Vlasti kažu da prošle godine nije bilo genetski modifikovane hrane u Hrvatskoj, a neki poslanici upozoravaju na pojavu takvih useva u Slavoniji
Iako su pre desetak godine sve hrvatske županije donele odluku o zabrani korišćenja genetički modifikovanih organizama (GMO), među građanima je prisutna stalna sumnja jesu li i u kojoj meri GMO usevi prisutni u Hrvatskoj.
Nedavno je i u Hrvatskom saboru bilo reči o GMO usevima tokom rasprave o izmenama Zakona o genetski modifikovanim proizvodima.
"Mi trenutno imamo situaciju u Slavoniji gde je određeni procenat useva zapravo GMO. Zakon o GMO je i dalje nejasan i nedvosmislen. Građani i dalje ne znaju šta kupuju i ne znaju šta jedu. Ne možemo sad u ovom smislu kad smo došli do kud smo došli da zabranimo GMO. To ne verujem da bi ijedna vlada sada bila u stanju. Ako je već GMO prisutan, onda samo otvorenost i transparentnost. Neka građani odluče na osnovu jasne oznake na proizvodu", rekla je saborska zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.
Bio je ovo samo još jedan povod za pravu lavinu tekstova u medijima koji upozoravaju kako su u Hrvatskoj već naveliko prisutni GM usevi i proizvodi. Spominjala su se čak i neka područja gde se, kako se tvrdi, koristilo GM seme. Pre svega radi se o pograničnim područjima prema BiH i Srbiji. U više navrata na tu temu govorili su i neimenovani poljoprivrednici koji su za medije izjavljivali kako je takvo seme nemoguće kupiti na legalan način, ali i da postoji niz mogućnosti da se takvo seme prokrijumčari preko granice.
Pronađen genetski modifikovan kukuruz
Nakon katastrofalnih poplava pre dve godine u Županjskoj Posavini, spominjalo se i kako su nakon toga na više parcela u donedavno poplavljenim područjima sejani GM usevi. Svaki put Ministarstvo poljoprivrede Vlade RH demantovalo je te informacije.
Načelnik Upravnog odeljenja za poljoprivredu Vukovarsko-sremske županije Andrija Matić kaže kako nema nikakvih spoznaja o pojavi GM useva na području županije. Prema njegovim rečima, uprkos brojnim spekulacijama po medijima do sada nisu imali zabeležene slučajeve prisustva GM useva.
"Neka od provera ili analiza bi to svakako potvrdila. Sistem je napravljen da nešto takvo nikako ne može proći neopaženo. Naime, ako zabranjeni GM usevi ne bi bili otkriveni na samome polju, onda bi analize na silosima to pokazale. Prema važećoj zakonskoj regulativi u Hrvatskoj je nemoguće uzgajati GM useve i sa njima saobraćati. Svakako da je moguće ilegalno posejati GM useve, ali nemam saznanje da se takvo nešto negde kod nas dogodilo", tvrdi Matić, koji je izričito protiv korišćenja ovakve vrste useva.
Ipak, podseća i na slučaj od pre nekoliko godina kada je pronađen GM kukuruz koji je potom država neškodljivo uklonila o svome trošku. Upravo stoga, mišljenja je kako inspekcije trebaju biti i češće, a sve sa ciljem da se spreči ulazak GM proizvoda u Hrvatsku što bi, prema njegovom mišljenju, bio kraj hrvatske poljoprivrede i hrvatskog seljaka.
"Cela istina je da GM usevi nisu stvoreni za dobrobit potrošača jer oni ne nude više proteina, minerala, odnosno, bolje nutricionističke karakteristike. Oni su stvoreni isključivo radi profita firmi koje proizvode takve useve i njihov ulazak na velika vrata uništio bi naše poljoprivrednike. Dobili bi proizvode bez ukusa, boje i mirisa pri čemu bi se, s obzirom da su GM usevi izdržljiviji, sve proizvodilo u Africi jer bi to bilo moguće. Verujem da GM proizvodi nisu dobri ni po zdravlje ljudi", kaže Matić.
