Ukrajinski Tajkun Jurij Kosjuk, vlasnik kompanije MHP, preko "Perutnine Ptuj" poslovaće i u našoj zemlji. Stočna hrana u Ukrajini najvećim delom potiče od GM zrna soje i kukuruza, pa je jeftinija
Ukrajinska kompanija MHP, u vlasništvu tajkuna Jurija Kosjuka, "teškog" 1,16 milijardi evra, na korak je do preuzimanja slovenačkog prehrambenog giganta "Perutnina Ptuj", koja je vlasnik i srpskog "Topika" iz Bačke Topole. Iako su Ukrajinci već objavili i zvanično da su pazarili ovu kompaniju, čekaju se reakcije slovenačke države, ali i regulatornog tela koje se bavi monopolima. Ukrajinska grupacija predala je zahtev za odobrenjem i kod srpske Komisije za zaštitu konkurencije.
Od "Perutnine", koja je u našoj zemlji vlasnik fabrike "Topiko", živi oko 700 porodica u Srbiji. Čak 70 odsto "Perutninine" proizvodnje u Srbiji čine lokalni dobavljači. Dolaskom novog vlasnika moguće je da će se ta politika promeniti, naročito ako se zna da se poslovni model MHP grupacije bazira isključivo na jeftinoj proizvodnji pilića u Ukrajini.
Problem genetički modifikovane hrane u Ukrajini nije najbolje regulisan, pa stočna hrana najvećim delom potiče od GM zrna soje i kukuruza.
- Proizvođači su dužni da obaveste kako je nešto i čime hranjeno, ali životinje koje su jele GM hranu, a mi to kao "druga ruka" konzumirali, ni po kojoj regulativi EU se ne računa kao GM proizvod - kaže profesor Miodrag Dimitrijević, genetičar sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. - To bi trebalo da se stavlja na deklaraciju, ali mislim da u mnogim zemljama EU nije zabranjeno hraniti životinje GM hranom. Teško je i da se kontroliše takvo meso, da se otkrije šta je životinja jela, teorijski je moguće ali to se ne radi. Generalno, ne možemo da znamo šta je životinja jela, a sumnjam da iko to i kontroliše.
I dok je proizvođačima pilića u Srbiji glavni adut to što je u Srbiji zabranjen promet, prodaja i sve što ima veze sa GMO, stručnjaci objašnjavaju da je nije isključeno da dobar deo mesa, koje se uvozi u našu zemlju, potiče od životinja hranjenih GM stočnom hranom. A, to je gotovo nedokazivo.
- Prema zvaničnom godišnjem izveštaju ove ukrajinske kompanije, u 2017. cena proizvodnje po kilogramu pilećeg mesa iznosila je 1,07 evra, dok "Perutninu" taj isti kilogram košta tri evra - objašnjava izvor "Novosti". - Samo u prošloj godini izvoz ukrajinskih pilića u EU je porastao za 67 odsto. Inače, ova ukrajinska kompanija već je imala aferu u EU, gde su je lokalni farmeri optuživali da zloupotrebljava trgovinski sporazum između Brisela i Kijeva. Kako su tvrdili, evropsko tržište bilo je preplavljeno ukrajinskim pilićima, koji su bili upakovani pod oznakom EU.
ČEKAJU KOMISIJU
Privredno društvo MHP, sa sedištem u Ukrajini, podnelo je prijavu koncentracije radi sticanja kontrole nad društvom "Perutnina Ptuj" - kažu u Komisiji za zaštitu konkurencije. - Postupak je u toku i tek po njegovom okončanju, rešenje će biti objavljeno.
MHP has not been subject to any material claims related to the safety of its products, compliance with veterinary, sanitary, health and safety, processing control or labelling requirements, or the use of genetically modified materials, pesticides, agro-chemicals, steroids or antibiotics in the last five years. See ‘‘Certain Regulatory Matters’’.
Use of Genetically Modified Organisms
Ukrainian legislation prohibits the use of genetically modified organisms (‘‘GMO’’) only in the production of baby food products. Import to, or production in, Ukraine of other food products produced with the use of GMO is permitted, provided that a particular GMO has been registered with the state register of GMO.
Most recently Ukraine has introduced a system of mandatory labelling of food products, which contain GMO or were produced with the use of products containing GMO.
MHP does not use GMO in its products or in its fodder.
Use of Steroids, Antibiotics and Other Substances in the Chicken Production Process
Under Ukrainian legislation, use of some steroids, antibiotics and other substances in the chicken production process is allowed, provided that certain maximum thresholds are not exceeded. It is expected that Ukrainian laws regulating the use of steroids, antibiotics and other substances in the food production process will be harmonised with the relevant EU legislation, which applies similar principles to the use of such substances. Management believes that MHP complies with Ukrainian and EU requirements in relation to use of such substances.
MHP does not use steroids in its chicken production process. It uses some antibiotics, but only to the extent permitted by applicable legislation.
Use of Pesticides and Agro-Chemicals
Pesticides and agro-chemicals may be imported to, produced, traded, used and advertised in Ukraine only subject to their prior registration with the Ministry of Ecology and Natural Resources of Ukraine. Such registration is valid for ten years. After the expiry of the registration, the relevant pesticide or agro-chemical must be re-registered. The Ministry of Ecology and Natural Resources of Ukraine publishes the list of pesticides and agro-chemicals, which may be used in Ukraine biannually and provides annual updates to such list.
