Aleksandra Ninković-Tašić: Podržite portal Prviprvinaskali.com
Protest zbog zagađenja vazduha na teritoriji Republike Srbije održan je danas u Beogradu, u organizaciji neformalne grupe građana Eko straža. Skup je počeo na platou trga Slavija, a nastavljen je šetnjom do Trga republie gde su se građanima obratili predstavnici stručne javnosti:
Zahtevi protesta za bezopasan vazduh 2 upućeni Vladi Srbije i premijerki Ani Brnabić - predfinalna verzija (u ponedeljak je predaja zahteva na pisarnici Vlade)
Protest je prijavila neformalna grupa građana “Eko Straža” u ime i uz podršku građana, a zahtevima su se pridružili i građani iz drugih ugroženih delova Republike Srbije. Neki od njih su stanovnici beogradskih naselja Mirijevo, Karaburma, Višnjica, Blok 72, Čukarička padina, kao i građani Bora, Majdanpeka, Šapca, Kovina, Popovca, Kragujevca, Smedereva i inicijative “Mame Šabac”, “Borani se pitaju”, “Odbranimo Zlotsku reku”, udruženje I portall “Prvi prvi na skali” i "Čuvari Perleza".
Usled izostanka odgovora na zahteve protesta od 10. januara 2021. godine, održavan je novi protestni skup sa proširenom listom zahteva.
Od održavanja poslednjeg skupa situacija se znatno pogoršala. Ne samo da nije bilo konkretnih poteza ka smanjenju zagađenosti vazduha, nego je došlo i do velikog akcidenta na deponiji Vinča, velikog požara koji je trajao skoro deset dana i zbog koga je dva miliona ljudi bilo izloženo kancerogenim materijama dioksinima i furanima. Za to vreme, Gradski zavod za javno zdravlje nije ni blagovremeno ni adekvatno obavestio javnost o događaju, nije pružio adekvatne informacije o pravom stanju zagađenja vazduha i praktično obmanuo javnost neprikazivanjem adekvatnih parametara.
Pored toga, od poslednjeg protestnog skupa pojavio se i novi prostorni plan po kome je planirana izgradnja još šest termoelektrana, a za koje se zna da su jedan od najvećih izazivača zagađenja na teritoriji ne samo Srbije već i celog Zapadnog Balkana.
Još jedanput podsećamo na član 74. Ustava kojeg je Republika Srbija ne samo dužna da se drži, već i da ga brani. U njemu stoji sledeće:
„Svako ima pravo na zdravu životnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obaveštavanje o njenom stanju. Svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zaštitu životne sredine. Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu.”
Republika Srbija, tj. ljudi koji su zaposleni na najvišim rukovodećim mestima, a koje plaćaju građani Republike Srbije, su direktno odgovorni za zaštitu životne sredine.
I svaki pojedinac je takođe odgovoran, ali je država dužna da je čuva, održava je čistom i poboljšava uslove života i životnu sredinu.
Izostanak reakcije nadležnih na naše prethodne zahteve, a uz pogoršanje situacije, primorava nas da napravimo novi protest i iznesemo sledeće zahteve vezane za smanjenje čestičnog zagađenja na teritoriji čitave Republike Srbije, sprečavanje lokalnog zagađenja vazduha od strane industrijskih objekata, privrednih objekata, deponijskog požara, zagađenja nesavesnim tretiranjem otpada i poljoprivrednih ostataka paljenjem, pravo na objektivno informisanje i hitne akcije ka zaštiti stanovništva dok se stanje u životnoj sredini, a konkretno smanjenje zagađenja vazduha, ne poporavi.
Foto: Vesna Anđić, RFE
Konkretni zahtevi
Hitne akcije koje tražimo da se ispune odmah pošto ne iziskuju nikakvu vremensku i finansijsku investiciju već samo dobru volju, hitne akcije koje će doprineti zaštiti stanovništva dok se problem zagađenja ne reši sveobuhvatnije:
Foto: Vesna Anđić, RFE
Zahtevi konkretnih ugroženih delova Srbije od strane lokalnog zagađivača
Beočin
Zahteva se od donosioca odluka da dovede u kontrolu zagađivača cementaru Lafarge, koja 365 dana u godini, 24 časa dnevno spaljuje otpad: preko 25.000 komunalnog otpada, 11.000 tona otpadnih guma, 5.000 tona otpadnog ulja i nepoznata količina opasnog otpada. Cementara radi kao spalionica otpada, a ne poseduje odgovarajuću tehnologiju zaštite životne sredine. Zahtev je prestanak korišćenja alernativinih goriva u proizvodnji cementa i prelazak na prirodni gas kao dominantan emergent.
