Inovacije u prehrambenom sistemu: Poljoprivreda kao sektor globalne industrijske ekonomije; GMO; Organska proizvodnja - prof. dr Tatjana Brankov

Inovacije u prehrambenom sistemu: Poljoprivreda kao sektor globalne industrijske ekonomije; GMO; Organska proizvodnja - prof. dr Tatjana Brankov

INOVACIJE U PREHRAMBENOM SISTEMU
Prvo izdanje

Predgovor

Ovaj udžbenik je prvenstveno namenjen studentima master akademskih studija za predmet Inovacije u prehrambenom sistemu, ali je pisan tako da ga mogu čitati i razumeti svi ostali kojima je ova oblast interesantna. Imajući u vidu širinu teme, vremenski okvir i složenost društveno-ekonomskih pojava, zadatak nije bio jednostavan. Hrana je političko-bezbedonosna i socio-ekonomska kategorija, te iako je knjiga napisana na osnovu autorovog višegogodišnjeg proučavanja naučne i stručne literature, neminovno je da je u nju unet deo ličnog stava.

S obzirom da prehrambeni sistem obuhvata niz aktera i njihove međusobno povezane aktivnosti dodavanja vrednosti u oblasti proizvodnje, agregacije, prerade, distribucije, potrošnje i odlaganja prehrambenih proizvoda koji potiču iz poljoprivrede, šumarstva ili ribarstva i delova njihovog šireg ekonomskog, društvenog i prirodnog okruženja, izučavanje ovog sistema zahteva holistički pristup. U globalizovanom prehrambenom sistemu interakcije različitih aktera na različitim nivoima nameću potrebu sinergijskog spajanja svih socijalnih, ekoloških i ekonomskih uticaja u cilju iznalaženja rešenja za transformaciju aktuelnog, krajnje erodiranog sistema u novi, održivi sistem koji će zadovoljiti potrebe budućih generacija. Stoga, predmet izučavanja ove knjige prevazilazi granice izučavanja agrarne ekonomije.

Ovom prilikom želim da se zahvalim recenzentima prof. dr Stanislavu Zekiću i prof. dr Katarini Đurić koji su svojim sugestijama značajno doprineli kvalitetu rukopisa. Zahvalnost dugujem i članovima Departmana za agrarnu ekonomiju i agrobiznis Ekonomskog fakulteta u Subotici koji su svojim stavovima podržali pristup adekvatnih izmena materije koju pokriva ovaj predmet. Posebnu zahvalnost dugujem prof. dr Koviljku Lovru, autoru kompendijuma Svetski prehrambeni sistem koji je poslužio kao baza u stvaranju ove knjige.

Beograd, januar 2022. godine

Dr Tatjana Brankov
Vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu

SADRŽAJ

1. UVOD U INOVACIJE U PREHRAMBENOM SISTEMU
1.1. Pojam i predmet izučavanja inovacija u prehrambenom sistemu
1.2. Definisanje i klasifikacija prehrambenog sistema

2. HRANA I ISHRANA U PRAISTORIJI
2.1. Suživot ranog čoveka i neandertalca
2.2. Tranzicija lovačko-sakupljačkih društava u sedelačka društva
2.3. Neolitska revolucija
2.4. Najvažnije inovacije u praistoriji

3. PRVE CIVILIZACIJE
3.1. Sumeri
3.2 Vavilonsko carstvo
3.3. Antička Grčka i Rim
3.3.1. Poljoprivredni sistem oranica na ugaru
3.3.2. Najvaznije inovacije u antici

4. SREDNJEVEKOVNA POLJOPRIVREDA
4.1. Poljoprivreda u ranom srednjem veku
4.2. Poljoprivreda u razvijenom i kasnom srednjem veku
4.3. Srednjevekovna poljoprivredna revolucija
4.4. Najvažnije inovacije u srednjem veku
4.5. Kriza evropskog srednjevekovnog poljoprivrednog sistema

5. EVROPSKA KOLONIZACIJA SVETA
5.1. Otkriće Novog sveta
5.2. Kolumbijska razmena
5.3. Plantažni uzgoj šećerne trske
5.4. Uništavanje jedne civilizacije - primer Inka
5.4.1. Poljoprivreda Inka
5.5. Najvažnije inovacije uoči prve moderne poljoprivredne revolucije

6. PRVA MODERNA POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA
6.1. Reforme u Engleskoj i Francuskoj
6.2. Poljoprivredni sistem bez ugara
6.3. Prva moderna poljoprivredna revolucija u Engleskoj
6.4 Latifundijalno-minifundijalni poljoprivredni sistem u Latinskoj Americi
6.5. Najvažnije inovacije prve moderne poljoprivredne revolucije
6.6. Studija slučaja

7. POLJOPRIVREDA I TRGOVINA IZMEĐU DVA SVETSKA RATA
7.1. Novi trgovinski odnosi
7.2. Prehrambena kriza tokom I svetskog rata
7.3. Agrarni intervencionizam između dva svetska rata
7.3.1. Velika Depresija
7.4. Poljoprivredni i trgovinski sistem tokom II svetskog rata

8. DRUGA MODERNA POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA
8.1. Poljoprivredne reforme nakon II svetskog rata
8.2. Z elena revolucija
8. 3. Najvažnije inovacije druge moderne poljoprivrede revolucije

9. GLOBALIZACIJA SVETSKOG PREHRAMBENOG SISTEMA
9.1. Poljoprivredna kriza (1970-1986)
9.2. Poljoprivreda kao sektor globalne industrijske ekonomije
9.3. Alternativni prehrambeni sistemi
9.3.1. Kratki lanci snabdevanja hranom
9.3.2. Alternativne prehrambene mreže
9.3.3. Prehrambeni pokreti
9.4. Globalizacija i inovacije
9.4.1. Manipulacija robom u rasutom stanju
9.4.2. Skladišnica kao preduslov razvoja terminske trgovine
9.4.3. Unapređenje transporta
9.4.3.1. Savremena transportna sredstva u poljoprivredi
9.4.4. Informaciono-komunikaciona revolucija
9.4.4.1. Primena ICT u zemljama u razvoju: primeri
9.4.5. Precizna poljoprivreda
9.4.5.1. Blokčejn tehnoologija
9.5. Aktuelni problemi u svetskom prehrambenom sistemu

10. KONCEPT PREHRAMBENIH REŽIMA
10.1. Prvi prehrambeni režim (1870-1914)
10.2. Drugi prehrambeni režim (1945-1973)
10.3. Treći prehrambeni režim (1980-ih - danas)
10.3.1. Supermarket revolucija
10.3.2. GMO
10.3.3. Organska proizvodnja

