Koje zamke očekuju Srbiju tokom pregovora sa EU u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Ključni izazov ispunjavanje uslova za pristupanje Svetskoj trgovinskoj oranizaciji
Članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), ukidanje zabrane prometa genetski modifikovanih organizama (GMO), otvaranje državne kase za učešće u donacijama koje EU daje nerazvijenim zemljama, ali i suspenzija sporazuma o slobodnoj trgovini sa Rusijom - samo su neke od "zamki" koje očekuju Srbiju u okviru poglavlja 30, o ekonomskim odnosima sa inostranstvom, za koje je Brisel upravo dao zeleno svetlo.
Ključni izazov za Srbiju biće dobijanje punopravnog članstva u STO, gde je Beograd ponovo pritisnut između "evropsko-ruskog čekića i nakovnja". Naime, da bi zatvorila poglavlje 30 i postala članica EU, Srbija mora bar minimum dve godine da bude deo STO. A da bi ušla u STO, osim što mora da donese nove propise o GMO, potrebno je da dobije i saglasnost svake pojedinačne članice, uključujući i Rusiju, sa kojom već pet godina vodimo pregovore da spustimo carine na nekoliko hiljada proizvoda.
Osim sa Rusijom, Srbija oko članstva u STO već duže "obara ruke" i sa Brazilom, SAD i Ukrajinom, bez čijih glasova, takođe, ne možemo u ovu svetsku organizaciju. Brazilcima smo u avgustu poslali našu revidiranu ponudu na njihove zahteve oko carina na uvoz smrznutog mesa, Vašington traži liberalniji pristup prometu GMO, a sa Ukrajinom pokušavamo da "ispeglamo" sve nesporazume kroz sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini.
Kao potencijalni problem našem ulasku u STO, u poslednji čas bi moglo da iskoči i - Kosovo. Jer, ukoliko bi se desilo da Kosovo pre nas uđe u STO (članstvo u ovoj organizaciji otvoreno je i za carinske teritorije), i Priština bi mogla da nam isporuči određene zahteve kako bi glasali za naš prijem.
Dr Igor Novaković, koordinator Radne grupe za poglavlje 30 Nacionalnog konventa za EU, objašnjava, za "Novosti", da smo mi postojećim Zakonom o GMO zabranili promet ovih proizvoda, što se kosi sa pravilima STO:
- Moguće je ukinuti zabranu prometa GMO, a da se pritom trgovina ovim proizvodima što više ograniči. To su učinile jedna Švedska i Švajcarska, koje sigurno nemaju slabiji mehanizam zaštite građana nego Srbija - kaže Novaković, koji napominje da trenutno samo 18 država nije u članstvu STO.
Naša zemlja još nije definisala konkretan plan oko izmene propisa u vezi sa GMO, ali se nadležni ovim pitanjem intenzivno bave, kaže Olivera Jocić, pomoćnik ministra trgovine:
- Važno je napomenuti i da će sporazumi CEFTA, EFTA, sa Turskom, Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom primenjivati sve do trenutka kada postanemo članica EU. Ni tada ne očekujem velike gubitke za našu ekonomiju i privredu, jer ćemo članstvom u EU dobiti povlašćeni pristup mnogim drugim tržištima, poput Kanade, Južne Koreje, Singapura...
HILJADE BRISELSKIH DOKUMENATA
Uslov za zatvaranje poglavlja 30 je i usvajanje Akcionog plana za usklađivanje našeg zakonodavstva sa evropskim u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Reč je o hiljadama dokumenata EU, a Olivera Jocić objašnjava da se trenutno radi skrining naših trenutnih pozicija i procene vremena koje će biti potrebno da se uskladimo sa svim propisima.
BOLNO POGLAVLJE 30 SRBIJA GA JE JUČE OTVORILA, A TO ZNAČI DA ĆEMO MORATI DA RASKINEMO SPORAZUM S RUSIMA I DOZVOLIMO GMO
Otvaranjem poglavlja 30 u pregovorima sa EU Srbija se praktično obavezala da će raskinuti sve sporazume o slobodnoj trgovini koje je sklopila sa četiri države, među kojima je i Rusija. Ali, to neće biti ni jedini, a možda ni najveći problem za vlasti u Beogradu, jer će zbog istog poglavlja biti prinuđene da dozvole promet GMO proizvoda na srpskom tržištu.
