Novi Filter rizika biodiverziteta WWF - pomoć firmama da identifikuju rizike uticaja na okolinu

Novi Filter rizika biodiverziteta WWF - pomoć firmama da identifikuju rizike uticaja na okolinu

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF je u Davosu, gde se održava Svetski ekonomski forum, predstavila novi alat: Filter rizika biodiverziteta (Biodiversity Risk Filter, BRF), namenjen kompanijama i finansijskim institucijama da bi identifikovale sopstvene rizike i uticaj na prirodu.

U saopštenju o tome piše da su vlade država sveta u decembru 2022. usvojile Globalni okvir za biodiverzitet, posvećen kolektivnom delovanju hitnom prestanku uništavanja, odnosno smanjenju gubitka biodiverziteta do 2030. godine, ali mnoge kompanije i investitori se još bore da razumeju aktivnosti i njihov uticaj na prirodu, pa će zato ovaj alat, koji je kreirao WWF, poslužiti da premoste taj jaz.

Filter rizika je prvi, besplatni onlajn alat ove vrste dostupan na platformi WWF Risk Filter Suite gde se takođe nalazi i Filter rizika vode, a služi da pomogne kompanijama i finansijskim institucijama da identifikuju i preduzmu akcije koje se odnose na rizike po biodiverzitet tokom njihovog poslovanja, određivanja vrednosti svojih proizvoda i investicija.

Napravljen u saradnji sa Klima & Kompani, metodološki vodič korisnicima alata, naročito finansijskim institucijama, pokazuje kako Filter rizika biodiverziteta može biti uključen u portfolio kompanija.

Takođe, postoji i primer, studija slučaja reprezentativnog investitora.

WWF podseća da je globalni ekonomski i finansijski sistem duboko povezan sa prirodom, a prema nalazima Svetskog ekonomskog foruma, više od 50 odsto svetskog BDP-a, odnosno 44 biliona dolara je izuzetno ili makar delimično zavisno od prirode i njenih usluga.

ARHIVA PPNS WWF: EVROPSKE VLADE, KORPORACIJE I INVESTITORI ZATVARAJU OČI PRED RIZICIMA OD NESTAŠICE VODE 

WWF: Evropske vlade, korporacije i investitori zatvaraju oči pred rizicima od nestašice vode

U decembru 2022. više od 330 poslovnih i finansijskih institucija iz 52 zemlje, sa zajedničkim prihodima od više od 1.500 milijardi dolara, insistiralo je da lideri sveta prihvate obavezujuće zahteve za sve velike poslovne i finansijske institucije da procene i objave svoj uticaj na i zavisnost od biodiverziteta do 2030.

Ipak, kako je ukazano, razumevanje rizika i šansi povezanih sa biodiverzitetom, odnosno vrednostima njihovih proizvoda na različitim lokacijama, pritom koristeći odbrambeni naučno zasnovani pristup, do sada je bio jedan od najizazovnijih zadataka za kompanije i finansijske institucije koje teže da razviju modele poslovanja pozitivne po prirodu.

"Ovaj alat pomoći će kompanijama da mapiraju i procene rizike povezane sa gubitkom biodiverziteta i omogućiti im da odrede prioritetne investicije za područja u kojima će postići najveći uticaj u umanjivanju svojih rizika. WWF Adria kompanijama u regionu može da pomogne na njihovom putu ka održivom poslovanju", rekao je menadžer za saradnju sa korporativnim sektorom WWF Adrije, Uroš Delić.

Filter rizika biodiverziteta može da proceni rizike u vezi sa biodiverzitetom za sve industrije u svim zemljama. To je besplatan alat koji će da raščlani složene informacije o biodiverzitetu i ponudi poslovno praktične informacije korisne za donošenje odluka na vizuelno razumljiv način.

