Ništa od dogovora: Megle definitivno odlazi iz Hrvatske, 21. 7. 2020.

Ministarka Marija Vučković je poručila da zasad nema plana kako će se proizvodnja nastaviti, ali da će ministarstvo i Vlada učiniti sve da se sačuva 160 radnih mesta

^{Photo: Marko Mrkonjić/Pixsell}

U Zagrebu je održan sastanak uprave Meglea s ministarkom poljoprivrede Marijom Vučković i gradonačelnikom Osjeka Ivanom Anušićem.

Megle je doneo svoju poslovnu odluku i ona nije promenjena, rekla je Vučković.

Jasno mogu da poručim da kooperanti nisu ugroženi, imamo garanciju mlekarske industrije da će se otkup nastaviti, a i kompanija Megle nastavlja saradnju sa svojim kooperantima do 31. decembra, rekla je Vučković.

Ministrka je poručila da zasad nema plana kako će se proizvodnja nastaviti, ali da će ministarstvo i Vlada učiniti sve da se sačuva 160 radnih mesta.

Megle odlazi, članovi porodice su očajni: Oni su redovno plaćali, šta ću sad sa 18 krava?! Nećemo uspeti..., 20. 7. 2020.

Megle grupa je došla u Osijek 2005. godine kada su preuzeli IPK MUP. Iako su najavili različite projekte, u fabrici u Osijeku izgradili su samo novu upravnu zgradu u vrednosti od oko 700 hiljada evra.

Nakon što je nemačka kompanija Megle odlučila da zatvori proizvodni pogon u Osijeku i ostavi 160 zaposlenih bez posla, kao i oko 350 poljoprivrednih kooperanata, Županija i Ministarstvo poljoprivrede uključili su se u rešavanje krize.

Predsednik uprave Matijas Otelo pozvan je da objasni otkaze, a dogovoren је i sastanak ministra poljoprivrede sa upravom Megle Hrvatska.

- Tražimo alternativu u razgovorima sa našim kompanijama o mogućem preuzimanju proizvodnje jer nećemo da dozvolimo da se okonča 50 godina tradicije uzgajanja mleka u Osijeku, rekao je gradonačelnik Ivan Anušić, kojem se ovim raspadom narušava razvojni projekat Slavonije i Baranje jer će direktno i indirektno bez posla ostati jako veliki broj ljudi.

Radnici nisu znali za planove zatvaranja fabrike.

- Smešno je što smo o otpuštanjima saznali iz medija. Tek kasnije, održan je sastanak u dvorištu kompanije, na kome nam je predsednik uprave Marjan Vučak rekao da ćemo raditi do kraja godine i da će nas sve otpustiti. Malo je reći da smo bili u šoku. Imali smo pad proizvodnje zbog korone, ali to nije bilo strašno. U najmračnijoj varijanti, očekivali smo smanjenje plata, otkaze nikako, kaže jedan od zaposlenih u Megleu u Osijeku, koji je verovao da radi za stabilnu nemačku kompaniju.

Podizvođači, kooperanti su takođe u šokirani.

- Sa Megleom sam počeo da radim pre pet godina jer Vindija nije plaćala. Oni plaćaju svakog meseca. Imam 18 krava. Moja porodica i naše gazdinstvo žive od tog novca. Nadam se da neću morati da ugasim porodično poljoprivredno gazdinstvo, kaže Antun Varzić iz Gundinca, koji je jedan od oko 300 Megleovih podizvođača.

Megle grupa je došla u Osijek 2005. godine kada su preuzeli celu mlečnu industriju IPK MIA. Iako su najavili različite projekte, u fabrici u Osijeku izgradili su samo novu upravnu zgradu u vrednosti od oko 700 hiljada evra.

