5.1. Izvješće o službenim kontrolama, inspekcijskim nadzorima i praćenju stanja na tržištu hrane u području GMO-a, 62
5.1.1. Granična vrijednost utvrđivanja prisutnosti GMO-a, 64
5.1.2. Plan programa praćenja (monitoringa), 65
5.1.3. Provedba Nacionalnog programa praćenja (monitoringa), 65
5.2. Službene kontrole ispitivanja GMO u hrani u vidu inspekcijskih nadzora, 68
5.2.1. Inspekcijski nadzori na graničnim prijelazima/ulaznim mjestima sukladno čl. 19. Uredbe(EU) br. 669/2009, 68
5.2.2. Inspekcijski nadzori u svim fazama proizvodnje/skladištenja/distribucije/prodaje u vidu cjelovitih nadzora, sljedivosti hrane i uzorkovanja hrane na ispitivanje prisutnosti GMO u hrani, 69
5.3. Nacionalni program praćenja prisutnosti GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u 2017. godini, 69
5.4. Službene kontrole na graničnim prijelazima/ulaznim mjestima, 69
5.5. Inspekcijski nadzori u svim fazama proizvodnje/skladištenja/distribucije/prodaje u vidu cjelovitih nadzora, sljedivosti hrane i uzorkovanja hrane na ispitivanje prisutnosti GMO u hrani, 70
5. MONITORING GMO–a
Genetski modificirani organizam (GMO) je organizam, uz iznimku ljudskih bića, u kojem je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenjem i/ili prirodnom rekombinacijom, već primjenom metoda i tehnika genetičkog inženjerstva.
Većinom su genetske modifikacije učinjene na biljnim kulturama kao što su kukuruz, soja, pamuk, šećerna repa, uljana repica, duhan, pamuk, papaja, krumpir, ali se genetske modifikacije sve više primjenjuju i na pojedinim animalnim vrstama kao što su ribe, kokoši i svinje. U samom početku razvoja GMO-a ciljevi agro kompanija koje su razvijale GMO bili su usmjereni na interese proizvođača hrane, a tek kasnije i na interese industrije. U samom početku cilj je bio da se poboljša zaštita usjeva, da se uvede otpornost na razne bolesti uzrokovane insektima i virusima, a tek nakon toga da se proizvodi hrana obogaćena pojedinim vitaminima. Pojedine vrste navedenih GM biljnih kultura i njihovih proizvoda prisutni su u svakodnevnoj ljudskoj prehrani posljednjih petnaestak godina.
Genetski modificirana hrana predstavlja hranu koja sadrži genetski modificirane organizme, sastoji se od njih ili je od njih proizvedena. U početku je konzumacija genetski modificirane (GM) hrane bila raširena samo u Americi. Posljednjih dvadesetak godina primjena tehnika genetičkog inženjerstva u proizvodnji usjeva i hrane eskalirala je na globalnoj razini. Širenje genetski modificiranih usjeva, a samim time i hrane po cijelome svijetu utjecalo je na razvoj i implementaciju sustava upravljanja rizikom pri uporabi GMO-a i primjenom tehnika genetičkog inženjerstva u velikoj većini država svijeta, a posebno u EU.
Zastupljenost GM hrane na tržištu Europske unije je vrlo mala u odnosu na svjetsko tržište. Razlog tome je složen institucionalni okvir te kompleksno zakonodavstvo u području upravljanja rizikom GMO-a s naglaskom na područje upravljanja rizikom GM hrane.
Postupak odobravanja (autorizacije) odnosno stavljanja GM hrane na tržište država članica Europske unije jedinstven je, centraliziran, vrlo složen i dugotrajan postupak. Postupak odobravanja GM hrane na tržište Europske unije, a samim time i na tržište Republike Hrvatske provodi se sukladno odredbama Direktive 2001/18, Direktive 2015/412 i Uredbe (EU) 1829/2003.
Jednom odobrena GM hrana u Europskoj uniji automatizmom je odobrena za uporabu u svim državama članicama Unije. Države članice ne mogu zabraniti, ograničiti ili ometati stavljanje GM hrane na svoje tržište ukoliko je GM hrana odobrena za stavljanje na tržište Europske unije.
