Predavanje prof. dr Tatjane Brankov u Kragujevcu (sala Skupštine, 19. septembar 2020), uključujući predstavljanje njene knjige, prvi je događaj u nizu koji čine projekat "Srbija bez GMO - dva zakona, 20 godina", planiran za realizaciju tokom perioda septembar-decembar 2020. godine, u organizaciji udruženje PRVI PRVI NA SKALI.
Prvobitna verzija projekta, predata u martu, bila je obimnija i podrazumevala je dešavanja tokom osam meseci, počev od maja, ali je korona to omela. Uz prilagođavanje, projekat počinje u septembru.
![](/pub/gallery/16005512508539_dsc_0915.jpg)
O sadržaju projekta
U prvih desetak minuta je predstavljanje ciljeva projekta i problem koji se otvara. Zatim je upoznavanje sa gošćom Kragujevca, nakon toga sledi predavanje i predstavljanje knjige kroz pitanja moderatora, uz očekivanje učešća posetilaca.
U skupštinskoj sali zgrade Gradske uprave biće organizovana tri događaja:
- početno predavanje, usklađeno sa pandemijom, "Kovid-19: Katalizator povećanja prehrambenog suvereniteta?", praćeno predstavljanjem knjige "GM sistemi ishrane i njihov ekonomski uticaj" ("GM Food Systems And Their Economic Impact") premijerno u Srbiji. Autor i predavač je prof. dr Tatjana Brankov
- predavanje "Srbija i GMO - prošlost, sadašnjost i budućnost" je 17. oktobra, a predavač je prof. dr Miodrag Dimitrijević
- tribinu "Agroekonomski pokazatelji štetnosti GMO za Srbiju" je 21. novembra, tada je predavač prof. dr Miladin M. Ševarlić
Za decembar je u planu projekcija ekološkog dokumentarnog filma "OMG GMO", u središtu priče je GM hrana. Distributerska kuća "Java films" iz Francuske ustupila je udruženju PRVI PRVI NA SKALI prava prikazivanja.
Projektni period od četiri meseca završava se video-rezimeom dešavanja.
![](/pub/gallery/16005514083825_dsc_0944.jpg)
Opis problema
Projektom "Srbija bez GMO - dva zakona, 20 godina" primenjuje se odluka Skupštine grada Kragujevca iz 2013. godine kojom je usvojena Deklaracija o proglašavanju teritorije grada Kragujevca za teritoriju bez proizvodnje, gajenja i prometa GMO i proizvoda od GMO. Ona Članom 2. predviđa obavezu nadležnih u gradu da u skladu sa svojim ovlašćenjima doprinesu sprovođenju ove Deklaracije, posebno u delu staranja o zaštiti životne sredine; zaštiti, unapređenju i korišćenju poljoprivrednog zemljišta; zdravstvenoj zaštiti itd...
Deklaracija o GMO usvojena je u još 135 gradova i opština Srbije, predstavljenih na mapi. Na teritoriji tih gradova i opština (van Kosova i Metohije) nalazi se više od: 77,2% ukupne teritorije Srbije; 84,5% ukupnog stanovništva; 75,3% poljoprivrednog zemljišta, 72,2% oranica, 80,4% livada i pašnjaka i 86,4% voćnjaka i vinograda - po Popisu iz 2012. godine. To blago pripada samo nama, nasledili smo ga od predaka i treba da ga sačuvamo za naše potomke.
Na teritoriji današnje Srbije prvi Zakon o GMO donet je 2001. godine, kada je bila u sastavu SR Jugoslavije. Danas je na snazi Zakon o GMO izglasan 2009. – otuda u naslovu: dva zakona, 20 godina. Članom 2 Zakon rešava zabranu: „Nijedan modifikovan živi organizam kao ni proizvod od GMO ne može da se stavi u promet, odnosno gaji u komercijalne svrhe na teritoriji Republike Srbije“. Izuzeci od primene su namenjeni za medicinsku upotrebu.