- Megle je započeo izgradnju fabrika u Kragujevcu i Bihaću pre šest godina jer nisu u Evropskoj uniji i ne moraju da ispunjavaju ekološke standarde. Kada su preuzeli IPK MUP, dobro su znali da će im od 2020. godine trebati postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i sertifikat, da bez njega fabrika neće moći da radi. Sve ove godine nemaju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a Vodovod ih je više puta upozoravao da ispuštaju štetnu vodu u Dravu, zbog čega su 2016. imali ekološku studiju za izgradnju tehnološkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali kada su otkrili koliko košta, odustali su su od njega. Pored toga, u podrumu fabrike stoji ogromna količina skladištenog amonijaka koji je otrovan i zabranjen u industriji. Morali su da je adekvatno reše, ali zbog velikih troškova nije napravljena ni strategija za to, kaže dobro obavešteni bivši radnik osječke fabrike, dodajući da većina radnika zna za ove probleme jer se ta pitanja postavljaju Upravi svaki put.

- Prema projektu koji smo razvili 2015. godine u saradnji sa gradom Osijekom, preduslov za realizaciju projekta otpadnih voda je izgradnja gradskog uređaja za prečišćavanje za prihvat naših tehnoloških voda. Nažalost, gradski prečišćivač još uvek ne radi, odgovorili su iz Meglea.

Mlekarska industrija je bila najbolja u vreme ministra Čobankovića kada je bilo 64.000 domaćih proizvođača i postojao operativni program mlekare, otkupna cena je bila 4,8 kuna, a onda je došao Megle i srušio otkupnu cenu, a 50.000 malih proizvođača je zatvoreno.

Dok slavonsko-baranjske mlekare gube posao i tržište, bihaćki se hvale najvećom doradom mleka do sada. Plata zaposlenog u Megleu BiH kreće se oko 4.000 kuna (prim. PPNS: oko 62.000 dinara, po srednjem kursu NBS).

- Odluka o obustavi proizvodnje nekoliko puta je odlagana u poslednjih nekoliko godina u nadi da će se poslovni uslovi i okolnosti poboljšati i konačno je donesena tek kada se definišu sve ostale mogućnosti - stoji u saopštenju Meglea.

Gradonačelnik Anušić zatražio je hitan sastanak sa upravom Meglea, 16. 7. 2020.

Anušić smatra da bi uprava Meglea u Osijeku trebalo da oseća obvezu i saopšti županiji probleme koje ima, a posredno i Vladi Hrvatske zbog 160 Slavonaca i Baranja

^{Foto: Patrik Macek/Pixsell}

Nakon što je Megle grupa najavila da će zatvoriti proizvodnju u Osijeku do kraja godine, gradonačelnik Osjeka Ivan Anušić napisao je pismo u kojem traži od Matijasa Otela, predsednika uprave, hitan sastanak.

U saopšenju za javnost Anušić je rekao da je iznenađen izjavom koju je medijima poslala nemačka Megle grupa. Napominje da za vreme svog trogodišnjeg mandata uprava Megle nikada nije obavestila županijsku upravu o mogućim poteškoćama i zatražila pomoć u pronalaženju rešenja za opstanak proizvodnje i uštedu radnih mesta, javila je Hina.

Anušić smatra da bi uprava Meglea u Osijeku "trebalao da oseća dužnost da županiji saopšti probleme koje ima, a posredno i Vladi Hrvatske, zbog 160 Slavonaca i Baranja, posebno zato što se proizvodnja kreće iz Osijeka u Kragujevac i Bihać, gde Megle planira da nastaviti sa radom".

Podseća da je kompanija Megle Hrvatska preuzela poznatu osječku mlekarsku industriju IPK MIA, koja proizvodi mleko i mlečne proizvode od 1949, pa stoga smatra "nedopuštenom odlukom da se prekine tradicija proizvodnje mleka poslednje velike mlekare u istočnoj Hrvatskoj".

- Zbog svega navedenog krajnje sam nezadovoljan stavom "domaćeg" menadžmenta Meglea u Osijeku prema Slavoncima i Baranjcima koji godinama rade u ovoj mlekarskoj industriji, njihovom neaktivnošću da sačuvaju 160 radnih mesta i konačno sa odlukom da jednostavno prekinemo tradiciju visokokvalitetnih proizvoda od najboljeg slavonskog mleka, kako to Megle reklamira na hrvatskom tržištu, ističe u izjavi Anušić.