U njegovoj bazi nalazi se više od 50 slojeva podataka koji ukupno posmatrani mogu da formiraju globalnu, sveobuhvatnu sliku rizika biodiverziteta. On sadrži podatke o vrstama, ekosistemima, zaštićenim područjima i najvažnijim pritiscima na biodiverzitet poput gubitka šuma, uništavanja staništa, zagađenja, prenamene zemljišta i drugo.

Podatke su, između ostalih, obezbedili WWF, IBAT, IUCN, UNEP-WCMC, ENCORE, RepRisk, FAO, Svetska banka i NASA.

Ova platforma objedinjuje velik i raznovrstan obim podataka usmerenih specifično na analizu rizika povezanih sa biodiverzitetom u korporacijama i finansijskim institucijama.

Alat se oslanja na dugoročni uspeh WWF-ovog Filtera rizika vode, kojem se takođe može pristupiti na onlajn na platformi WWF Risk Filter Suite.

Dok Filter rizika biodiverziteta omogućava uopštenu procenu rizika koji se odnose na biodiverzitet na visokom nivou, Filter rizika vode obezbeđuje dubinsku procenu rizika koji se odnose na vode.

U WWF smatraju da će oba alata poslužti privatnom sektoru da razviju održive načine poslovanja i ulažu i podržavaju usklađivanje kompanija i finansijskih institucija da se obavežu da imaju održiva angažovanja na globalnom nivou.

Dodatno, specifični metodološki vodič, koji su razvili WWF i Klima & Kompani, posebno podržava finansijske institucije da koriste WWF-ov set alata Filter rizika.

U njemu je objašnjeno kako finansijske institucije mogu da koriste postojeće podatke da bi razumele rizike u operacionalnom i procesu snabdevanja i kako mogu da primene rezultate dobijene pomoću ovih alata da bi stekle uvid u pretnje po kompaniju na nivou opšteg poslovanja.

Koristeći se ovim vodičem, WWF i Klima & Kompani uradili su test studiju slučaja na portfolijima reprezentativnih investitora navedenih kompanija.

Rezultati pokazuju da većina portfolija kompanija ima srednju ili visoku izloženost rizicima povezanih sa biodiverzitetom.

Studija slučaja, takođe, pokazuje da uz pomoć WWF-ovog Filtera rizika i metodološkog vodiča, kompanije i finansijske institucije mogu da počnu sa analizom i identifikacijom mogućih rizika povezanih sa biodiverzitetom kao i da definišu tačke i prioritetne oblasti za delovanje.

WWF-ov Filter rizika biodiverziteta pokreće se u trenutku kada postoji rastući konsenzus o tome da ne samo da treba zaustavi uništavanje prirodnog sveta, već i da se preusmere ekonomije i društva u pravcu života u skladu sa prirodom.

Izvor: Beta, 16. 1. 2023.

PRILOZI WWF

TACKLING BIODIVERSITY RISKS A BIODIVERSITY RISK ASSESSMENT GUIDE FOR COMPANIES AND FINANCIAL INSTITUTIONS



A BIODIVERSITY GUIDEFOR BUSINESS



BUILDING A NATURE-POSITIVE SOCIETY LIVING PLANET - REPORT 202


IZ ARHIVE PPNS: "RUDARSKA INDUSTRIJA JE GLAVNI IZVOR ZAGAĐENJA ZEMLJIŠTA NA ZAPADNOM BALKANU" - ZAJEDNIČKI ISTRAŽIVAČKI CENTAR EVROPSKE KOMISIJE 

’Rudarska industrija je glavni izvor zagađenja zemljišta na Zapadnom Balkanu’ - Zajednički istraživački centar Evropske komisije

PREPORUKA - EKSKLUZIVNO NA PPNS SANU:
PROMOCIJA ZBORNIKA "PROJEKAT JADAR - ŠTA JE POZNATO?" (VIDEO)

SANU: Promocija zbornika ’Projekat Jadar - šta je poznato?’ (VIDEO)

STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM 

PODRŽI PPNS!

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.pmf.kg.ac.rs/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ http://www.pekgora.org/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://fondacijarsum.org/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://www.vfphysical.rs/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html