HIPOVOLEMIJSKI ili oligemijski šok predstavlja takvo stanje kada dolazi do smanjenja količine tečnosti usled gubitka iste, kao posledica akutnog krvarenja, bilo da se radi o unutrašnjem ili spoljašnjem krvarenju većeg obima, uz posledični gubitak tečnosti i elektrolita. Slično stanje nastaje i kod obilnijih i upornih proliva i povraćanja ili kod akutne insuficijencije bubrega. Može se javiti i zbog gubitka krvne plazme (naročito kod peritonitisa). Gubitak krvne plazme inače se javlja i kod većih opekotina, što je u veterinarskoj praksi ređi slučaj, eventualno kod požara i akcidentalno, a inače je retko jer životinje imaju dobro razvijen dlačni pokrivač i kad dlaka izgori, pravi krastu, tj. skramu, što dobro štiti, pa su teške opekotine retke.
Usled svega navedenog, dolazi do gubitka količine krvi koja cirkuliše, a posledično i do smanjenja dotoka krvi u srce, smanjen je udarni volumen srca, smanjuje se i plućni kapilarni pritisak (onemogućena je oksidacija hemoglobina), i naravno smanjen je i venski pritisak. Tada stupaju na scenu kompezatorni mehanizmi, uključuju se baroreceptori i hemoreceptori, pojačava se frekvencija rada srca i frekvencija disanja, a rezultat toga su tahikardija i vazokonstrikcija. Međutim, ovo je kratkog daha.
Organizam u ovakvim slučajevima brzo vrši preraspodelu krvi, tj. postoje tri prioritetna organa, a to su: mozak, srce i jetra. Zato nastaje jedan veoma vaŽan simptom - hladna koža jer je ona veoma veliki depo krvi i iz tog razloga se hladi. S obzirom da je i slezina veoma važan depo krvi i ona se prazni i ulazimo u tzv. stanje začaranog kruga (cirkulus vitiosus).
DISTRIBUTIVNI ŠOK karakterišu septički, anafilaktički i neurogeni šok.
I
Septički šok predstavlja komplikaciju bakterijske infekcije i septikemije. Nastaje usled dejstva toksina E.coli, clebsielle pneumonie, proteus spp. i pseudomonas aeruginosa. Sve ove bakterije imaju zajednički naziv - koliformni mikroorganizmi. Ima ih uvek u digestivnom traktu, na koži i na sluzokožama. Ovde postoji jedna za laike interesantna stvar - nije problem u mikroorganizmima, već u njihovim endotoksinima (belančevine koje sintetišu mokroorganizmi ostaju u njemu, pa kad uništimo bakteriju antibioticima one se oslobađaju).
Tako endotoksini prelaze u sistemsku cirkulaciju i izazivaju naglu i opštu vazodilataciju sa potpunim kolapsom perifernog otpora. Ovi toksini direktno uništavaju endotel kapilara, pa dolazi do transudacije plazme, pri čemu se javlja hipovolemija, hemodinamički poremećaji, tj. dotok krvi u srce je smanjen, pa je tako smanjen i udarni volumen. Posledično nastaje smanjenje kontraktilne snage miokarda srca. Baro i hemoreceptori kompenzuju ovakvo stanje tahikardijom i vazokonstrikcijom, međutim nagomilavanjem mlečne kiseline i usled direktnog dejstva endotoksina na miokard, jetru i pluća, onemogućava se rad ovih organa i kompenzatornih mehanizama. Zato je ovaj šok jedan od najgorih i najtežih za terapiju. Zove se "distributivni šok" jer dolazi do distribucije raznih toksina.
Ovaj šok se javlja kod sledećih bolesti:
II
Anafilaktički šok je fatalna reakcija koja nastaje posle parenteralne aplikacije nekih antigena (medikamenata) u senzibilisani organizam koji poseduje antitela. U veterinarskoj praksi najčešći antigeni su tetraciklinski antibiotici, opšti i lokalni anestetici, kontrastna sredstva na bazi joda, vitamini, naročito iz grupe B vitamina, neki hormoni (ACTH), neki sastojci hrane i otrovi insekata. Anafilaktičku reakciju očekujemo kada medikament damo i/v. Antigen reaguje sa imunoglobulinima, tj. IgE u senzibilisanom organizmu. Ovi IgE su vezani za membranu mastocita koji se nalaze u tkivima oko krvnih sudova. IgE je vezan i za membranu bazofila (oni se nalaze u cirkulaciji). Kada IgE prepozna svoj antigen, ta veza dovodi do degranulacije bazofila i mastocita. U tim granulama se nalazi histamin, sporodelujuća supstanca anafilakse i faktor aktivacije trombocita. Ono što karakteriše anafilaksu je akutno gušenje zbog opstrukcije gornjih i donjih respiratornih puteva, pa dolazi do vaskularnog kolapsa i javljaju se kožne manifestacije i to: pruritus, urtikarija (u principu je ne vidimo zbog toga što je koža kod životinja obrasla gustom dlakom, ali je dlaka na tim mestima nakostrešena) i javlja se angioedem - endotel krvnih sudova zadebljava.
Ono što se još očekuje je i reakcija digestivnog trakta, naročito kod pasa (šokno tkivo kod pasa je digestivni trakt, a kod goveda i svinja respiratorni trakt) pa nastaje povraćanje i krvava dijareja zbog angioedema jer dolazi do posledičnog pucanja kapilara u sluzokoži creva, životinja spontano defecira u mlazu krvav sadržaj. Do smrti dolazi usled bronhijalne opstrikcije i bronhospazma, a to izaziva sporodelujuća supstanca anafilakse... Paradoks je da ona deluje momentalno, a zove se sporodelujuća, inače već pomenuti histamin.
III
Neurogeni šok se zove još i vazomotorni šok jer nastaje usled gubitka tonusa vazomotora. Ovde je osnovna komponenta prisutan bol i neurogeni mehanizmi koji izazivaju promenu u vazomotornoj regulaciji periferne cirkulacije. Dolazi do vazodilatacije - do staze krvi (iskrvarenja u sopstvene krvne sudove), a smanjen je i udarni volumen. Klasičan primer je kada je životinja u anesteziji, pri čemu je smanjena frekvencija srčanog rada i respiracije, a mi radimo kastraciju. Ako je anestezija plitka prilikom presecanja funikulusa koji je dobro inervisan, dolazi do stravičnog bola i do ekscitacije mozga koja ne može dugo da traje zbog ishrane tkiva (smanjena frekvenca rada srca). Pošto se troši energija, dolazi do zamora i životinja može veoma lako da ugine, o čemu moramo voditi računa prilikom anesteziranja u toku hirurškog zahvata.
Na stanje šoka, kao i ljudi, životinje reaguju stresom, a mehanizam odbrane od stresnih fektora svodi se na liniju: hipofiza-hipotalamus-nadbubrežna žlezda. Određeni unutrašnji organi različito reaguju na stanje šoka.
Evo primera:
Sledeće nedelje o terapiji kod šoknih stanja...
Foto: veteccsmalltalk.com
* * *
Do sledeće objave, za sve što vas interesuje o ovoj temi ili uopšte o domaćim životinjama, ljubimcima - javite se, iskoristite kontakt-formu portala PPNS ili mejl milan.miki.bojovic@gmail.com.
DVM Miki Bojović
APEL ZA NEDIN OPORAVAK I BOLJU BUDUĆNOST
PPNS/KG VODIČ
PPNS/RADION
Komentara: 0