Vinča
Traži se hitno zatvaranje i sanacija gradske deponije, eliminacija metansih džepova, sprečavanje izbijanja novog požara, održivi sistem upravljanja otpadom, preispitivanje projekta spalionice od strane referentnih stručnjaka. Traži se nezavisno merenje dioksina i furana na zemljištu u delovima grada koji su bili “niz vetar” za vreme trajanja akcidenta: Vinča, Karaburma, Mirijevo, Zvezdara, Višnjička Banja. Traži se adevatno informisanje javnosti usled novog požara kao i savet stanovništvu kako da se ponaša ukoliko do njega dođe. Započetu transparentnu javnu raspravu o novom sistemu upravljanja otpadom i u njega uključiti struku.
Kovin
Traži se hitno zatvaranje i sanacija deponije. Nakon velikog požara od prošle godine, deponija je navodno zatvorena, ali ne i suštinski čime je država direktno prekršila obećanje i ugrozla građane. Sem deponije u blizini je i gasovod za koji nadležni tvrde da je na dovoljno velikoj dubini i da mu eventualni požar ne bi mogao „nauditi“, međutim građani tvrde da to nije tako. Sem zatvaranja da se imenuje institucija ili lica nadležna za pravovremeno reagovanje ako se ova zabrana prekrši postojeća sanira i da se tako sanirana više ne otvara da se smeće odvozi na novu deponiju u Pančevu, Vinci, Golubac - deponija veoma često gori i danju i noću, nalazi se na 300 metar od prvih vikend kuća u naselju koje broji preko 2.000 vikendica. Nalazi se pritom u košavnom području, bez ikakvog nadzora je, nema ni bilo kakvog vida tampon zone. Zahtev je da se zatvori, a da se hitno stavi pod kontrolu tako da se požari ne događaju više
Čukarička padina, Mirijevo, Blok 72 (uticaj i na blokove 45, 70 i 62)
Na Čukaričkoj Padini preko puta crkve gledajući ka magistrali, u Mirijevu u Orlovsom naselju i iza naselja „Mileva Ajnštajn“ sada već decenijama određeni nesavesni građani pale sekundarne sirovine. Dim sa ovih lomača je izuzetno pasan jer sem suspendovanih čestica sadrži kancerogene i mutagene materije. Godinama se kontaktiraju Beokom, komunalci, policija, komunalna inspekcija, kao i Ministartstvo za zaštitu životne sredine - bez konkretnih rezultata nadležnih. Zahtev je sprečavanje ove kriminalne ativnosti koja se vodi kao nesavesno tretiranje otpada i nosi kaznu od šest meseci do pet godina zatvora, traži se adekvatno reagovanje službi i zabrana paljenja sekundarnih sirovina.
Bor
Pod hitno dovesti emisiju štetnih gasova i PM čestica u zakonom dozvoljene granice. Traži se da da državni organi, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo rudarstva i energetike sa svojim inspekcijama konačno počnu da rade svoj posao i zaštite stanovnike Bora, Majdanpeka i okolnih sela od ekocida koji sprovodi kompanija „Zijin“ i koji se dešava svakodnevno. Treba rešiti probleme zagađenja vazduha, vode, zemljišta jer po najnovijoj studiji instituta „Batut“, broj obolelih od kancera je porastao za 20% od kada je „Zijin“ kupio RTB.
Šabac
Zahteva se angažovanje nezavisnih stručnih tela koja će utvrditi stvaran nivo emisije svih vrsta čestica i štetnih čestica koje emituju industrijski privredni subjekti u gradu Šapcu. Zahteva se da se u gradu poveća broj mernih stanica koje mere HF (hlorovodoničnu kiselinu), kao i da se uvede merenje C8H8 (stirena). Da se na dnevnom nivou, u vestima lokalnih medija, građani obaveštavaju o stvarnom nivou i vrsti zagađenja koja emituju privredni subjekti, kao i o posledicama prekomernih emisija zagađujućih materija na zdravlje ljudi. Da se ovlašćenja lokalne ekološke inspekcije prošire na sve privredne subjekte na teritoriji grada i da radno vreme lokalne ekološke inspekcije bude 24h, sedam dana u nedelji. Hitnu dekontaminaciju zemljišta u području privrednih subjekata iz istočne radne zone. Od nadležnih da u skladu sa zakonskim okvirima najstrože kažnjavaju privredne subjekte koji svojim nesavesnim poslovanjem krše zakon i prekoračuju dozvoljene nivoe emisije štetnih materija u životnu sredinu.