Iako županija ne može da utiče na donošenje odluka unutar privatnih kompanija, Anušić veruje da može da utiče na stvaranje povoljnijeg okruženja za opstanak privrednih subjekata.

Merita Arslani, Danijela Mikola, Helena Ludban, Astrid Čada
Izvor: 24sata.hr

Zeleno-leva koalicija: mere za spas proizvodnje mleka nakon odlaska Meglea, 20. 7. 2020.

Zeleno-leva koalicija komentarisala je vest da nemačka mlekarska korporacija Megle zatvara pogon u Osijeku i da do kraja godine otpušta 160 radnika

Ta je vest izazvala, kako kažu, različite reakcije u medijima koji razloge za takav postupak uprave Meglea većinom traže u visokom poreznom opterećenju na plate u Hrvatskoj zbog kojih je stranim korporacijama navodno nemoguće da posluju.

Potrebno je ponoviti da Eurostatova statistika o prosečnim troškovima rada koji uključuju i socijalna davanja (poput zdravstvenih i penzionih doprinosa) sugeriše upravo suprotno i smešta Hrvatsku u sam donji deo EU lestvice prema ukupnim troškovima rada, kao i da poreski pritisak na rad proizlazi iz nepravednosti sistema i niskog poreznog opterećenja drugih dohodaka (od kapitala, imovine).

Ono što se ne spominje dovoljno, upozorava zeleno-leva koalicija, jesu razlozi vezani za obveze koje proizlaze iz evropske legislative u pogledu standarda zaštite životne sredine, posebno otpadnih voda u prehrambenoj industriji. To je sigurno jedan od razloga zbog kojih Megle seli svoje pogone u zemlje koje se nalaze van EU.

Ovaj problem sa kojim se sada susrećemo, upozoravaju, čest je na nivou EU jer je logika funkcioniranja velikih privatnih korporacija takva da interes stranih investitora uvek sledi interes maksimizacije profita, kao i da se proizvodnja seli u one zemlje koje konkurišu nižom cenom rada i koje nemaju ekološke standarde koje imaju zemlje članice EU

Izvor: H-alter.org

VODOVOD-OSIJEK O MLEKARI:
Otpadne vode iz kompanije Megle nemaju veze sa gradskim prеčišćivačem, 21. 7. 2020.

Kompanije koje stvaraju otpadne vode niti mogu, niti smeju da se direktno priključe na gradski prečišćivač, naglašava Vodovod

Teško je verovati da bi uprava Megle Hrvatska donela tako važnu odluku o zatvaranju celog pogona u Osijeku zbog problema sa zaštitom životne sredine, zbrinjavanjem otpada, ili ulaganja u prečišćivač otpadnih voda, ali da je nekih problema u komunikaciji sa Gradom Osijekom u tom smeru bilo, potvrdio je i predsednik Uprave Meglea Marjan Vučak u intervjuu u Glasu Slavonije, objavljenom u ponedeljak.

Podsetimo da je i on potvrdio tezu, koju smo i mi naveli, da Megle svoj prеčišćivač do sada nije izradila jer je prvo trebalo da se sagradi gradski. "Onaj gradski prеčišćivač na koji bismo se mi priključili. Tako je predviđeno projektom koji smo izgradili sa Gradom 2015. godine", kazao je Vučak.

Netačne tvrdnje o zagađenju

Megle Hrvatska demantovala je navode iz teksta objavljenog u Glasu o navodnom odlasku zbog prečišćivača i problema sa Gradom Osijekom. "U tekstu navodite anonimnu izjavu i tvrdnje o navodnom odustajanju od gradnje prečišćivača zbog visine troškova, zagađivanju Drave i skladištu amonijaka, koje nisu tačne. 