Companies must submit to the state authorities information on the amounts of pesticides and agro-chemicals, which they possess and/or use on an annual basis. Technical equipment for the use of pesticides and agro-chemicals must also be registered. Such equipment must be re-registered every five years. In addition, technical equipment for the use of pesticides must be certified.
Companies which store or use pesticides or agro-chemicals must insure their civil liability, which may arise as a result of such activities. However, because this type of insurance is generally unavailable in the Ukrainian market and the implementing regulations are absent, most of the companies engaged in the kind of activities in question do not maintain this type of insurance (see ‘‘Business—Insurance’’).
Management believes that, to the extent MHP uses pesticides and agro-chemicals in its operations, it complies with the requirements in relation to their use.
Labelling Requirements
All products must have labels in the Ukrainian language containing the product name, producer’s details, weight, ingredients (including food supplements and flavourings), nutritive value and sell-by date.
Under recent legislative amendments, all food product labels in Ukraine must indicate whether or not a product contains GMO.
Izvor: The Irish Stock Exchange plc
ARHIVA PPNS
GENSKA TERAPIJA
Kada je proizvodnja lekova u pitanju, začuđuje činjenica da je Farmaceutska industrija SAD, u razdoblju od 1999. do 2000. godine, trošila oko 200 miliona američkih dolara na političko lobiranje, što je skoro četiri puta više od, u tu svrhu, utrošenih sredstava automobilske industrije ili šest puta više od istih troškova industrije hrane. Ova industrija je plaćala preko 625 lobista – više nego što je ukupan broj senatora i članova Kongresa, a preko polovine tih Ijudi službenici su „Capitol Hill-a“ ili neke druge Vladine agencije. Pri tom je korporacija „Eli Lilly“ najveći politički kontributor.
Još 1999. godine smatralo se da se u ljudskoj ćeliji nalazi oko 100 hiljada gena koji određuju naše morfološke i fiziološke karakteristike, kao i stepen našeg zdravlja. Koliko je znanje čoveka ograničeno pokazuje činjenica da i danas posle dešifrovanja ljudskog genoma, još uvek nije poznat tačan broj gena kod čoveka. Tek se nagađa da čovekove osobine kontroliše, ne kako se prvobitno verovalo 100 hiljada, već daleko manje; po jednima 30, a po drugima oko 40 hiljada gena. Razlika (pogreška) između ova dva poslednja rezultata, od oko 25 odsto, samo potvrđuje uverljivo nizak nivo naučne preciznosti primenjenih tehnika, kao i obim naučnog saznanja o funkciji gena kod čoveka. Stoga ne čudi ideja naučnika da se jedan oštećeni gen u bolesnom organizmu zameni novim ispravnim genom. Ašanti Di Silva bila je prva pacijentkinja podvrgnuta genskoj terapiji. S namerom lečenja oštećenog imunog sistema, u njeno telo uneseno je bezbroj kopija ispravne verzije oštećenog gena. Ovom metodom, među ostalim bolestima, pokušala se lečiti mišićna distrofija, cistična fibroza, rak mozga. Nijedna terapija nije bila uspešna. Kao direktni rezultat genske terapije beleži se smrt mladića Jesse Gelsinger-a (umro je septembra 1999. godine, u Medicinskom centru „Pensylvania Univerziteta“). Zašto su strani geni ubili ovog mladića, dok su drugi pacijenti preživeli sličnu terapiju? Di Silva, iako je njeno stanje poboljšano i danas prima lekove za održavanje imunog sistema.
Pokazalo se da je redukcionistički pristup problemu pogrešan. Nerešena pitanja za sada ostaju: Kako ubaciti željeni gen u određeni organ? Kako odrediti intenzitet delovanja tog gena? Kako ubačeni gen učiniti nevidljivim za imuni sistem pacijenta, jer ga isti tretira kao strano telo i odbacuje? Dakle, genska terapija se nije pokazala tako revolucionarnom kao što se očekivalo.
„U našim srcima verovali smo da ubrzo možemo pomoći Ijudima, ali pokazalo se da smo bili preveliki optimisti“, kaže doktor Frenk V. Anderson.
Zašto je Španija najveći proizvođač GMO u Evropi? Zato što su pod Frankovim režimom ućutkani društveni pokreti! Zašto je Crna Gora u tišini promenila Zakon o GMO? Zato što su pod tamošnjim režimom ućutkani društveni pokreti! - pitanja su i odgovori koje je u pismu javnosti potpisala doc. dr Tatjana Brankov, autorka knjige "Hrana budućnosti ili bioteririzam" koja je doktorirala na temu GMO.
- Članstvo u STO, EU, napredak u pregovaračkom procesu ili članstvo u NATO-u nije indikator stepena razvijenosti demokratije u jednom društvu. Treba da insistiramo na očuvanju domaće semenarske industrije. Seme je simbol slobode, prva i poslednja linija odbrane od GMO, nedvosmislena ja Brankov.
Komentara: 0