11. RAST STANOVNIŠTVA I TRAŽNJA ZA HRANOM
11.1. Razvoj demografije
11.2. Maltus i neomaltuzijanci
11.3. Antimaltuzijanci
11.4. Demografska tranzicija
11.5. Istorijske procene svetske populacije
11.6. Distribucija populacije u svetu po regionima
11.7. Projekcija stanovništva do 2050. godine
11.8. Proizvodnja hrane kroz vekove

12. IZAZOVI POLJOPRIVREDE U XXI VEKU
12.1. Globalna prehrambena sigurnost
12.2. Smanjenje globalnog siromaštva
12.3. Transformacija

IZVOD IZ SADRŽAJA - EKSKLUZIVNO ZA PRVI PRVI NA SKALI

Poljoprivreda kao sektor globalne industrijske ekonomije

Najizraženiji industrijski aspekt moderne poljoprivrede je njena zavisnost od fosilnih goriva za inpute, mehanizaciju i transport. Ključni deo industrijalizacije poljoprivrede je masovno prihvatanje mehanizacije. Tokom 1970-ih nastupila je četvrta faza motomehanizacije305, odnosno korišćenje traktora snage od 80 do 120 KS koji su omogućili povećanje radne površine po radniku na više od 100 hektara. Dvostruko uvećanje radne površine po radniku (200 ha) nastupilo je sa petom fazom motomehanizacije, odnosno sa upotrebom traktora četvorotočkaša snage veće od 120 KS i upotrebom priključnih mašina za paralelno izvođenje svih operacija (priprema zemljišta i setva žitarica). Ova vrsta mehanizacije prvobitno se primenjivala u SAD, „novim poljoprivrednim zemljama“, zadružnim proizvodnim jedinicama u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama Istočnog bloka. Regionalna poljoprivredna specijalizacija koja podrazumeva i prodaju poljoprivrednih proizvoda na velike udaljenosti povećala je transportne troškove, smanjila udeo farmera u finalnoj ceni proizvoda i povećala zavisnost poljoprivrede od fosilnih goriva. Povećanje potrošnje inputa znači takođe povećanje zavisnosti poljoprivrede od fosilnih goriva, jer su neophodna za proizvodnju đubriva i pesticida.

Krajem XX veka okončan je proces industrijalizacije stočarske proizvodnje koji je otpočeo nakon rata. Od sredine 1960-ih životinje su sve manje vremena provodile na ispaši na otvorenom prostoru, a sve više su se uzgajale u zatvorenom, skučenom prostoru hraneći se specijalizovanim formulacijama do dostizanja veličine za klanje. Masovna proizvodnja stoke izazvala je brojne zdravstvene i ekološke probleme. Pošto uslovi uzgoja pogoduju širenju bolesti, životinje se preventivno tretiraju antibioticima, uprkos opasnosti od izazivanja rezistentnosti na antibiotike kod ljudi. Problem otpada (iznutrice i sl) koji nastaje u stočarskoj proizvodnji pokušao je da se reši spravljanjem koštanog brašna, koje se kasnije koristilo za ishranu stoke. Ova praksa uzrokovala je izbijanje bolesti „ludih krava“. Ova epidemija koja je nastala jer su se biljojedi hranili kao da su mesojedi je jedan od najboljih primera ljudske bahatosti motivisane sticanjem profita.

Industrijalizacija biljne i stočarske proizvodnje povećala je zavisnost farmera od multinacionalnih korporacija. Obično potpuno integrisani u korporativnu strukturu inputa, prerade i marketinga nekom vrstom ugovorne proizvodnje, farmeri su u obavezi da standardizuju proizvodnju, te najčešće semena, podmladak i druge inpute kupuju od tih istih kompanija. U takvim okolnostima koje podsećaju na okolnosti u rimskim latifundijama, mali farmeri teško otplaćuju kredite i teško opstaju. Poljoprivrednici, čak i veliki, često posluju i kao zakupci na ogromnim imanjima kompanija ili bogatih pojedinaca. Dovoljan primer za ovu tvrdnju je činjenica da je Bil Gejts od 2021. godine najveći zemljoposednik u SAD jer u vlasništvu ima oko 100.000 hektara oranica.

Korporativna kontrola je produbljena plasmanom genetski modifikovanih (GM) useva na tržište krajem XX veka. Farmerima koji pristanu na ovu vrstu proizvodnje, ugovorima je zabranjeno čuvanje semena za narednu setvu, te su prinuđeni da ga kupuju svake godine. Najviše se proizvode GM kulture otporne na herbicide jer su kompanije, najznačajniji proizvođači GM kultura ujedno i proizvođači herbicida306. Time na najlukaviji mogući način kompanije prodaju patentirani gen i patentiranu hemikaliju. Odobravanje patentiranja veštački konstruisanih gena, organizama i procesa je dalo snažan stimulans korporacijama i stvorilo atmosferu snažne konkurencije između njih307. Kazne za povrede patenata i krađa poslovnih tajni najčešći su razlozi međusobnih sukoba kompanija, a razrešenje sukoba se obično odigrava na sudu. Besmisleni sudski sporovi multinacionalnih kompanija i farmera još su jedan aspekt ovog problema. S obzirom na to da su farmeri, proizvođači GM biljaka, ugovorom obavezani na godišnju kupovinu semena, svako njegovo slučajno nanošenje (vetrom, mehanizacijom) na nepredviđene parcele, daje povod za pokretanje parnica. Poljoprivredna biotehnološka kompanija, Monsanto, godišnje izdvaja 10 miliona dolara iz svog budžeta za nadzor farmera i suđenja sa njima. Najpoznatija parnica Monsanto protiv Šmajsera (Monsanto vs. Schmeiser) okončana je 2008. godine nakon osmogodišnjeg suđenja. Prema Monsantu P. Šmajser proizvođač uljane repice iz Bruna, Saskačevan (Bruno, Saskatchewan) (Kanada) je 1997. godine na svojim parcelama otkrio GM uljanu repicu, namerno sačuvao seme i zasejao naredne godine na površini od oko 400 hektara, te je time povredio patentno pravo. Kasnije je kompanija priznala da je nenamerno kretanje gena mogući izvor inicijalne pojave GM semena na njegovim parcelama, a sud je je u finalnoj presudi, donetoj 19. marta 2008, presudio u korist farmera, naloživši Monsantu da plati troškove čišćenja parcela kontaminiranih GM semenom.