Naši odgovori preneseni su tek delimično, ignorišući informaciju da u fabrici ne postoji nikakvo skladište amonijaka. Amonijak se i kod nas i kod svih drugih fabrika i poslovnih subjekata koji ih imaju može pronaći samo u rashladnim uređajima. Tvrdnje o više upozorenja Vodovoda o zagađivanju Drave nisu tačne. Megle poštuje sve zakone i raspolaže svim relevantnim dozvolama za poslovanje. 

Prečišćivač nije sagrađen samo zato što je preduslov za njegov rad bila izgradnja gradskog prečišćivača koji još nije u funkciji, navode iz Meglea, dodavši kako su netačne informacije da ta kompanija nije ulagala u proizvodnju i pogone.

Zbrinjavanje otpada

Te tvrdnje, međutim, u osječkom Vodovodu smatraju netačnima, i u odgovoru na naša pitanja objašnjavaju što je svaka kompanija, pa tako i Megle, dužna da učini kako bi se ispoštovali rigorozni propisi zaštite životne sredine.

"Da su zbog nezavršenog gradskog prеčišćivača imali određene probleme u svome poslovanju i zbrinjavanju svojih otpadnih voda, potpuno su netačne tvrdnje i to nema nikakve veze sa gradnjom gradskog prеčišćivača. Kompanija Megle Hrvatska, kao i sve druge kompanije u Osijeku koje imaju proizvodnju, i koje stvaraju otpadne vode, niti mogu, niti smeju da se direktno priključe na gradski prеčišćivač.

Naime, u skladu sa Pravilniku o graničnim vrednostima emisija otpadnih voda, koi je izdalo Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike, tačno je propisano na koji se način industrijske otpadne vode mogu ispuštati u sistem", stoji u saopštenju Vodovod Osijeka.

Napominju takođe da za to postoje dva načina:

• prvi je da kompanije naprave vlastite prеčišćivače i nakon tretmana ispuštaju prečišćenju vodu direktno u recipijent (u našem slučaju Dravu),
• drugi je da naprave predtretman ili da prethodno prečišćuju unutar svojih postrojenja da bi mogli da se priključe na sistem javnog odvoda. 

"Sve druge kompanije koje deluju na području Osijeka i koje imaju proizvodnju takođe su upoznate sa tim uslovima iz gorenavedenog Pravilnika i postupno su se potpuno prilagodile tome, ili su u završnim aktivnostima.

Gradnja i završetak UPOV-a Osijek nema nikakvog uticaja na otpadne vode koje proizvodi Megle i na njihovo zbrinjavanje, dok se ne napravi predtretman. Samim time sigurno nismo ni na koji način uticali na njihovo poslovanje ili profitabilnost.

Naš gradski prеčišćivač je projektovan da može da prihvati deset odsto industrijskih otpadnih voda sa čitavog gradskog područja. Uslovi zbog kojih smo dobili 73 odsto nepovratnih sredstava EU ne dopuštaju industrijsko prеčišćivanje iznad tih vrednosti. Isključivo radi zaštite našeg sistema odvoda, a i svih radnika koji rade na njemu", naglašavaju u Vodovodu i dodaju kako su sa ovim uslovima upoznali sve kompanije na području Osijeka i okoline još 2014. godine.

Direktive EU

Takođe, pravilnici koji uslovljavaju da kompanije naprave vlastite prеčišćivače, ili predtretmane industrijskih otpadnih voda, usklađeni su sa direktivama EU još 2016. godine, poručuju iz Vodovoda.

Iz kancelarije osječkog gradonačelnika Ivice Vrkića dobili smo odgovor kako nemaju šta da dodaju na tu temu.

"S obzirom na to da smo upoznati sa činjenicom da ste se obratili i Vodovodu-Osijek, njihovom stručnom odgovoru, koji ste primili, u ovom trenutku nemamo što da dodamo", stoji u odgovoru.

Kada je reč o gradskom uređaju za prеčišćavanje otpadnih voda iz osječkog Vodovoda navode da je rok za njegov završetak kraj 2022. godine.