U cilju zaštite zdravlja ljudi i javno zdravstvenog interesa potrošača, na osnovi provedenih procjena rizika zdravstvene ispravnosti hrane, i u Republici Hrvatskoj uspostavljen je sustav upravljanja rizikom u području GMO.
U Europskoj uniji zakonski propisi na području hrane su restriktivni, a posebno oni koji se odnose na stavljanje na tržište GM hrane biljnog podrijetla, dok je hrana životinjskog podrijetla pri kojoj su korištene tehnike genetskog inženjerstva još uvijek zabranjena. Lista GM biljnih kulture koje su odobrene za stavljanje na tržište EU nalazi se na službenoj stranici Europske komisije.
Dopuštenje, odobravanje (autorizacija) za stavljanje na tržište GM hrane je proces koji se provodi na načelu procjene rizika, te na principu istovjetnosti uspoređujući svojstva GM hrane i istovjetnog konvencionalnog proizvoda u pogledu toksičnosti, alergenosti i nutritivnih vrijednosti. Osim utjecaja na zdravlje ljudi i životinja prati se i učinak modifikacije proizvoda na okoliš. Ukoliko rezultati procjene ukažu da su svojstva GM hrane jednaka svojstvima istovjetne hrane proizvedene konvencionalnim putem, Europska agencija za sigurnost hrane dostavlja pozitivno znanstveno mišljenje Europskoj komisiji. Europska komisija na osnovi zaprimljenog mišljenja izrađuje nacrt prijedloga Provedbene Odluke o odobravanju GM hrane za stavljanje na tržište EU, a konačna odluka o odobrenju donosi se u skladu s postupkom iz članka 35. Uredbe (EU) br. 1829/2003. Međutim ukoliko se analizom rizika na načelu istovjetnosti utvrdi da jedan od ispitnih parametra GM hrana ima u bilo kojoj mjeri štetan učinak na zdravlje ljudi ili odstupa od vrijednosti dobivenih analiziranjem istovjetnog konvencionalnog proizvoda, Europska agencija za sigurnost hrane daje negativno znanstveno mišljenje na osnovu kojega Europska komisija odbija staviti takav GM proizvod na tržište EU.
Nakon stavljanja GM hrane na tržište Europske unije ista hrana osim što podliježe obvezi označavanja podliježe i obvezi postmonitiranja.
Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, u svojem zakonodavstvu sadrži i odredbe predmetne Uredbe kojom se regulira stavljanje GM hrane na tržište, označavanje GM hrane, sljedivost GM hrane, kontrolu i detekciju GM hrane, a predstavnici Ministarstva zdravstva direktno sudjeluju u Radnim skupinama Europske unije u postupcima autorizacije.
5.1. Izvješće o službenim kontrolama, inspekcijskim nadzorima i praćenju stanja na tržištu hrane u području GMO-a
Postizanje općeg cilja visoke razine zaštite zdravlja i života ljudi, te interesa potrošača u Republici Hrvatskoj osnova je zakonodavstva na području hrane i zakonodavstva na području GMO koji se temelji na odredbama provođenja službenih nad hranom od same primarne proizvodnje pa do dostave krajnje hrane Godišnje izvješće o radu sanitarne inspekcije za 2017. godinu u području sigurnosti hrane hrvatskom potrošaču uključujući pri tome sve faze obrade, prerade, proizvodnje kao i krajnje distribucije hrane.
Službene kontrole se provode korištenje različitih metoda koje su sa tim ciljem i razvijene uključujući i rutinsko nadziranje i intenzivnije kontrole poput inspekcijskih nadzora (na tržištu, na granici u proizvodnji), revizije, monitoringe, uzorkovanja i analiziranja gotovih proizvoda.
Službene kontrole hrane u svrhu ispitivanja GMO u Republici Hrvatskoj provode sanitarni inspektori Uprave za sanitarnu inspekciju, Ministarstva zdravlja. Službene kontrole u području ispitivanja prisutnosti GMO-a u hrani provode inspektori Uprave za sanitarnu inspekciju sukladno odredbama članka 64. Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« broj 70/05, 137/09, 28/13, 47/14 i 15/18) i člankom 7. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (»Narodne novine« broj 81/13, 14/14 i 56/15).