Korporativnu glad za kontrolom i monopolizacijom kompletnog prehrambenog lanca dobro ilustruje stav iznet na Konferenciji biotehnološke industrije u januaru 1999. godine, kada su predstavnici Monsanto kompanije predočili vizuju idealnog sveta u kome je 100 odsto komercijalnog semena GM i patentirano308. Vodeći se tom vizijom deset najvećih kompanija je već 2011. godine posedovalo 75% tržišta semena, a najveće među njima - Monsanto, DuPont (Pioneer) i Syngenta – čak 53%. U cilju još boljeg pozicioniranja na tržištu multinacionalne kompanije se često konsoliduju kroz spajanja (mergers) i pripajanja (acquisitions). U 2015. i 2016. godini desila su se tri važna spajanja kompanija koje vladaju industrijom semena i pesticida (tabela 9.1). Dow Chemical i DuPont su 2015. godine predložili spajanje, a zatim i razdvajanje spojenog entiteta u tri nezavisne specijalizovane firme od kojih će se jedna baviti semenima i agrohemikalijama, druga naukom o materijalima, a treća isključivo hemijskim proizvodima. U 2016. godini kineska državna kompanija ChemChina kupila je Syngentu za 43 milijarde dolara. U septembru Bayer je preuzeo Monsanto za 66 milijardi dolara, čime se druga u rangu hemijska kompanija na svetu spojila sa prvom u rangu semenskom kompanijom. Dobro je poznato da su korporacije moćnije od država, ali još uvek nisu prepoznate kao legalno uveden subjekt međunarodnog prava, premda im zakon omogućava da tuže države. Radikalan primer je multinacionalna kompanija koja je tužila državu Egipat jer je podigla minimalnu cenu rada i time umanjila kompanijski profit309.

PRVI-PRVI-NA-SKALI-Kragujevac-Inovacije u prehrambenom sisitemu GMO; Organska proizvodnja - Tatjana Brankov 5
Izvor: MacDonald (2019)310

Ambicije multinacionalnih kompanija šire se i na posedovanje zemljišta. Koruptivne aktivnosti u ovom sektoru ugrožavaju ekonomski rast i društvenu stabilnost država311. Jedan od najdrastičnijih slučajeva tzv. otimačine zemljišta (land grabbing) desio se u Madagaskaru 2008. godine, kada je kompanija Daewoo Logistics sklopila ugovor sa Vladom o zakupu polovine poljoprivrednog zemljišta ove države (1,3 miliona hektara) za uzgoj kukuruza i uljanih palmi. Neviđeno ignorisanje interesa lokalnih farmera i tradicije izazvalo je masovne proteste, nakon kojih je usledio vojni udar i poništenje ugovora. Ipak, kompanija je skrivena iza drugog imena zadržala više od 200.000 hektara zemljišta, a otimačina zemljišta u svetu se nastavila. Samo u 2016. godini, uočeno je oko 500 sumnjivih ugovora vezanih za kupoprodaju 30 miliona hektara zemljišta u 78 zemalja312. Međutim, tempo usvajanja ovih ugovora je usporen zbog otpora lokalnih zajednica. Prvi ozbiljan pravni korak u suzbijanju krađe resursa učinjen je 2016. godine kada je Međunarodni krivični sud odlučio da procesuira otimačinu zemljišta kao zločin protiv čovečnosti313.

Postoji sumnja da korporacije ne prezaju ni od ubistava onih koji im najviše smetaju. U izveštaju GlobalWitness nevladine organizacije, osnovane 1993. godine koja se bori protiv eksploatacije prirodnih resursa, siromaštva, korupcije i kršenja ljudskih prava, navodi se da je 2017. godine ubijeno 201, a u 2020. godini 227 ekoloških aktivista koji su se borili protiv implementacije projekata koji prouzrokuju krađu zemljišnih resursa i zagađenje životne sredine. Veliki broj ubistava povezan je sa multinacionalnim kompanijama iz sektora agrobiznisa314. Najnoviji izveštaj ove organizacije upozorava na eskalaciju nasilja – u 2020. godini ubijeno je 227 aktivista315.

Aktivisti su poslednja linija odbrane u nefer borbi sa korporacijama. Uprkos višedecenijskom nasilju, nastavljaju da se zalažu za dobrobit svojih država i planete Zemlje. U svakoj priči prkosa korporativnim krađama, otimačinama zemljišta, smrtonosnim zagađenjima i ekološkim katastrofama postoji nada da možemo krizu preokrenuti i naučiti da živimo u skladu sa prirodnom. Sve dok to ne učinimo, nasilje će se nastaviti316.

Naravno, neki poljoprivrednici su izvan domašaja korporativne dominacije. U Čjapasu (Meksiko) je osnovan antiglobalistički pokret Zapatistička vojska nacionalnog oslobođenja, gerila autohtonog indijanskog stanovništva poreklom od Maja. Oni se bore protiv Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA), između Kanade, SAD i Meksika, tj. protiv otimanja zemljišta konfiskovanog u korist korporacijskih rančeva i naftnih kompanija. Zapatisti uživaju veliku međunarodnu podršku (nevladine organizacije, nezavisni intelektualci, udruženja farmera itd). Zapatisti su 1994. godine osnovali nekoliko autonomnih opština (juntas), nezavisnih od meksičke vlade, u kojima su razvili sopstvene zadružne sisteme za proizvodnju hrane, zdravstvo i školstvo. Osim zapatista, širom sveta se osnivaju pokreti koji se bore protiv novog, sofisticiranog neoliberalnog ropstva.

Južna Afrika: Borba moje majke se nastavlja

PRVI-PRVI-NA-SKALI-Kragujevac-Inovacije u prehrambenom sisitemu GMO; Organska proizvodnja - Tatjana Brankov 6

Slika 9.1. Fikile Ntshangase

Mnogi ljudi su mislili da je moja majka luda. Mislili su da je luda jer je upozoravala na bolesti koje će rudnik izazivati. Upozoravala je da će doći do pomora stoke. Da će rudnik izazvati nasilje. Danas je svima jasno da nije bila luda. Bila je u pravu.

Godinama je moja majka Fikile Ntshangase vodila kampanju protiv rudnika uglja Tendele (Tendele Coal Mine). Kao učiteljica, kao majka, kao vođa, počela je da uviđa stvari koje su se dešavale u zajednici. Videla je pukotine u zidovima kuća i pitala se da li su izazvane stalnim eksplozijama iz rudnika. Videla je ugljenu prašinu koja se sakupljala u dnevnim sobama i pitala se da li se takođe sakuplja i u plućima ljudi. Videla je napetost koju je rudnik izazvao, porodice koje su se raspadale, strah koji se širio. Kada je Tendele objavio plan proširenja svojih aktivnosti, moja mama je postala njihova najveća mora. Obrazovala je ljude o njihovim pravima, organizovala i vodila kampanju protiv rudnika.