Kako se Srbija primiče vratima Brisela, pred nju se postavljaju sve kompleksniji zahtevi. Osim uvođenja sankcija Rusiji, koje iako se o njima govori još nisu na dnevnom redu, zvanični Beograd će pre pristupanja EU morati da stavi van snage sve potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Takvi sporazumi sklopljeni su Kazahstanom, Turskom i Belorusijom, ali će najveći problem biti onaj koji je potpisan sa Ruskom Federacijom, jer je obim trgovine sa tom državom u poređenju sa preostale tri i najveći. I ne samo to. Ukidanje tog sporazuma moglo bi da ostavi i političke posledice po odnose dve države.
Ekonomista Ljubomir Madžar smatra da je taj uslov EU veoma težak i ozbiljan za Srbiju, naročito što iz Rusije uvozimo gas.
- To nam je veoma važan izvor snadbevanja. Što se tiče ostalih država, tu ne bi trebalo da osetimo neke posledice. EU ima svoju politiku i ovaj uslov ne važi samo za Srbiju. Isti slučaj je bio i sa ostalim državama koje su u međuvremenu postale članice. Naš strateški cilj je da postanemo deo Unije i moramo to da prihvatimo - navodi za "Blic" Madžar.
Sporazum sa Rusima Srbija inače često koristi kao adut za privlačenje stranih investicija, s obzirom da slobodnu trgovinu sa Ruskom Federacijom, osim bivših sovjetskih republika, nema više nijedna zemlja na svetu. Ipak, u Vladi kažu da će uprkos njegovom ukidanju Srbija ulaskom u EU biti na dobitku.
Ljajić: Benefiti će biti veći kad uđemo u EU
Nadležni ministar trgovine Rasim Ljajić kaže da će sporazumi o slobodnoj trgovini koje smo potpisali sa Rusijom, Belorusijom, Turskom i Kazahstanom biti na snazi sve do momenta ulaska Srbije u EU.
- Kada uđemo u Uniju, oni se brišu, a važe oni koje je sklopio Brisel. Na primer, sa Južnom Korejom, a vode se pregovori da takav sporazum bude potpisan sa SAD-om. Benefiti koje ćemo ostvariti ulaskom u EU su daleko veći od ovih koje imamo sa sporazumima koje smo potpisali sa pomenute četiri države. Do našeg punopravnog članstva, srpski privrednici će iskoristiti vreme za stvaranje trajnih veza i odnosa - objašnjava za "Blic" Ljajić.
Bez GMO proizvoda nema EU
Za vlasti u Srbiji možda će veći problem biti ozakonjenje prometa GMO proizvoda na srpskom tržištu. Naime, to je uslov za pristupanje Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), a nijedna država do danas nije ušla u EU a da prethodno nije postala član STO.
Dobro obavešteni sagovornik "Blica" navodi da je uvođenje GMO proizvoda "nešto što mora da se uradi".
- Dakle, moraćemo iz zakona da izbacimo rečenicu u kojoj stoji da je zabranjen promet takvih proizvoda. Srbiji je iz EU poručeno da može postavljati kakve god hoće uslove za njihovu prodaju, pa i da budu toliko strogi da njihov promet postane nemoguć. Važno je samo da se reč "zabranjen" izbaci iz važegićih propisa - kaže naš izvor.
On objašnjava da se sa STO vode pregovori na dva nivoa - multilateralno, kojim se utvrđuje da li su važeći zakoni u skladu sa principima ove organizacije. Upravo u tim pregovorima insistira se na dozvoli promenta GMO proizvoda.
Problemi sa SAD, Rusijom, Ukrajinom i Brazilom
Takođe, vode se i bilateralni pregovori, gde države članica STO mogu da postavljaju svoje uslove.
- Dosta toga je Srbija već ispregovarala. Uslove još imaju Amerika, Brazil, Rusija i Ukrajina - kaže sagovornik "Blica".