Pri provođenju službenih kontrola u cilju utvrđivanja sukladnosti s područja zakonodavstva o hrani i GMO inspektori koriste različite tehnike i metode (pregled dokumentacije, inspekcijski nadzori, monitoring, uzorkovanje, identifikacije, verifikacije, analiziranje). Najčešće metoda službenih kontrola svih inspekcijskih tijela kojom se želi utvrditi da li subjekt u poslovanju s hranom poštuje odredbe trenutnog zakonodavstva u području GMO je uzorkovanje i analiziranje istog uzorka.
Inspektori Uprave za sanitarnu inspekciju, Ministarstva zdravstva službene kontrole prisutnosti GMO u hrani redovito provode na različitim mjestima (na graničnim inspekcijskim postajama, u maloprodaji, u proizvodnji i to u svim fazama proizvodnje, distribucije u hrani biljnog podrijetla i ili mješovitog podrijetla sukladno nadležnosti sanitarne inspekcije).
Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva od 2007. godine u vidu Službene kontrole GMO uspostavila je na nacionalnoj osnovi sustav praćenja GMO u hrani biljnog i životinjskog podrijetla (tzv. Nacionalni program praćenja (monitoring) GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla tzv. Monitoring GMO-a).
Predmetni nacionalni program praćenja (monitoring) GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla priprema i koordinira Ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, Sektor državne i granične sanitarne inspekcije, Služba državne sanitarne inspekcije, Odjel za GMO.
Nacionalni program praćenja (monitoring) GMO-a u hrani provodi se sukladno članku 11. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (»Narodne novine« broj 81/13, 14/14 i 56/15 ) i članka 64. Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« broj 70/05, 137/09, 28/13, 47/14 i 15/18).
Program praćenja provodi Ministarstvo zdravstva, Uprava za sanitarnu inspekciju, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Hrvatskom agencijom za hranu.
Potrebita uzorkovanja hrane za predmetno praćenje situacije po pitanju GMO u Republici Hrvatskoj provodi Sanitarna inspekcija sukladno članku 17. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (»Narodne novine« broj 81/13, 14/14 i 56/15), a laboratorijsku analizu uzoraka obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo sukladno članku 65. Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« broj 70/05, 137/09, 28/13, 47/14 i 15/18). Na osnovu dobivenih rezultata analiza, Hrvatska agencija za hranu prema potrebi radi procjenu rizika za potrošače.
Temeljem dostavljenih informacija od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva (MIZ) i Hrvatske agencije za hranu (HAH) nadležna uprava izrađuje godišnje izvješće o prisutnosti GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla na tržištu Republike Hrvatske.
5.1.1. Granična vrijednost utvrđivanja prisutnosti GMO-a
Člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1829/2003. Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje definiran je prag kontaminacije od 0,9%, koji predstavlja tragove slučajne i tehnološki neizbježne prisutnosti GMO-a.
Analizom proizvoda potrebno je ustanoviti da li proizvod sadrži i/ili potječe i/ili se sastoji od GMO-a. Analiza započinje kvalitativnom ispitnom metodom kako bi se utvrdilo da li su GMO prisutni ili ne. LOD ili granica detekcije je najniža razina materijala koji se analizira i koja može biti određena. Ukoliko se kvalitativnom metodom utvrdi prisutnost GMO-a pristupa se kvantifikaciji tj. određivanju količine izmijenjene DNA (nasljedne tvari) u odnosu na cjelokupnu DNA (nasljednu tvar).
Moguće je dakle ustanoviti prisutnost GMO u količini manjoj od granice određivanja, no nije ga moguće kvantitativno odrediti s prihvatljivom točnošću i preciznošću, te se njegova prisutnost ne smatra relevantnim.