Jednog četvrtka u njenu kuću su ušla tri nepoznata čoveka... Ubili su je u dnevnoj sobi. Ljudi me ponekad pitaju šta ću, da li ću ostati ovde i održati majčinu borbu u životu. Previše sam ponosan na nju, da bih dozvolio da umre. Znam opasnosti - svi znamo opasnosti. Ali odlučio sam da ostanem. Pridružio sam se borbi...

Malungelo Xhakaza317

P.S. Petmin Limited, vlasnik rudnika priznaje da su tenzije u zajednici koje je izazvao rudnik možda bile jedan od faktora ovog ubistva. Kompanija „najoštrije osuđuje svaki oblik nasilja ili zastrašivanje“ i nudi potpunu saradnju policiji u rasvetljavanju ovog slučaja. Izjavili su da je nezavisna treća strana, utvrdila da su prijavljene pukotine na kućama uzrokovane njihovom lošom izradom, a ne miniranjima u rudniku. Odgovornost za prijavljene respiratorne bolesti u potpunosti odbacuju kao neosnovane, navodeći da rudnik posluje u skladu sa standardima o emisiji prašine.

GMO

STO figurira kao instrument pretnje u konstantnoj tenziji između SAD i EU, koja je kulminirala juna 1999. godine, uvođenjem moratorijuma na transgene biljke, odnosno zabranom uvoza svih američkih GM proizvoda (seme, namirnice, hrana za stoku) u EU399. U maju 2003. godine SAD su uz podršku Argentine, Kanade, Egipta, Australije, Novog Zelanda, Meksika, Čilea, Kolumbije, El Salvadora, Hondurasa, Perua i Urugvaja, tužile Evropu ovoj trgovinskoj organizaciji. STO је nakon više odlaganja, februara 2006. godine donela preliminarnu odluku, da je EU narušila međunarodna trgovinska pravila, da je moratorijum naneo štetu izvozu iz SAD, Kanade i Argentine i da je zabrana nelegalna i nezasnovana na naučnim dokazima. Utvrđeno je da su šest članica Unije: Francuska, Nemačka, Austrija, Italija, Luksemburg i Grčka prekršile propise uvođenjem zabrana. Presuda se odnosila samo na period od juna 1999. godine do avgusta 2003. godine, jer je Brisel ponovo odobrio uvoz GMO u maju 2004. godine.

Smatra se da su bliske veze univerziteta i industrije glavni razlog zbog kojeg američke kompanije sada dominiraju biotehnološkim tržištem. Drugi, veoma značajan razlog je sporazum STO - Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS), usvojen je na Urugvajskoj rundi pregovora 1994. godine. Sporazum obavezuje članice STO, na patentnu zaštitu biotehnoloških pronalazaka (proizvoda ili procesa) i zaštitu biljnih varijeteta patentiranjem ili sui generis sistemom. Uklanjanju barijera slobodnoj trgovini i ulaganjima, doprinosi i Transatlantski biznis dijalog (TABD)400 koji promoviše partnerstvo između društvenih i privatnih firmi i pokušava da harmonizuje regulative EU i SAD (uzajamno priznavanje standarda, kvalifikacija, zahteva za dozvole ili metode testiranja i rezultate testiranja). Na Samitu SAD-EU, u junu 1999. usvojen je niz principa koje čine Rani mehanizam upozorenja, u slučaju potencijalnih trgovinskih sporova. TABD se protivi delovanju nauke kao trgovinske barijere, inicijativama o zaštiti životne sredine koje su prepreka slobodnoj trgovini i obeležavanju koje utiče na slobodno kretanje roba i usluga. Postoje brojne međunarodne organizacije koje su direktni promoteri transgene tehnologije, između ostalog: Međunarodna agrobiotehnička agencija i Građanska mreža za poslove sa inostranstvom401.

Shvativši ogromni potencijal transgene tehnologije, a želeći da zadrži poziciju svetskog predvodnika u poljoprivredi, sa prvom primenom ove tehnologije na biljnim kulturama, američki državni aparat je podržao poljoprivredne multinacionalne kompanije, pa se GM hrana plasira na tržište SAD bez obeležavanja i odvajanja od ne-GM hrane sa minimalnim zakonodavnim ograničenjima. Administracija R. Regana (R. Reagana) u dokumentu pod nazivom „Koordinacioni okvir za regulisanje biotehnologije“402 je odlučila, da nije potrebno donositi posebne propise za nove tehnologije (kao što je GI) jer doprinose širenju tradicionalne selekcije bez pojave novih rizika, te je u sklopu postojećih federalnih zakona: Zakona o biljnim bolestima i štetočinama, Zakona o hrani, lekovima i kozmetici i Zakona o insekticidima, fungicidima i rodenticidima, definisala podelu nadležnosti između tri agencije: Ministarstva za poljoprivredu, Uprave za hranu i lekove i Agencije za zaštitu životne sredine.

Svet se podelio na zagovornike i protivnike GMO. Neke zemlje proglašavaju transgenu tehnologiju bioterorizmom (Rusija), neke je zabranjuju Ustavom (Mađarska), neke organizuju impresivne društvene pokrete koji se protive njenoj difuziji (Srbija, Indija), a neke zemlje u razvoju, duboko involvirane u proces, zatrpavaju svetsko tržište GM hranom/stočnom hranom (Brazil, Argentina). Multinacionalna kompanija Monsanto je za protivnike GMO postala simbol „zla“ globalnog sveta, te međunarodne demonstracije Marš protiv Monsanta redovno održavaju u maju mesecu svake godine u različitim zemljama sveta403 (slika 10.1).

PRVI-PRVI-NA-SKALI-Kragujevac-Inovacije u prehrambenom sisitemu GMO; Organska proizvodnja - Tatjana Brankov 2
Slika 10.1. Marš protiv Monsanta - foto: Ivan Stojanović

U međuvremenu, uprkos otporu javnosti404, GM usevi zauzimaju sve veće obradive površine (grafikon 10.5). Od prve godine komercijalnog uzgoja (1996) ukupne površine pod transgenim usevima su uvećane oko 113 puta (1,7 miliona ha 1996. vs. 191,7 miliona ha 2019.). Od posebnog značaja je činjenica da GMO u postojećem obliku odlazi u prošlost (kada se prodaju rezerve), a multinacionalne kompanije iz ovog sektora, osim što nastavljaju sa procesima spajanja i pripajanja (tabela 31), otkupile su licencu za novu tehnologiju CRISPR/Cas9405, čiji postupak menjanja naslednog materijala nudi daleko veću preciznost izmena (i više od 90%, zavisno od organizma), bolju kontrolu ukupnog procesa i jeftiniji postupak406.