Ipak, prema zvaničnim podacima - u periodu od 2013. do 2017, po Zakonu o GMO, u Srbiji je zabranjeno oko četiri tone pošiljaka, ali je kontrolisano tek 4-7%. Uz posredovanje Poverenika za informacije od javnog značaja, državni organi su takođe potvrdili udruženju da je u istom periodu nekoliko preduzeća imalo zabranu uvoza merkantilne soje jer je utvrđeno prisustvo genetičke modifikacije, a to su: Delta agrar, Rajfajzen agro, Mikros union i Trejding tim - navedeno je u odgovoru Uprave za zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede.
Dostavljeni su i podaci o kontroli hrane za decu: Ministarstvo zdravlja je odgovorilo da se GMO ne kontroliše u osnovnim proverama zdravstvene ispravnosti - vrši se samo kada postoje indikacije. Nije naznačeno da je bilo indikacija.
Uoči početka realizacije projekta stigli su i najsvežije odgovori nadležnih. Od 2013. do 2019. godine, Fitosanitarna inspekcija otkrila je GM useve na ukupnoj površini od 178 hektara. Uz to, u 2018. i 2019. doneto je 220 rešenja po Zakonu o bezbednosti hrane za proizvode koji nisu bili usaglašeni po ovom Zakonu. Tri rešenja o zabrani uvoza i stavljanja u promet doneta su zbog utvrđenog prisustva genetske modifikacije u merkantilnoj soji i sojinoj sačmi. Pošto nisu navedeni podaci za 2020, iako je uobičajeno da kontrole započinju u junu, zatražena je dopuna.
U 2019, GM kultura bilo je na području Zapadnobačkog, Južnobačkog, Sremskog i Mačvanskog okruga, a ranije u Kolubarskom okrugu i Gradu Beogradu. Na spornim parcelama GM kulture su uništene, a protiv vlasnika parcela podnete su prekršajne prijave nadležnim sudovima. Sprečena je mogućnost da se GM soja dalje širi, odnosno umnožava, stoji u odgovoru koji je dobilo udruženje PRVI PRVI NA SKALI.
![](/pub/gallery/16005515748288_dsc_0985.jpg)
Zbog svega pobrojanog važno je da građani - kao krajnji potrošači, ali i poljoprivredni i drugi proizvođači - kao učesnici u tržišnom lancu od njive do trpeze, poznaju Zakon o GMO. Njime se štite od nesavesnih fizičkih i pravnih lica koja vrše protivzakonit promet ili uzgoj GMO – a dokazano je da ih ima. Po potrebi treba da alarmiraju nadležne, poput fitosanitarne i veterinarske inspekcije (VI Nadzor, Član 7 Zakona) i da ujedno čuvaju životnu sredinu koja može da bude ugrožena namernim uvođenjem GMO (Član 1) i događajima koji dovode do nekontrolisanog oslobađanja GMO (Član 4).
Pored Deklaracije o GMO usvojene u većini lokalnih samouprava, i država Srbija je potpisnik jednog takvog dokumenta. Zove se "Deklaracija Dunav soja", nastala je na inicijativu Austrije, takođe januara 2013, a potpisnice su sa teritorije Dunavske regije, među kojima su: Nemačka, Švajcarska, Ukrajina, Moldavija, Mađarska, Bugarska, Rumunija, Slovačka, Poljska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina. Tom zajedništvu pripadamo sedam godina. Cilj deklaracije je uspostavljanje nove politike u oblasti gajenja soje koja će omogućiti bolje korišćenje domaćih resursa i umanjiti prekomernu zavisnost od uvoza soje koja se koristi za proizvodnju hrane, a posebna pažnja posvećuje se uzgoju, preradi i korišćenju GMO-free soje. Ovakav cilj sadrži nacionalni interes Srbije.
