samouprave.
Ministar po pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za poslove vodoprivrede i rudarstva i energetike, propisuje metodologiju za izradu nacionalnog i lokalnog registra izvora zagađivanja, kao i metodologiju za vrste, načine i rokove prikupljanja podataka.
Član 110.
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i dužnost da utvrđuje...
17) da li se vodi informacioni sistem i registar izvora zagađivanja životne sredine;
Prekršaji
Član 117.
Novčanom kaznom od 500.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako...:
12) ne dostavlja podatke od značaja za vođenje registra izvora zagađivanja životne sredine na propisan način (član 75. stav 5);
Član 117a
Novčanom kaznom od 250.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik ako...:
16) ne dostavlja podatke od značaja za vođenje registra izvora zagađivanja životne sredine na propisan način (član 75. stav 5);
Član 120.
Novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu uprave, odnosno jedinici lokalne samouprave, odnosno organizaciji koja vrši javna ovlašćenja ako...:
4) izda dozvolu, odnosno ispravu bez propisane dokumentacije ili ne vodi registar izdatih dozvola na propisan način (član 28);
ARHIVA PPNS
REGISTAR IZVORA ZAGAĐIVANJA U KRAGUJEVCU
DREN: EKOLOGIJA
MART (15)
FEBRUAR (15)
JANUAR (25)
GALERIJA PPNS
ZAŠTITNICI ŽIVOTNE SREDINE 2019
Komentara: 0