PRVI-PRVI-NA-SKALI-Kragujevac-Inovacije u prehrambenom sisitemu GMO; Organska proizvodnja - Tatjana Brankov 3
Grafikon 10.5. Površine pod transgenim usevima, 1996-2018
Izvor: Baghbani-Arani et al. (2021)407

Plasman GMO na tržište otvorio je brojna pitanja neoliberalizacije prirode, biopiraterije, raspodele dohotka, akumulacije kapitala, kontradikcija unutar trećeg prehrambenog režima, odnosa prema „Bogu i majci prirodi“, itd. Najbolji primer je Argentina, država čija je istorija oduvek isprepletana sa poljoprivredom. Sa GM sojom zasađenom na više od polovine svojih obradivih površina Argentina igra ključnu ulogu u širenju fleksibilnih useva408 u korporativnom globalnom režimu, te shodno tome predstavlja i centralno mesto za istraživanje veza između poljoprivredne biotehnologije i prehrambenog suvereniteta, kao i uloge države u ovim procesima409. Širenje fleksibilnih useva može se shvatiti i kao nastavak supstitucionalizma, karakterističnog za drugi prehrambeni režim, koji je nastojao da svede poljoprivredne proizvode na industrijske inpute za proizvodnju hrane ili da zameni poljoprivredne proizvode odgovarajućim industrijskim proizvodima. Njihova proizvodnja je najčešće kapitalintenzivna i zahteva veliku kontrolu tehnologija prerade (fabrike bioetanola). Često ih proizvodi neagrarna elita (industrijska buržoazija i međunarodni kapital) u savezništvu (ili konkurenciji) sa agrarnom elitom, što vodi promenama u strukturi zemljišnih klasa. Organizacija proizvodnje fleksibilnih useva obeležena je kontinuitetom i promenama – mali farmeri se uključuju kroz ugovornu proizvodnju, udeo komercijalnih porodičnih farmi se smanjuje, a ugovori o zakupu zemljišta ekspadiraju.

Poziciju svetskog lidera u izvozu transgene soje Argentina je obezbedila stvaranjem povoljne investicione klime i uspostavljanjem odgovarajućih trgovinskih politika i sporazuma. Ranih 1990-ih ova država je sprovela strukturne reforme, liberalizaciju trgovine i kapitala, kao i politiku privatizacije. Jezgro neoliberalnog programa razvoja Latinoameričkih zemalja (Netradicionalna poljoprivredno-izvozna proizvodnja, NTAE) se zasnivalo na specijalizaciji u proizvodnji nekoliko roba za potrebe izvoznih tržišta. Shodno tome, savetovala se modernizacija poljoprivredne tehnike, pa su Međunarodne finansijske organizacije, poput Svetske banke i MMF-a odobravale kredite vladama za podsticanje ulaganja u nove strane tehnologije, kupovinu mašina i semena410. Poresko oslobođenje kod izvoza dobara, slaba zaštita intelektualne svojine, značajno smanjenje uvoznih tarifa za inpute i kapitalna dobra i deregulacija tržišta stvorili su povoljnu makroekonomsku klimu za ekspanziju proizvodnje žitarica i uljarica u Argentini (soja – 8,8 miliona tona 1996; 32,7 miliona tona 2021; kukuruz – 15,5 miliona tona 1996; 51 miliona tona 2021.411). Prvi transgeni usev koji je proizveden u u ovoj zemlji bila je soja tolerantna na glifosat, 1996. godine. Kasnije su usvojene različite vrste varijeteta pamuka i kukuruza tolerantne na herbicide i otporne na insekte. U 2017. godini 23,6 miliona hektara argentinskog zemljišta je bilo pod transgenim usevima (18,1 milion ha soja; 5,2 miliona kukuruz; 0,3 miliona pamuk412). U procesu difuze transgene tehnologije Argentina je ispoljila veliki stepen prilagodljivosti. Dobar primer za ovu tvrdnju je brzina odobravanja uzgoja novih varijeteta. Kada je EU u maju 2004. godine nakon petogodišnjeg moratorijuma odobrila uvoz GM kukuruza, Argentina je već u julu iste godine odobrila njegovu proizvodnju413.

Iako je u smislu ekonomskog rasta, usvajanje tehnologije proizvodnje GM soje u Argentini bilo uspešno, postoji fundamentalni sukob između naracije o uspehu argentinskog GMO buma i društveno-ekološke održivosti414. Ova tehnologija usvojena je kao deo neoliberalne agro-izvozne strategija društveno-ekonomskog razvoja. Agroindustrijalizam i neoliberalizam u Argentini su neodvojivi, kao i u većini zemalja globalnog Juga415. Pod ovom paradigmom, održavanje visokih stopa ekonomskog rasta postalo je merilo uspeha strategije razvoja, te je usvajanje tehnologije proizvodnje GM soje Argentina doživela kao procvat: kontinuirano se širila proizvodnja, ostvarivani su rekordni prinosi i rekordni profiti od izvoza i to (skoro) konstantno, iz godine u godinu. Ovi izuzetni rezultati podstakli su pristalice transgene tehnologije da predstave argentinski model soje kao primer drugim siromašnim zemljama.

Poznato je da uzgoj transgenih kultura podrazumeva tehnološki paket koji se sastoji od: mašina za direktnu setvu (no-tillage416), transgenog semena i agrohemikalija (za suzbijanje korova, najčešće glifosat). GM seme je skupo, patentirano, u vlasništvu korporacija i ne može se sačuvati za narednu setvu. Međutim, u Argentini GM seme se ne može smatrati delom skupog tehnološkog paketa, jer je prema nekim procenama svega 25% GM semena legalno (postoji „crno tržište“ semena i farmeri najčešće nisu primorani da potpisuju ugovore sa korporacijama). Cena glifosata je niža u Argentini nego na drugim tržištima, a farmeri su ostvarili i uštedu u radu i fosilnim gorivima zbog primene tehnologije setve bez obrade zemljišta. Zahvaljujući tim prednostima, stopa usvajanja GM soje u Argentini je bez presedana, čak veća od stope usvajanja u SAD. Danas je 100% soje u ovoj zemlji modifikovano. Međutim, usvajanje biotehnoloških paketa u kontekstu neoliberalnog restruktuiranja radikalno je promenilo dinamiku društveno-ekološkog okruženja i društvenih odnosa. Prelazak sa radno-intenzivne poljoprivredne proizvodnje na proizvodnju zavisnu od mašina, hemikalija i fosilnih goriva dramatično je transformisao ruralni život, istisnuo radnu snagu i izazvao degradaciju životne sredine. Primera radi, pre usvajanja transgene tehnologije (1995) ruralna populacija učestvovala u ukupnoj populaciji sa 11,8%. Prelazak na uzgoj GM soje u monokulturi izazvao je smanjenje ruralne populacije, te se u 2020. godini beleži njeno učešće od 7,9% u ukupnoj populaciji417. Pored ubrzane ruralne depopulacije, uočava se i trend smanjenja broja farmi, odnosno njihovog ukrupnjavanja i koncentracije zemljišnih površina. U ovoj zemlji sve više se aktuelizuje pitanje gubitka biodiverziteta, zagađenja vazduha, iscrpljivanja hranljivih materija iz zemljišta, krčenja šuma i zdravstvenih opasnosti uzrokovanih preteranom izlaganju herbicidima, pre svega glifosatu418 – bez koga je proizvodnja GM biljnih kultura na sadašnjem stepenu tehnološkog razvoja nezamisliva.