LOD = limit of detection = granica otkrivanja – koristi se kod kvalitativnih metoda - najniža razina materijala koji se analizira, a moguće je pouzdano odrediti količinu GMO-a
LOQ= limit of quantification = granica koja omogućuje određivanje količine izmijenjene
DNA (nasljedne tvari) u odnosu na cjelokupnu DNA (nasljednu tvar)
Svako prekoračenje granične vrijednosti utvrđivanja GMO-a ukazuje na potrebu:
izrade procjene rizika za potrošače takvog proizvoda
upozorenja proizvođaču i potrošaču proizvoda
obvezu tijelima nadležnim za inspekcijski nadzor u području hrane da pojačaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je analizom utvrđena vrijednost >0,9% kao i proizvođača, distributer koji tim proizvodima snabdijevaju tržište.
5.1.2. Plan programa praćenja (monitoringa)
Planirano je da se određeni broj uzoraka uzme u 4 faze u tekućoj godini u različitim gradovima Republike Hrvatske.
5.1.3. Provedba Nacionalnog programa praćenja (monitoringa)
Uzorkovanje su proveli sanitarni inspektori sukladno načelima i metodama uzorkovanja propisanih u članku 17. Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja („Narodne novine“, br. 81/13, 14/14 i 56/15).
Pri uzorkovanju korištena je aplikacija LIMS.
Uzorkovanje je provedeno u 4 faze u sljedećim razdobljima: siječnja, ožujak, svibanj i rujan.
Ukupan broj planiranih uzoraka je bio 183 uzoraka na početku godine, a u laboratorij je dostavljeno 165 uzoraka. Razlika u broju uzoraka je nastala zbog smanjenja sredstva predviđenih za Monitoring GMO-a.
Uzorkovanje je provodilo u 7 službi Županijske sanitarne inspekcije (Služba za središnju Hrvatsku, Služba za sjeverozapadnu Hrvatsku, Služba za istočnu Hrvatsku, Služba za Istru i Primorje, Služba za sjevernu Dalmaciju, Služba za južnu Dalmaciju i Služba za Grad Zagreb) i Odjel za GMO državne sanitarne inspekcije.
Niti u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost genetski modificiranih organizama. U dva uzorka utvrđena je prisutnost genetski modificirane soje u količini manjoj od 0.1% masenog udjela.
5.2. Službene kontrole ispitivanja GMO u hrani u vidu inspekcijskih nadzora
5.2.1. Inspekcijski nadzori na graničnim prijelazima/ulaznim mjestima sukladno čl. 19. Uredbe(EU) br. 669/2009
Nadzor nad prekograničnim prometom hranom koja unosom, uvozom i provozom hrane potencijalno može biti GMO ili se sastoji i/ili sadrži GMO ili potječe od GMO-a provodi Sektor granične sanitarne inspekcije.
Postupak nadzora nad hranom koja potencijalno može biti GMO ili se sastoji i/ili sadrži GMO ili potječe od GMO-a provodi se na definiranim/određenim graničnim prijelazima uz obaveznu prethodnu najavu inspektoru.
Službena kontrola u vidu inspekcijskog nadzora na graničnim prijelazima sastoji se od dokumentacijskog pregleda pošiljke, identifikacijskog pregleda, fizičkog pregleda pri čemu inspektor u području GMO u većini slučajeva uzima uzorak na analiziranje prisutnosti GMO u hrani.
Uzeti uzorci dostavljani su u službene laboratorije za GMO Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zagreb i /ili u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka.
Službene kontrole na graničnim prijelazima provode se na osnovi Zakona o genetski modificiranim organizmima („Narodne novine“, br. 70/05, 137/09, 28/13, 47/14 i 15/18), Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja („Narodne novine“, br. 81/13, 14/14 i 56/15), Zakona o provedbi Uredbe (EZ) 1946/2004 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama („Narodne novine“, 81/13), Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja („Narodne novine“, br. 39/13) te Provedbene Odluke Komisije 2008/884/EU od 22. 11. 2011. o poduzimanju hitnih mjera nad uvozom neautorizirane genetski modificirane riže i rižinih proizvoda koji su porijeklom iz Kine i izmjenom i dopunom provedbene Odluke 2013/287/EU Europske komisije o poduzimanju hitnih mjera nad uvozom neautorizirane genetski modificirane riže i rižinih proizvoda podrijetlom iz Kine.
Tijekom 2017. godine provedeno je ukupno 23 službenih kontrola u svezi ispitivanja prisutnosti GMO u hrani na graničnim prijelazima, pri čemu je uzorkovano 23 uzoraka (riža i proizvodi od riže, kukuruz i proizvodi od kukuruza, soja i proizvodi od soje, pšenica).
