Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je na svom sajtu čak devet vesti o poseti Marka Đurića Gani, ali niti u jednoj nije naveden litijum kao tema razgovora zvaničnika.
Za razliku od srpskog ministarstva koje je tu činjenicu sakrilo od domaće javnosti, u Gani je pominjana ta tema u više izvora - od državnih do medija. Pošto je to učinjeno preko sajtova - informacija je postala globalno dostupna, svima, pa i srpskoj zainteresovanoj javnosti.
Litijum visoko na dnevnom redu
Kako je prenela novinska agencija Gane (GNA), litijum i "razvoj čiste energije" bili su visoko na dnevnom redu, jer su i Gana i Srbija otkrile nalazišta litijuma.
Pominjana je industrija litijuma kao "obećavajući put za trgovinsku saradnju", a litijum je opisivan kao "ključni resurs u globalnoj tranziciji ka čistoj energiji i razvoju električnih vozila".
Agencija je prenela da su se ministri spoljnih poslova Samuel Okudzeto Ablakva i Marko Đurić složili oko "zajedničke istraživačke i tehničke saradnje u istraživanju, vađenju i dodavanju vrednosti litijuma kako bi se osiguralo lokalno stanovništvo i industrijski razvoj".
Ovi predstavnici država su se obavezali na proširenje partnerstava u biotehnologiji, rudarstvu, pomorskoj bezbednosti i obrazovnoj razmeni. Istraživanje i prerada litijuma pojavili su se kao prioritetne oblasti saradnje jer obe zemlje poseduju značajna nalazišta ovog ključnog minerala, naveo je sajt Goldmidi.
Ministri su se složili da su diplomatske veze Gane i Srbije jake decenijama, ali da trgovinska i ekonomska saradnja "nisu odgovarale političkoj dobroj volji".
Stoga su se obavezali na produbljivanje trgovinskih partnerstava u strateškim oblastima kao što su poljoprivreda, veštačka inteligencija, biotehnologija, rudarstvo, pomorska bezbednost i obrazovanje, preneo je i portal Moderna Gana.
I ovo glasilo je obavestilo javnost da su litijum i takozvani razvoj čiste energije bili visoko na dnevnom redu sastanaka zbog otkrića nalazišta litijuma u obe zemlje.
Da dve zemlje sporazumima jačaju svoje bilateralne odnose u čijem je fokusu i istraživanje litijuma, pisao je još i portal Grafik.
Tako smo saznali da je ministar Ablakva otkrio da su se Gana i Srbija složile da dele tehničku ekspertizu u istraživanju litijuma.
- Srbija ima 11 odsto svetskih nalazišta litijuma i dogovorili smo se o razmeni tehničkih stručnosti i znanja kako bismo mogli zajedno da radimo na tome kako da istražimo te potencijale litijuma, rekao je on.
Podsećamo da su ovakvi procenti proizvoljni, verovatno preuzeti od sagovornika iz Srbije, te da je sam Rio Tinto objavio u svojoj studiji da su u svetu identifikovani mineralni resursi litijuma 80 miliona tona (Mt), a da ih Srbija ima 1Mt. Gana ima oko 90.000 tona.
Da je tokom Đurićeve posete nesumnjivo bilo reči i o litijumu, iako srpsko ministarstvo to nije objavilo, potvrđuje i članak portala Herald Gana koji je naveo reči ministra Ablakve:
- Ovo partnerstvo nije samo o ekstrakciji. Radi se o tome da litijum postaje katalizator za transformaciju veštačke inteligencije, inovacije baterija i pametna energetska rešenja.
Objavljeno je takođe da se partnerstvo proteže izvan trgovine i litijuma - do tehnologije, gde će obe zemlje razmenjivati znanje u oblasti veštačke inteligencije, sa ciljem integracije aplikacija veštačke inteligencije u lance vrednosti litijuma i digitalne usluge.
O litijumu i na samitu
Litijumu je u Gani posvećena pažnja i na ovogodišnjem samitu "Rudarstvo u pokretu" koji služi, kako piše u zvaničnom opisu, kao "vodeća platforma za diskusije o odgovornom rudarstvu, održivosti i formalizaciji zanatskog i malog rudarstva širom Afrike", kao i da "podstiče investicije i inovacije u održivom rudarstvu".
Na samitu je govorio i predsednik Gane koji je istakao da je njegova administracija posvećena prelasku sa ekstrakcije litijuma na transformaciju, pretvaranje litijuma u komponente baterija. Pored toga, ciljevi Gane su rafiniranje zlata, razvoj industrije nakita, prerada boksita u aluminijum i glinicu, korišćenje rude gvožđa za snabdevanje industrije čelika.