Lapovo
Sprečavanje odlaganja opasnog otpada na deponiji bez dozvole, odlaganje dozvoljenih vrsta otpada na način koji je u suprotnosti sa zakonom i deponovanje sa teritorija opština koje nisu potpisnice sporazuma o regionalnom deponovanju otpada. Zahtevi su da se deponija zatvori, da se izvrši rekultivacija deponije i da krivično odgovaraju odgovorna lica koja su odgovorna za deponiju, kao i ona za koje postoji osnovana sumnja da su.
Perlez
Zahteva se nadzor fabrike „Fejtujansue DOO“, meštani su od samog početka rada fabrike suočeni sa brojnim problemima, poput: ispuštanja otpadne vode kroz cevi za odvod atmosferske vode u sistem za navodnjavanje, zakopavanje otpadne plastike koja nije pogodna za reciklažu, neprijatni mirisi topljene plastike koji se osećaju gotovo isključivo vikendom i u večernjim satima. Zahteva se da nadležni organi sprovode zakonsku regulativu, da se zabrani rad zagađivačima vode, vazduha i zemljišta (poput Fejtujansue) dok god ne otklone nedostatke. Javna rasprava o Studijama uticaja na životnu sredinu mora biti organizovana u mesnim zajednicama gde će se osetiti efekat Studije i da na javnoj raspravi mora biti prisutno bar 2% građana upisanih u birački spisak te mesne zajednice. Da se u okolini specijalnih rezervata prirode zabrani rad privrednim subjektima koji mogu imati uticaj na životnu sredinu (kao Fejtujansue na „Carsku baru“). Da monitoring emisije u vazduh, vodu i zemljište bude javno dostupan svakom grđaninu.
Kragujevac
Sanirati trajno sve deponije pepela i šljunka koje postoje uz toplane na teritoriji Srbije, kao što je u Kragujevcu pepelište od 40 hiljada tona, uz najbolji način za njegovo iskorišćenje. Na državnom sajtu Amskv.sepa.gov.rs, gde je objedinjen prikaz automatskog monitoringa kvaliteta vazduha u Republici Srbiji, objavljivati u realnom vremenu ažurne podatke o prisustvu suspendovanih čestica PM,10 i PM2,5 u svim gradovima i opštinama, a bazu Agencije dopuniti podacima iz JLS koje nedostaju, poput Kragujevca. Ovo podrazumeva hitnu nabavku neophodnih instrumenata i njihovo povezivanje sa centralnim softverom radi prijema, obrade i prikaza rezultata, kao i zamenu gravimetrijske metode automatskom svuda gde se koristi u Srbiji. U zvanične ocene kvaliteta vazduha uvrstiti sve čestice koje ulaze u Kriterijum za ocenjivanje koncentracija zagađujućih materija po Uredbi o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha. Obezbediti prelazak na gas do početk grejne sezone. Saniranje gradska deponija Jovanovac čiji je eksploatacioni vek istekao.
VIDEO
Eko Straža je organizovala protest 10. januara ove godine i uputila zahteve nadležnima, sada sledi nastavak, pošto nije dobila odgovor, a sprema se nova sezona zagađenja i kupovina čvrstih goriva lošeg kvaliteta (sirovni lignit) koje su jedan od uzročnika zagađenja i ne samo to već je pre nekoliko nedelja došlo do akcidenta na deponiji Vinča.
Eko Straža je prva obavestila javnost o akcidentu i o potencijalnim posledicama, i priča je dobila međunarodni karater.
U Srbiji po proceni Evropske agencije za zaštitu životne sredine od zagađenog vazduha godišnje umre 15.000 ljudi.IZ ARHIVE PPNS
VIDEO: ENERGETIKA, 12. 3. 2021.