On navodi da SAD ima nekoliko uslova, ali bi na njih "zaboravili, ukoliko Srbija ukine zabranu na prodaju GMO". Prema našim informacijama, Brazil želi da poveća kvotu za uvoz živinskog mesa iz te države, dok Rusi žele da znaju koja će pravila važiti kada Sporazum o slobodnoj trgovini između dve zemlje bude stavljen van snage.
- Najveći problem prave Ukrajinci, koji su Crnu Goru uslovljavali čak tri godine. Oni imaju niz uslova, među kojima je da sada sa njim potpišemo sporazum o slobodnoj trgovini. To nama ne odgovara jer se njihova privreda oslanja na poljoprivredu i mogli bismo tako ugroziti domaće proizvođače - navodi naš izvor.
Korist od poglavlja 30
Uprkos svemu ovome, Sena Marić iz Centra za evropske politike navodi da je poglavlje 30 od velikog značaja za srpsku privredu.
- Srbija će postati deo jedinstvene carinske unije i zajedničkog tržišta EU, najveće globalne trgovinske sile danas. Usklađivanjem sa pravnim tekovinama u ovoj oblasti i pristupanjem EU, Srbija će unaprediti svoju pregovaračku poziciju na globalnim tržištima i biće zaštićena od nelojalne konkurencije - navela je Marićeva i dodala da će koristi biti višestruke i za obične građane.
- Direktno će se odraziti na povećanje ekonomske moći zemlje i životni standard građana, poboljšaće se institucionalna sigurnost i smanjiti rizik zemlje za investitore. To će na duži rok dovesti do povećanja konkurentnosti srpskih kompanija i omogućiti privlačenje investicija - rekla je Marićeva.
ŠEVARLIĆ, 2015: SRBIJA DA ISKORISTI PERIOD KOJI JE PROPUSTILA DA KAO NAJVEĆI PROIZVOĐAČ SOJE KOJA NIJE GM, I 10. SVETSKI PROIZVOĐAČ KUKURUZA KOJI NIJE MODIFIKOVAN, DA PRERAĐUJEMO KROZ NAŠE STOČARSTVO U NAŠOJ INDUSTRIJI I IZVOZIMO PROIZVODE BEZ GMO
USDA Foreign Agicultural Service Global Agicultural Information Network
Food Derived from Genetically Engineered Ingredients (“GMOs”) – Public opinion is generally uninformed and founded on the media’s negative reporting versus the international scientific community’s consensus about the food safety aspects or technological advances of this technology. The issue has proven to be too politically charged, so that even politicians in favor of innovation do not take a public stance. Grain farmers and trader organizations are not united on the issue, as there is both an import and export interest involved. Serbian researchers are well educated and are not anti-GMO, but are not active in passing this message to the general public. Serbian livestock and poultry farmers are aware of the fact that with adoption of Serbia’s GMO Law in 2009, all imports of GE soybean meal for cattle feed were blocked resulting in significant increases in feed prices. Livestock farmers and cattle feed producers are eager to buy EU approved GE soybean meal from Argentina, Brazil or the United States to reduce input costs. The current Serbian GMO Law adopted in 2009, does not conform to WTO rules, as it does not provide for a system to review GMO products but rather uniformly bans their sale and cultivation. The Serbian GMO law is more restrictive than the current EU policy.
EXPORTER GUIDE - ROAD MAP TO THE SERBIAN MARKET 2016
Pazi ove strane plaćenike i fašiste koji kao rade za nas, a samo pokušavaju da nas po svaku cenu ubace u uniju sa satanistima. Rasim Ljajić, Sena Marić, Igor Novaković i ostale decoubice pune svoje džepove, a nama trpaju otrov u tanjir. Da imaju imalo stida upucali bi se u glavu.
Komentara: 1
Sekula
Pazi ove strane plaćenike i fašiste koji kao rade za nas, a samo pokušavaju da nas po svaku cenu ubace u uniju sa satanistima. Rasim Ljajić, Sena Marić, Igor Novaković i ostale decoubice pune svoje džepove, a nama trpaju otrov u tanjir. Da imaju imalo stida upucali bi se u glavu.