Đurić nepomenut, ali jestu Soroš junior i rudarenje
Na sajtu predsednika Đurić uopšte nije pomenut u vestima, ali jeste sin Džordža Soroša - Aleks, koji je baš tih dana takođe boravio u Gani. Javnost je obaveštena da se domaćin pohvalio uspesima svoje administracije, dok je gost, predstavljen kao investitor i filantrop, rekao da je Fondacija za otvoreno društvo koju zastupa zainteresovana za istraživanje partnerstava i pružanje podrške daljim naporima regionalnih integracija.
Nije poznato da li je bilo reči o ulaganju u migrante, poslovanju preko poreskih rajeva, korporativnom lobiranju, konkretnom projektu - Jadar Rio Tinta.
Objavljeno je na istom izvoru i da je ministar unutrašnjih poslova pohvalio Službu javnoj bezbednosti zbog kontinuiranih napora protiv ilegalnih rudarskih operacija. Značajno su obuzdane ilegalne aktivnosti u šumskim rezervatima i duž vodenih površina, efikasno se sprečavaju strani državljani da se bave rudarstvom malog obima, štiteći prirodne resurse zemlje, rekao je ministar.
Gana se nalazi među pet najvećih proizvođača zlata u Africi. Istraživanje je pokazalo da se oko 50.000 migranata iz Kine, koji su došli od 2008. do 2013. godine, bavi zanatskim aktivnostima vađenja zlata malog obima. To se odnosi na vađenje zlatnih naslaga korišćenjem osnovnih lokalnih alata, materijala i tradicionalnih tehnika koje zahtevaju intenzivan ljudski rad. U Gani je strano učešće u bilo kom obliku ovih aktivnosti ilegalno, pisala je Danska mreža za istraživanje razvoja.
Prošle godine je portal PRVI PRVI NA SKALI preneo podatke Instituta za svetske resurse da zanatska i mala eksploatacija zlata ima veliki otisak u Gani, jednoj od vodećih afričkih zemalja u proizvodnji zlata. Gana je izgubila 60.000 hektara šume povezane sa rudarstvom od 2001. do 2020. godine, od čega se većina pripisuje zanatskom iskopavanju zlata u malom obimu. Oko 2.500 hektara ukupnog gubitka drveća povezanog sa rudarenjem dogodilo se u primarnim tropskim kišnim šumama, ugrožavajući endemske vrste kao što su određeni četinari i šumska žaba tai. Dok takav rad nekome pruža ekonomsku korist, od oko 4,5 miliona ljudi u Gani uzima značajan danak za šume i radnike, koji su često izloženi lošim uslovima rada i toksičnom delovanju zagađivača.
Šta je ministarstvo objavilo?
Evo izvoda iz vesti o boravku Đurića u Gani sa linkovima koji vode do zvaničnog sajta Ministarstva.
Prošle nedelje smo podsetili da je Đurić u ulozi ambasadora Srbije u SAD govorio da Beograd ne može da odustane od mogućnosti korišćenja onih resursa koji mogu da Srbiji pomognu da napravi stratešku razliku u ekonomiji, kao što je iskopavanje litijuma.
- Ja na sastancima u Vašingtonu govorim o litijumu, informišem da Srbija ima litijum, ona ima 11 odsto od ukupnih svetski istraženih rezervi litijuma, izjavio je Đurić 2023. godine u emisiji "Pravi ugao" na RTV-u.
Današnji ministar spoljnih poslova svoje prvo "profesionalno iskustvo" stekao je u pres-službi pokreta "Otpor", piše u njegovoj biografiji na sajtu MSP. Pristupio je 1999. grupaciji koja je od osnivanja godinu dana ranije bila suprotstavljena vlastima u Srbiji (SPS-SRS-Jul).
Posle 2000. godine pokret je postao stranka, na izborima 2003. godine osvojio je tek 1,63 odsto glasova, da b se naredne godine utopio u Demokratsku stranku pod vođstvo Borisa Tadića.
Četiri godine kasnije, 2008, Đurić se našao među osnivačima Srpske napredne stranke, koja je danas u političkom savezu sa SPS, a nastala je iz SRS - protiv kojih je Đurić bio kao otporaš.
Foto: MSP; DDRN; Presidency.gov.gh D. M. M. - PPNS
Komentara: 0