"Vodovod-Osijek u sklopu ’Projekta Osijek’ koji je sufinansiran od strane evropskih fondova sa 73 odsto, i nacionalne komponente sa 27 odsto, ima obavezu da napravi i uređaj za prеčišćavanje otpadnih voda, kao jednu od pet komponenti u ugovoru o nepovratnom finansiranju.

S obzirom na to da je tokom gradnje uređaja glavni izvođač došao u finansijske probleme, da nije bio u mogućnosti da završi projekat u prvobitno predviđenim rokovima, Vodovod-Osijek je zajedno je sa Hrvatskim vodama tražio i dobio faziranje projekta od Evropske komisije. Rokovi za završetak su nam produženi do 31. decembra 2022.

S obzirom na to da tadašnji izvođač nije mogao da završi projekat, Vodovod-Osijek je taj ugovor morao da raskine i sada smo u fazi pripreme dokumentacije za javno nadmetanje i odabir novog izvođača koji će da završi projekat do novog predviđenog roka", tvrde u Vodovodu.

Tomislav Prusina
Izvor: Glas Slavonije

PRILOZI PPNS

Elaborat zaštite okoliša - Izgradnja uređaja za predtretman tehnoloških otpadnih voda pogona Meggle Hrvatska d.o.o. u Osijeku, Osječko-baranjska županija, 2016.

(izvodi)

Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Planirani zahvat lociran je na zračnoj udaljenosti od oko 12,6 kilometara od granice sa Republikom Srbijom

Slika

Obzirom na gotovo zanemarive lokalne i privremene utjecaje na okoliš tijekom izgradnje zahvata, očigledno je da je mogućnost prekograničnih utjecaja nije potrebno detaljnije razmatrati.

Grupirano podzemno vodno tijelo ISTOČNA SLAVONIJA -SLIV DRAVE I DUNAVA dijelom se nalazi i u Republici Mađarskoj i Republici Srbiji, međutim izgradnja uređaja za predtretman tehnoloških otpadnih voda neće imati prekograničnog utjecaja jer neće biti ispuštanja otpadnih voda s lokacije zahvata u vodotoke i u podzemne vode.

* * *

Ispitno izvješće

Zaključak

Ispitivanje sastava otpadnih voda "MEGGLE HRVATSKA" d.o.o. tvornice mlijeka iz Osijeka, provedeno u vremenu od 9. - 12. veljače 2016. god.

Uzorkovanjem su obuhvaćene tehnološke vode uzorkovane iz kontrolnog okna unutar tvorničkog kruga tijekom 72 sati, te su od njih sastavljeni i analizirani četverosatni srednje-proporcionalni kompozitni uzorci (uzorci pod brojevima od 169-183 ili oznakama M1-M18).

Na osnovu dobijenih rezultata ispitivanja, može se zaključiti da kakvoća otpadnih voda varira tijekom dana, te povremeno sadrže pH - vrijednost, organske tvari (izražene kao KPK i BPK5), spojeve dušika i fosfora, te teškohlapljivih lipofilnih ugljikovodika (ukupna ulja i masti) posebice na uzorcima M2-M5 iznad propisanog "Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda" (NN 80/13), (NN 43/14), (NN 27/15) i (NN 3/16) za ispuštanje otpadnih voda bez prethodne obrade u sustav javne odvodnje.

Rukovoditelj RJ "Ekolaboratorij":
Dr sc. Ljiljana Čačić, dipl. ing. biotehnol.

CO:
Vodovod-Osijek doo
PJ Odvodnja
RJ Ekolaboratorij

Podaci o laboratoriju:
Vodovod-Osijek doo PJ "Kanalizacija" RJ "Ekolaboratorij" ovlašten je za utorkovanje, ocjenu sastava i kakvoću voda i ekotoksikološka ispitivanja, utvrđena rješenjem Ur. Br. 538-10/1-1-64-09/4, Klasa: UOP/I-034-04/09-01/16 od 10. prosinca, od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva na osnovi kontinuirano provedenih

Foto: Javni-podaci-karta.hrsume.hr; Net.hr