Organska proizvodnja

Transgeni usevi su zastupljeni na 191,7 miliona hektara (2019) ili na 13,6% ukupnih obradivih površina na Zemlji. Njihova suprotnost, organski usevi, zauzimaju 72,3 miliona hektara (2019) ili 5,1% obradivih površina u svetu (grafikon 6). Prodaja organske hrane i pića u 2019. godini iznosila je više od 109 milijardi evra. Najveća tržišta nalaze se u SAD, Nemačkoj i Francuskoj419. Istraživanja percepcije, stavova, kupovnih namera i kupovine organski proizvedene hrane, koja su sprovedena u različitim zemljama sveta pokazala su da postoje sličnosti u kupovnom ponašanju potrošača i da su osnovni motivi za kupovinu, briga za zdravlje i briga za životnu sredinu420.

PRVI-PRVI-NA-SKALI-Kragujevac-Inovacije u prehrambenom sisitemu GMO; Organska proizvodnja - Tatjana Brankov 4
Grafikon 10.6. Globalne površine pod organskim usevima (1999-2017), milion hektara
Izvor: https://non-gmoreport.com/

Uzroke širenja svih alternativnih tehnologija u poljoprivredi (organska, ekološka, radikalna, prirodna itd.) treba shvatiti kao protivtežu kapital-intenzivnoj, radno-štednoj strategiji komercijalnog industrijskog sistema proizvodnje u savremenoj poljoprivredi koji se oslanja na istovremenu primenu mehanizacije, hemizacije i biotehnologije (uključujući genetički inženjering). Cilj ovih tehnologija nije maksimizacija profita već: smanjenje troškova na farmama, očuvanje zdravlja ljudi i ekološka ravnoteža. Uspon novih društvenih pokreta zainteresovanih za hranu i ekologiju, razvoj masovnih medija i informacionih tehnologija, jačanje maloprodajnog sektora, rast potrošnje brze hrane, opšti pad poverenja u nauku i tehnološke inovacije več nakon 1960-ih, delovali su kao katalizatori difuzije tehnologije organskog uzgoja.

Ekološki problemi su diskretan značaj dobili u periodu između prvog i drugog prehrambenog režima („prljave tridesete“ - Dust Bowl), međutim njihove implikacije nisu narušavale međunarodne ekonomske odnose („ekologija na daljinu“421). Većina negativnih ekoloških i društvenih efekata ispoljavala se na bezbednoj udaljenosti od potrošača u industrijskim jezgrima. Taktika zamagljivanja ekoloških katastrofa koja je primenjivana tokom prvog i drugog prehrambenog režima jer su ključna mesta upravljanja i odlučivanja bila udaljena od negativnih ekoloških efekata, postala je neodrživa kada su negativni efekti poput narušavanja biodiverziteta, ugrožavanja kvaliteta vode, vazduha, zemljišta i zdravlja ljudi postali očigledni i izazvali kulturnu delegitimizaciju drugog prehrambenog režima. Intenzifikacija ekoloških problema nastupila je nakon II svetskog rata, u drugom prehrambenom režimu, sa difuzijom tehnoloških paketa Zelene revolucije. U navedenim problemima se verovatno krije i ključ režima „hrana odnekud“422, te se u trećem prehrambenom režimu pojavljuju novi oblici upravljanja zaštitom životne sredine poput pregovora između privatnih kompanija, država, građana i društvenih pokreta, koji pružaju osnovu za novi oblik organizovanja sistema423.

Pitanje toksičnih aditiva, rezidua pesticida u hrani, „jeftinih kalorija“, hrane obogaćene dodatnim šećerima i solima – u celini pomeranje fokusa od „naučne“ i „bezbedne“ (jeftine) industrijske hrane ka „prirodnoj“, „ekološkoj“ hrani zavredilo je pažnju međunarodne javnosti tek sa ekspanzijom globalizacije, odnosno tek sa osvešćivanjem potrošača u bogatim zemljama. Reagujući na ekološke i društvene probleme (koje su same izazvale), pre svega na novu politiku potrošača, korporacije su se brzo rekonstruisale i prilagodile kroz politiku tzv. ozelenjavanja. Na povećanje tražnje za zdravstveno bezbednim i ekološki prihvatljim prehrambenim proizvodima odgovorile su uvođenjem privatnih standarda (GlobalGap).

Kada je postalo jasno da je tržište organskih prehrambenih proizvoda profitabilno, multinacione kompanije su se uključile i u ovaj segment proizvodnje, sve više potiskujući male proizvođače. Još 2003. godine više od polovine organske hrane u Nemačkoj prodavalo se pod privatnim markama kompanija iz sektora maloprodaje424. Na tržište organske hrane uključile su se multinacionalne kompanije poput: WhiteWave Foods, Hain Celestial Group, General Mills, Coca-Cola, Perdue, Kellogg, M&M Mars, Cargill, ConAgra, itd, koje su od trenutka usvajanja zakonskih regulativa vezanih za sertifikaciju organske proizvodnje počele da otkupljuju male kompanije iz ovog sektora. Zainteresovanost multinacionalnih kompanija za organsku hranu sasvim je razumljiva ukoliko imamo u vidu da je globalno tržište organske hrane i pića u 2020. godini procenjeno na 167,85 milijardi dolara425. Involviranost multinacionalnih kompanija pokazuje nam da je organska hrana postala žrtva sopstvenog uspeha. Od malih, ekološki osvešćenijih entuzijastičnih poljoprivrednih proizvođača koji su u početnim fazama razvoja snabdevali tržište, ostali su samo najuporniji – dominaciju su i u ovom segmentu preuzele korporacije.

Ostaje otvoreno pitanje da li je režim koji promoviše „hranu odnekud“ (uključujući sve vrste sertifikovane hrane, pa i organsku) a koji se plasira preko maloprodajnih lanaca pravičniji u odnosu na režim „hrana niotkud“. U takve sisteme uključuju se privilegovani proizvođači, sposobni da odgovore zahtevima standardizacije, što znači da u raspodeli dohotka mali farmeri ostaju marginalizovani. Međutim, nesporno je da sertifikovani prehrambeni proizvodi doprinose poboljšanjima u ekološkom smislu.

