Iako je jedan od uslova da Srbija uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju i dozvola za uzgoj, promet i konzumiranje modifikovane hrane u našoj zemlji, naš zakon posredno, dozvoljava promet GMO
Jedno od osnovnih prava potrošača je pravo na informisanost - raspolaganje tačnim podacima koji su neophodni za razuman izbor ponuđene robe i usluga. U tom smislu označavanje porekla hrane se može posmatrati kao potrebno, ali i zakasnelo. Posebno što se u mnogim zemljama iz kojih uvozimo svinjsko meso za prehranu koristi GMO sačma.
Iako je jedan od uslova da Srbija uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju i dozvola za uzgoj, promet i konzumiranje modifikovane hrane u našoj zemlji, i naš Zakon o bezbednosti hrane, posredno, dozvoljava promet GMO postoji dosta kontroverzi u vezi sa tim. Potrebno je da se podzakonskim aktima omogući obeležavanje proizvoda oznakom "BEZ GMO" i/ili "SA GMO" čime se postiže da potrošači mogu da donesu sopstveni izbor pri kupovini.
Podsetimo, oznaka "Poreklom iz Srbije" pojavila se pre nešto više od tri godine u svim prodavnicama u Srbiji, a odnosi se na meso i mesne proizvode u kojima je više od 50 procenata mesa domaćeg porekla. Ovakva oznaka može biti korisna potrošačima, ali ne i nužno, jer druga polovina - tačnije maksimalno 49 odsto, može voditi poreklo iz uvoza. Najveći problem je realno utvrđivanje porekla mesa, mleka i srodnih proizvoda. Da li postoji pouzdana metodologija za stvarno utvrđivanje porekla?
Dodatno, ako označavanje posmatramo kroz pojam sledljivosti, gde se pored određenog stepena zaštite potrošačima obezbeđuju i druge važne informacije o mestu proizvodnje mesa, kao i o zemlji ili mestu njegovog porekla, uzgoja, načinu uzgoja, načinu proizvodnje (domaće farme, uzgajališta, slobodna ispaša, organska proizvodnja i slično), tada bi slika mogla biti potpuna.
Dok se ne uspostavi permanentan sistem nadzora proizvoda u prometu nećemo imati pouzdan pokazatelj oznake porekla. Nužan je povratak poverenja, potrošači treba da osete da ponovo mogu da veruju svim oznakama na proizvodima. Do tada, sve napred izneto služi jedino usaglašavanju zakonskih i drugih akata sa važećim propisima EU i Svetske zdravstvene organizacije.
* * *
GMO hrana u Srbiji je zabranjena, ali da li se negde "provlači"? "Osnovno pravo je da znamo šta smo pojeli, takav proizvod mora da se označi"
Genetski modifikovani organizmi (GMO) postali su sveprisutan deo poljoprivrede i prehrambene industrije, izazivajući brojne diskusije o njihovim prednostima i rizicima. Prof. dr Vojin Rakić, direktor Centra za bioetičke studije, i Miloš Stojanović, inženjer poljoprivrede i autor podkasta “Agrocast” za "Blic" TV objasnili su pozitivne i negativne aspektima GMO-a.
GMO se odnosi na organizme čije su genetske karakteristike promenjene veštačkim putem, sa ciljem da postanu otpornije i nutritivno vrednije.
- GMO može da bude biljka, životinja ili mikroorganizam na kojima su veštačkim putem izvršene određene promene. Biotehnologija interveniše sa namerom da postanu bolji, otporni na klimatske promene, herbicide, štetočine i da imaju bolju nutritivnu vrednost, objašnjava prof. dr Vojin Rakić.
Uz prednosti koje GMO mogu doneti, što je predmet diskusije da li je zaista tako, postoje i značajni rizici na duži rok, posebno u vezi sa uticajem na biodiverzitet.
Informisanost potrošača o prisutnosti GMO-a u hrani koju konzumira je njihovo osnovno ljudsko pravo.
- Ali ono što je svakako negativno je rizik na duži rok, loš uticaj na biodiverzitet. Da li potrošač ima pravo da bude obavešten o prisutnosti GMO-a u hrani koju konzumira? Apsolutno. To je osnovno ljudsko pravo, zasnovano na slobodi izbora i informisanom pristanku. Kao što u medicini pacijent daje informisan pristanak, tako i potrošač treba da zna šta unosi u svoju ishranu, dodaje prof. dr Rakić.
Problem konkurentnosti i prava potrošača
Miloš Stojanović iznosi problem s kojim se suočavaju poljoprivrednici i potrošači u Srbiji.
- Ja bih posmatrao problem iz dva ugla. Prvi je s aspekta poljoprivrednika koji imaju problema ili prednosti sa GMO-a. Ako pogledamo naše tržište, vidimo da nismo dovoljni u proizvodnji mesa, mleka i drugih proizvoda, te ih uvozimo. Kod nas nije dozvoljen ni promet, ni proizvodnja, ni uvoz GMO, ali uvozimo meso iz zemalja kao što su Holandija, Danska i Španija, koje dozvoljavaju uvoz GMO žitarica za ishranu životinja, objašnjava Stojanović.
Stojanović ističe da svaki proizvod ako sadrži više od 0,9% genetski modifikovanih organizama treba da bude označen kao GMO.