U jednom uzorku utvrđena je prisutnost genetski modificirane soje u količini manjoj od 0.1% masenog udjela.
5.2.2. Inspekcijski nadzori u svim fazama proizvodnje/skladištenja/distribucije/prodaje u vidu cjelovitih nadzora, sljedivosti hrane i uzorkovanja hrane na ispitivanje prisutnosti GMO u hrani
Službene kontrole u vidu inspekcijskih nadzori u procesu proizvodnje/u svim fazama proizvodnje/skladištenja/distribucije/prodaje u vidu cjelovitih nadzora, sljedivosti hrane i uzorkovanja hrane na ispitivanje prisutnosti GMO u hrani provedene su na osnovi Zakona o genetski modificiranim organizmima (»Narodne novine« broj 70/05, 137/09, 28/13, 47/14 i 15/18), Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja („Narodne novine“, br. 81/13, 14/14 i 56/15), Zakona o provedbi Uredbe (EZ) 1829/2003 i Uredbe (EU)1830/2003 („Narodne novine“, br. 18/13 i 47/14). Provodila ih je državna sanitarna inspekcija. Provedeno je 8 inspekcijskih nadzora i uzorkovano je 4 uzorka hrane na prisutnost GMO-a.
Od 192 analiziranih uzorka hrane tijekom provođenja službenih kontrola u 2017. U području GMO godini u tri uzorka hrane utvrđena je prisutnost genetski modificirane soje u količini manjoj od 0.1% masenog udjela.
5.3. Nacionalni program praćenja prisutnosti GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u 2017. godini
Od 165 analiziranih uzorka hrane tijekom provođenja Nacionalnog programa praćenja prisutnosti GMO-a u hrani biljnog i životinjskog podrijetla u 2017. godini u dva uzorka hrane utvrđena je prisutnost genetski modificirane soje u količini manjoj od 0.1% masenog udjela.
5.4. Službene kontrole na graničnim prijelazima/ulaznim mjestima
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Osijek) u 2017. godini ukupno je analizirao 12 uzoraka dostavljenih od strane granične sanitarne inspekcije i niti u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost genetski modificiranih organizama.
Odsjek za genetski modificirane organizme i procjenu rizika (Hrvatski zavoda za javno zdravstvo) u 2017. godini ukupno je analizirao je 11 uzoraka hrane od strane Granične sanitarne inspekcije.
Od 23 analiziranih uzorka hrane u jednom uzorku utvrđena je prisutnost genetski modificirane soje u količini manjoj od 0.1% masenog udjela.
5.5. Inspekcijski nadzori u svim fazama proizvodnje/skladištenja/distribucije/prodaje u vidu cjelovitih nadzora, sljedivosti hrane i uzorkovanja hrane na ispitivanje prisutnosti GMO u hrani
Državan sanitarna inspekcija uzorkovala je 4 uzoraka hrane na prisutnost GMO-a. Nije pronađen niti jedan uzorak u kojem količina odobrenog GMO-a prelazi prag definiran Uredbom (EZ) br. 1830/2003 o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ.
IZVEŠTAJ ZA 2017:
IZVEŠTAJ ZA 2016:
Izvor: Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske
ARHIVA PPNS
Zašto je Španija najveći proizvođač GMO u Evropi? Zato što su pod Frankovim režimom ućutkani društveni pokreti! Zašto je Crna Gora u tišini promenila Zakon o GMO? Zato što su pod tamošnjim režimom ućutkani društveni pokreti! - pitanja su i odgovori koje je u pismu javnosti potpisala doc. dr Tatjana Brankov, autorka knjige "Hrana budućnosti ili bioteririzam" koja je doktorirala na temu GMO.
- Članstvo u STO, EU, napredak u pregovaračkom procesu ili članstvo u NATO-u nije indikator stepena razvijenosti demokratije u jednom društvu. Treba da insistiramo na očuvanju domaće semenarske industrije. Seme je simbol slobode, prva i poslednja linija odbrane od GMO, nedvosmislena ja Brankov.
Komentara: 0