Ova dobra praksa razvijena je i u okruženju. Na teritoriji Hrvatske, najmlađe članice Evropske unije, sve županije su zabranile upotrebu GMO semena i njihovih sastavnih delova, kao i proizvodnju GM hrane, a većina je u potpunosti zabranila sejanje, proizvodnju i promet GMO, čime su dobile status GMO-free županije. Iz Hrvatske i inicijativa Alpe Adria - regija slobodna od GMO koju su potpisali poslanici u Evropskom parlamentu iz država te regije: Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Italije. Reč je o državama članicama EU koje na svom području ne žele da dozvole setvu GMO semena, niti upotrebu GM hrane i hrane za životinje. Te države su se opredelile za tradicionalnu proizvodnju hrane, razvoj turizma i očuvanje biološke raznolikosti. To je i cilj projekta, udruženja takođe.
Više od 150 regija i 4.500 jedinica lokalne samouprave u Evropi donele su odluke da žele da budu slobodne od GMO.
![](/pub/gallery/160055156357_dsc_0973.jpg)
Svesni toga, PRVI PRVI NA SKALI smatra da je Srbiji tu mesto. Dugoročni, krajnji cilj projekta "Srbija bez GMO" je da i grad Kraguevac, država Srbija u celini, budu deo velike kontinentalne porodice regiona bez GMO. Kragujevac i Srbija su u toj porodici već prepoznatljivi, zahvaljujući prezentaciji na devetoj konferenciji GMO-free regions 2018. godine. Autori prezentacije bili su stručni saradnici ovog projekta i udruženja.
Grad Kragujevac doprineo je u značajnoj meri realizaciji projekta obezbeđivanjem neophodnih sredstava za njegovo finansiranje.
Uz pomenute stručne saradnike, u timu koji realizuje ovaj projekat su još: prevodilac Minja Milošević, fotografi Zoran Petrović, grafički dizajner Nebojša Čukarić, kao i agencija Duo digital media. Autor logotipa "Srbija bez GMO" je Kragujevčanin Nikola Ilić. Član tima bio bi i pčelar Milutin Bata Petrović, na žalost, stradao je nakon saobraćajne nesreće prošle godine. Ovaj projekat posvećen je i Bati i svim njegovim kolegama pčelarima koji su uz PRVI PRVI NA SKALI od 2013. godine, a inače su u zemlji i svetu na prvoj liniji otpora GMO, kao predstavnici najugroženije delatnosti.
![](/pub/gallery/16005515256225_dsc_0966.jpg)
O predavaču
Prof. dr Tatjana Brankov je diplomirala na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, disertaciju "Ekonomske i etičke implikacije difuzije genetski modifikovane hrane" odbranila na Ekonomskom fakultetu u Subotici. Autor je knjige "Hrana budućnosti ili bioterorizam" (Službeni glasnik, 2013). Knjiga dr Brankov "GM sistemi ishrane i njihov ekonomski uticaj" štampana u Londonu 2018. godine (izvorni naziv "GM Food Systems and Their Economic Impact").
O knjizi
U knjizi "GM sistemi ishrane i njihov ekonomski uticaj" analizira se politika različitih država sveta (SAD, EU, BRIKS, Srbija) prema GMO u sklopu prehrambenih režima. GMO politika se posmatra kao deo ukupne agrarne politike, koju definišu različite poljoprivredne performanse i trgovinske relacije. Analizira se i uticaj proizvodnje transgene hrane na svetske cene hrane, prehrambenu sigurnost i potrošnju agrohemikalija. Na samom kraju diskutuje se o svim načinima prodiranja GMO u prehrambene lance i daje se lista proizvoda koji potencijalno sadrže GMO.
![](/pub/gallery/16005512937525_dsc_0921.jpg)
Napomene
Predavanja se organizuju u skladu sa vanrednom situacijom u Kragujevcu - broj posetilaca je ograničen, obavezna je primenu svih propisanih mera, u cilju što bezbednije organizacije.
TV-snimak:
PREDAVANJE "KOVID-19 – KATALIZATOR POVEĆANJA PREHRAMBENOG SUVERENITETA?" – PROF. DR TATJANA BRANKOV
Foto: Aleksandra Vukomanović/Prviprvinaskali.com
Dejan Milošević
Komentara: 0