- Potrošači žele da jedu zdravo i proverenu hranu. Poljoprivrednici ne mogu da proizvedu svinjetinu konkurentnu uvoznim proizvodima zbog zabrane GMO-a, što dovodi do problema konkurentnosti. Moramo obezbediti označavanje proizvoda, bilo da je meso, mleko ili bilo koji drugi proizvod, proizveden u Srbiji, dodaje on.
Stojanović: GMO nije rešenje u Srbiji
Srbija poseduje dovoljno dobre tehnologije za proizvodnju pšenice, kukuruza i soje, a kvalitet i prinos ovih kultura su na visokom nivou.
- GMO nije rešenje kod nas zato što mi, generalno govoreći o Srbiji, imamo i te kako dobru tehnologiju da proizvedemo pšenicu, kukuruz i soju na način da imamo i prinos, i kvalitet, i nutritivnu vrednost, rekao je Miloš Stojanović, inženjer poljoprivrede.
Prepoznata kao zemlja koja proizvodi non-GMO proizvode, Srbija uživa dobru reputaciju na međunarodnom tržištu.
- Mislim da je dobro što je Srbija deklarisana kao zemlja koja je non-GMO, odnosno svi naši proizvodi koji se izvoze su tako deklarisani i mislim da nas tu prati dobra reputacija, zaključuje Stojanović.
Foto: AI
Izvori: Kurir; Blic
ARHIVA PPNS: PREDAVANJA O GMO
IZ ARHIVE PPNS INOVACIJE U PREHRAMBENOM SISTEMU: POLJOPRIVREDA KAO SEKTOR GLOBALNE INDUSTRIJSKE EKONOMIJE; GMO; ORGANSKA PROIZVODNJA - PROF. DR TATJANA BRANKOV
PREPORUKA PPNS
O GMO
- Novi postupci genetičkog inženjeringa poput CRISPR/Cas9 kod namirnica
- Pesticidi u zemljištu i u vodi - primer glifosat
- Sedam pitanja i odgovora na temu genetički inženjering
- Inovacije u prehrambenom sistemu: Poljoprivreda kao sektor globalne industrijske ekonomije; GMO; Organska proizvodnja - prof. dr Tatjana Brankov
- Korporativno ozelenjavanje
Detaljno OVDE
KRAGUJEVAC BEZ GMO
- Deset godina Deklaracije Kragujevac bez GMO - rezime projekta
- GMO i Arhuska konvencija - Tinа Janjatović
- GMO i zagađivanje životne sredine - doc. dr Duško Brković
- Kragujevac bez GMO 2022 - rezime projekta
- Kragujevac bez GMO 2021 - rezime projekta
- Srbija bez GMO - dva zakona, 20 godina (rezime projekta)
Detaljno: OVDE
GMO: SRBIJA
- Prof. Tatjana Brankov: Izgubili smo prehrambeni suverenitet, jedan od gorućih problema - semenarska industrija
- GMO soja gajena na parcelama u vlasništvu Rio Tinta - Fitosanitarna inspekcija potvrdila udruženju PRVI PRVI NA SKALI
- Nefer marže za proizvode, treba objaviti kolike su u Srbiji
- Stočari u zapadnoj Srbiji: Ne koristimo GMO u ishrani stoke, zakonom nije odobreno
- Brnabić: Biotehnologija ključna za medicinu, poljoprivredu i prehrambenu industriju - biće među prioritetima nove vlade
Detaljno: OVDE
GMO: EVROPA
- Da se GMO hrana jasno obeleži - zahtev trgovaca i 86 odsto Evropljana
- EU odobrila uvoz dve vrste GMO kukuruza, ne i uzgoj
- Glifosat pronađen u uzorcima sa francuske klinike za neplodnost
- Sа protesta poljoprivrednika u Strazburu: Nećemo destruktivnu pogodbu, litijum - dosta je
- Više od milion i po Mađara podržalo poljoprivredu bez GMO, kao i suverenitet zemlje, pooštrene propise o zaštiti dece
Detaljno: OVDE
GMO: SVET
- Hemijski kolonijalizam - uticaji pesticida u Brazilu
- Bajer duboko u ’minusu’ zbog glifosata (Monsanta), ’za sada’ odbacuje raskid
- GMO gigant Bajer (Monsanto) u krizi - kažnjen ukupno 9,5 milijardi dolara zbog glifosata, ima 50.000 nerešenih parnica, duguje 38 milijardi evra
- GMO gigant Bajer (Monsanto) kažnjen dve milijarde evra zbog glifosata (raundapa)
- Trideset godina skepse prema GMO
Detaljno: OVDE
GMO: DOKUMENTI
- Učešće javnosti u donošenju odluka u vezi sa GMO (RERI: Preporuke iz Mastrihta)
- Ustav Republike Srbije
- Vikiliks: Srbija - Novi zakon o GMO ne podleže STO, Vlada obećava da će ga izmeniti vremenom
- Nacionalna strategija održivog razvoja - Vlada Srbije, 2008
- Zakon o genetički modifikovanim organizmima
Detaljno: OVDE
GMO: VIDEO
- Rastuća sumnja u GM useve
- Grinpis: Opasnost od GM pšenice
- In memoriam: Arpad Pustaji (1930-2021)
- Argentinsko loše seme
- Seme pobune
- Vikiliks: Rat, laži i videotrake
- Rat za seme
- Svet po Monsantu
Detaljno: OVDE


STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANA, TVITER, INSTAGRAM, TREDS
PODRŽI PPNS!
MIHAJLO PUPIN
ARČIBALD RAJS
Komentara: 0