305 Prva faza mehanizacije nastupila je pre II svetskog rata i trajala je do početka 1950-ih na farmama koje su bile u stanju da kupe traktore i ostvare profit njegovom primenom (farme veće od 15 hektara). Ovi traktori iako ne posebno snažni, omogućili su da prosečan radnik obradi 20-30 hektara umesto dotadašnjih 10 hektara. Druga faza mehanizacije trajala je od kraja 1950-ih do 1960-ih u evropskim zemljama. Podrazumevala je primeru traktora srednje snage, 30-50 KS (konjskih snaga) koji su nudili mogućnost kombinovanja više operacija i omogućili udvostručenje radne površine po radniku (oko 50 hektara). Treća faza mehanizacije (kraj 1960-ih do 1970-ih) koja je počivala na primeni traktora od 50-70 KS (mogao da vuče plug sa 3 brazde) i velikih samohodnih kombinovanih mašina (kombajn-vršalica) omogućila je povećanje površine po radniku na 70-80 hektara.
306 Brankov, T., Lovre, K., Popovic, B., Bozovic, V. (2016). Gene Revolution in Agriculture: 20 Years of Controversy. In: F. Jamal (Ed.) Genetic Engineering-An Insight into the Strategies and Applications. IntechOpen, pp. 1-21.
307 Brankov, T. P., Lovre, K. (2015). GMO-two decades after the first commercialization. Ekonomika, 3, 111-119.
308 Brankov, T. (2013). Hrana budućnosti ili bioterorizam. Beograd: Službeni glasnik.
309 Dimitrijević, M. (2016). Bajer i Monsanto - "savršen brak", iz računa. Prviprvinaskali,15. septembar. Retrieved 5 July, 2021, from http://prviprvinaskali.com/clanci/gmo/svet/prof-dr-dimitrijevic-bajer-i-monsanto-savrsen-brak-iz-racuna.html
310 MacDonald, J. (2019). Mergers of “Big 6” Seed and Ag Chem Companies – Who Owns What Now.
311 Brankov, T., Tanjević, N. (2013). Corruption in the land sector. Economics of agriculture, 60(2), 365-377.
312 https://grain.org/e/5492
313 https://www.reuters.com/article/us-global-landrights-icc-idUSKCN11L2F9
314 https://www.globalwitness.org/en/campaigns/environmental-activists/at-what-cost/ 
315 https://www.globalwitness.org/en/press-releases/global-witness-reports-227-land-and-environmental-activists-murdered-single-year-worst-figure-record/
316 https://www.globalwitness.org/en/campaigns/environmental-activists/at-what-cost/
317 https://www.globalwitness.org/documents/20190/Last_line_of_defence_-_low_res_-_September_2021.pdf

399 Brankov, T., Lovre, K. (2012). The role of international organizations in the spread of genetically modified food. Zbornik Matice srpske za drustvene nauke, 138, 29-38.
400 1. januara 2013. TABD se spojio sa Evropsko-američkim poslovnim savetom (EABC) i postao Transatlantski poslovni savet (TBC).
401 Brankov, T. (2013).
402 Office of Science and Technology Policy (1986). Coordinated framework for regulation of biotechnology. Federal Register, 51, 23302–93.
403 Brankov, T., Lovre, K. (2018). GM food systems and their economic impact. Wallingford: CABI.
404 Brankov, T., Sibalija, T., Lovre, K., Cvijanovic, D., Subic, J. (2013). The impact of biotechnology knowledge on the acceptance of genetically modified food in Serbia. Romanian Biotechnological Leters, 18(3), 8295-8306.
405 Ovom tehnologijom kineski naučnik He Džankui je stvorio prve genetski modifikovane bebe. Promenio je gene tokom veštačke oplodnje i na taj način zaštitio embrione od HIV virusa. https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-46362234.
406 Dimitrijević, M. (2016). GMO kakav poznajemo odlazi u prošlost. Politika, 18. oktobar.
407 Baghbani-Arani, A., Poureisa, M., Alekajbaf, H., Borz-Abad, R. K., Khodadadi-Dashtaki, K. (2021). Investigating the status of transgenic crops in Iran in terms of cultivation, consumption, laws and rights in comparison with the world. Scientific Reports, 11(1), 1-10.
408 Fleksibilni usevi su višestruko upotreblji usevi hrana, stočna hrana, gorivo, vlakna, industrijske sirovine, itd. Mogu se fleksibilno menjati, a posledične praznine u ponudi mogu se popunjavati drugim usevima. Fleksibilnost proizilazi iz višestrukih odnosa među različitim usevima, komponentama i njihovom upotrebom. Najpoznatiji etablirani primeri fleksibilnih useva su: soja (hrana za životinje, biodizel), šećerna trska (hrana, etanol), uljana palma (hrana, biodizel, komercijalna/industrijska upotreba) i kukuruz (hrana, stočna hrana, etanol). Drugi fleksibilni usevi se pojavljuju na horizontu, uključujući manioku, kokos, šećernu repu, uljanu repicu itd. Fleksibilni usevi smanjuju neizvesnost i stabilizuju (ili čak povećavaju) profitabilnost. Primera radi, kada su cene šećerene trske visoke treba prodati šećernu trsku, a kada su cene biodizela visoke treba od trske napraviti etanol i prodavati ga.
409 Borras Jr. S. M., Franco, J. C., Isakson, S. R., Levidow, L., Vervest, P. (2016). The rise of flex crops and commodities: implications for research. The Journal of Peasant Studies, 43(1), 93-115.
410 Shiva, V. (2001). Stolen harvest: The hijacking of the global food supply. London: Zed Books; McMichael, P. (2007). Development and social change: A global perspective. New York: Pine Forge Press.
411 https://www.indexmundi.com/
412 https://www.isaaa.org/resources/publications/biotech_country_facts_and_ trends/download/Facts%20and%20Trends%20-%20Argentina.pdf
413 Chudnovsky, D. (2005). The diffusion of biotech crops in the Argentine agriculture sector. In: Workshop on Agricultural Biotechnology for Development: Institutional Challenges and Socio-economic Issues, Kennedy School of Government, May 30.
414 Leguizamón, A. (2014). Modifying Argentina: GM soy and socio-environmental change. Geoforum, 53, 149-160.
415 Pojam „globalni Jug“ odnosi se na regione Latinske Amerike, Azije, Afrike i Okeanije. Jedan je iz grupe pojmova („treći svet“ i „periferija“), koji označavaju regione izvan Evrope i Severne Amerike, uglavnom (mada ne uvek) sa niskim prihodima i često politički ili kulturno marginalizovane.
416 No-tillage je tehnika uzgoja bez obrade zemljišta, čime se smanjuje problem erozije na kosim ili peskovitim terenima.
417 https://data.worldbank.org/indicator/SP.RUR.TOTL.ZS?locations=AR
418 Glifosat je ekstremno toksičan totalni herbicid. Nakon objavljivanja izveštaja Međunarodne organizacije za istraživanje karcinoma (IARC), veliki broj zemalja sveta pokrenuo je inicijative za smanjenje njegove upotrebe. U Argentini je 30.000 zdravstvenih radnika potpisalo peticiju u kojoj zahtevaju potpunu zabranu glifosata. EU je nakon razmatranja produžila dozvolu za njegovu upotrebu do 15. decembra 2022. godine; Austrija je uvela zabranu 2020. godine; Danska je zabranila upotrebu u privatne svrhe 2017. godine; Nemačka je izrazila nameru o zabrani do 2024. godine, itd. Videti više: https://www.baumhedlundlaw.com/toxic-tort-law/monsanto-roun-dup-lawsuit/where-is-glyphosate-banned-/
419 Willer, H., & Lernoud, J. (2021). The world of organic agriculture. Statistics and emerging trends. Leuven: Research Institute of Organic Agriculture FiBL and IFOAM Organics International.
420 Brankov, T. P., Šibalija, T., Subić, J. (2014). Serbian consumers’ willingness to buy food products produced without the use of pesticides. Romanian Biotechnological Leters, 19(4), 9605-9614.
421 Postojao je bezbedan jaz između mesta proizvodnje i mesta potrošnje hrane, te su jedine posledice koje su potrošači osećali bile cenovne (rast cena hrane).
422 Teorija društveno-ekološke otpornosti, „hranu odnekud“ karakteriše kao sistem proizvodnje hrane koja nudi povratne informacije o ekologiji i generalno ima složeniji protok informacija u poređenju sa nevidljivošću i distanciranošću savremene
„hrane niotkuda“.
423 Campbell, H. (2009). Breaking new ground in food regime theory: corporate environmentalism, ecological feedbacks and the ‘food from some where’ regime?. Agriculture and human values, 26(4), 309-319.
424 Jonas, A., Roosen, J. (2005). Private labels for premium products–the example of organic food. International Journal of retail & Distribution Management. 33(8), 636-653.
425 https://www.globenewswire.com/news-release/2021/08/10/2277683/0/en/Global-organic-food-market-was-valued-at-USD167-85-billion-in-2020-and-is-expec- ted-to-reach-USD368-94-billion-by-2026.html