Inače, u Vukovarsko-sremskoj županiji trenutno je oko 150.000 hektara poljoprivrednih površina, od čega je velika većina njih u sistemu potpora gde je samim tim evidentirano i vlasništvo. U Hrvatskoj se obrađuje više od milion hektara poljoprivrednih površina.
Šta je GMO?
Međutim, koliko god se priča o GMO, obični građani zapravo jako malo znaju o takvim proizvodima. Genetski modifikovani organizmi ili GMO su organizmi čiji je genetski materijal izmenjen uz pomoć korišćenja tehnika generičkog inženjeringa. Četiri su glavne GMO kulture: pamuk, soja, kukuruz i uljana repica.
Treba znati i da u svetu postoji tek nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom GM useva, a to su Bajer, Monsanto, Singenta, BASF i Dupont. Najpoznatija među njima je američka kompanija Monsanto, koja je najčešći predmet napada. Tako je za ovaj mesec najavljen protest protiv te kompanije u Zagrebu i Osijeku.
Prema navodima medija, GMO je u SAD prisutan više od 20 godina. Kao zemlje gde je još GMO prisutan navode se Kanada, Argentina, Brazil, te Indija i Kina. Evropska unija je najvećim delom čista od takvih useva, kojih na malim površinama ima najviše u Španiji. Tamo se na oko 100.000 hektara uzgaja kukuruz MONS810.
Koliko god se pričalo o GMO, zapravo je najveći deo toga još u fazi istraživanja. Pominjali su se usevi otporni na sušu, koji daju veće prinose, nutricionistički su kvalitetniji, ali za sada takvih proizvoda nema na tržištu. U isto vreme zna se kako se herbicid glifosat, koji se koristi kod GM useva, danas koristi i u konvencionalnoj poljoprivredi. Radi se o herbicida koji je kod većine građana u Nemačkoj uzrokovao pojavljivanje u urinu, a prošle godine Međunarodna agencija za istraživanje raka i zvanično je proglasila glifosat verovatno kancerogenim za ljude. Upravo stoga Evropska komisija će uskoro odlučiti hoće li produžiti licencu za njegovu upotrebu u poljoprivredi na području EU.
Sve vreme vode se i brojne rasprave je li ili nije GMO nezdrav za ljude. Trenutno ne postoje konkretni dokazi o tome, iako se mišljenja stručnjaka razilaze. Neki tvrde da se GMO u SAD koristi više od 20 godina bez ikakvih vidljivih posledica, dok drugi, pak, ukazuju na povećanu učestalost alergija radi takve vrste ishrane.
Uskoro 85 novih GMO vrsta
Radi izuzetnog interesa građana oko GM useva, Ministarstvo poljoprivrede Vlade RH ističe kako je u Hrvatskoj zabranjen uvoz genetski modifikovanog poljoprivrednog reprodukcionog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je nulta tolerancija na uvođenje u okolinu živih genetski modifikovanih organizama. Navode i kako u laboratorijskim analizama nije utvrđena prisutnost GMO u Hrvatskoj tokom prošle godine.
"Na tržištu Republike Hrvatske nema genetski modifikovane hrane za ljudsku ishranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO, kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU. Hrvatska se odlučila za zabranu setve/sadnje GMO kultura na svojoj teritoriji što je od strane Evropske komisije primljeno na znanje i prihvaćeno od strane biotehnoloških kompanija", navode iz ministarstva.
Ukazuju i kako je jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Akcionim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH od 2011-2016. godine predviđeno je povećanje površina na osam posto (oko 5.000 proizvođača i 90.000 hektara). Pozvali su i građane da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasejana ili posađena genetski modifikovana kultura bez odlaganja prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede.
Uz informacije iz Ministarstva poljoprivrede treba spomenuti i najave iz Međunarodne agencije za agri-biotehnološke aplikacije (ISAAA) kako će uskoro biti testirano 85 novih GMO useva. Među njima će biti i modifikovana banana.
Komentara: 0