Donacija za udruzenje PRVI PRVI NA SKALI 2020

IZ ARHIVE PPNS 

SAMODOVOLJNOST U PROIZVODNJI HRANE NA ZAPADNOM BALKANU

Samodovoljnost u proizvodnji hrane na Zapadnom Balkanu

RIO TINTO "BRANI" SRBIJU OD GMO?


Rio Tinto ’brani’ Srbiju od GMO?

PREPORUKA PPNS

O GMO

  • Pogrešan je put rešavanja gladi na planeti Zemlji pomoću GMO - prof. dr Marijan Jošt (In memoriam)
  • Korporativno ozelenjavanje - Tatjana Brankov,
  • Stari "GMO" mogli su da se identifikuju, sa "novim genomskim tehnikama" neće biti tako
  • Zbog kršenja Zakona o GMO, pod zabranom uvoza i prometa bili Mikros union i Perutnina Ptuj 2018. i 2019; GM soja gajena na 178 hektara od 2012. do 2019. - saznaje PRVI PRVI NA SKALI
  • Pitanje suvereniteta u proizvodnji hrane je ključno i za pitanje GMO - prof. Dimitrijević

Detaljno OVDE

KRAGUJEVAC BEZ GMO

  • Predstavljanje projekata udruženja PRVI PRVI NA SKALI - Gradska uprava, Kragujevac (AUDIO)
  • Znanje imanje: Put u uspeh
  • Kragujevac bez GMO 2021 - rezime projekta  (VIDEO)
  • Očuvanje starih sorti, za Srbiju bez GMO - dr Ivana Petrović (VIDEO)
  • GMO, balast moderne poljoprivredne proizvodnje - Bogdan Cekić (VIDEO)

Detaljno: OVDE 

GMO: SRBIJA

  • Rio Tinto "brani" Srbiju od GMO?
  • Prva banka semena u Srbiji čuva stare sorte od zaborava i klimatskih promena
  • Novosadska nemodifikovana (GMO-free) soja biće posejana u Kanadi
  • UBM (Mađarska) gradi fabriku stočne hrane bez GMO u Srbiji
  • GM zrno na 29 njiva - najviše u Mačvi, ali je ima svuda, i u Šumadiji

Detaljno: OVDE

GMO: EVROPA

  • Mit je da EU "hrani svet", ali je istina da "jede" eko sistem
  • Španska Jovanjica: Zaplenjeno 135.000 GMO "konoplje" na najvećoj plantaži u Evropi
  • Za GMO nema mesta u hrvatskoj poljoprivredi
  • Nova genomska tehnika (NGT) mogla bi da zameni GMO?
  • Većina Evropljana (86%) želi da hrana koja sadrži GMO bude obavezno označena

Detaljno: OVDE

GMO: SVET

  • SAD: Herbicid glifosat u 80 odsto uzoraka urina
  • Preminuo Dejvid Benet (57) kome je presađeno genetski modifikovano srce svinje (VIDEO)
  • Prof. dr Tatjana Brankov: Korporativno predatorstvo - ekskluzivno za Prviprvinaskali.com
  • U Bangladešu vanila od plastike - uz pomoć GMO bakterija; Prijatelji Zemlje: Sinbio vanilija je ekstremni oblik genetskog inženjeringa
  • Peru produžio moratorijum na GMO, do 2035: Biodiverzitet je naš identitet!

Detaljno: OVDE 

GMO: DOKUMENTI

  • Vikiliks: Srbija - Novi zakon o GMO ne podleže STO, Vlada obećava da će ga izmeniti vremenom
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima - predlog, 2013.
  • Nacionalna strategija održivog razvoja - Vlada Srbije, 2008
  • Zakon o genetički modifikovanim organizmima
  • Bioetički aspekti istraživanja i korišćenja rezultata u oblasti GMO
Detaljno: OVDE

GMO: VIDEO

  • Argentinsko loše seme
  • Seme pobune
  • Vikiliks: Rat, laži i videotrake
  • Rat za seme
  • Svet po Monsantu

Detaljno: OVDE

STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM , JUTJUBMIKSKLAUD 

PODRŽI PPNS!

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html