RoÄ‘ena je 20. maja 1974. godine u Kragujevcu. Sa sedam godina napravila prve košarkaške korake u klubu MedvešÄ‡ak Zagreb.
Nakon selidbe iz Zagreba, nastavlja svoj košarkaški put u RadniÄkom iz Kragujevca. Nastupajući za ovaj klub sa 16 godina, Goca je privukla pažnju trenera Crvene zvezde, u to vreme najuspešnijeg ženskog košarkaškog kluba u Jugoslaviji.
Istovremeno je usledio i poziv selektora kadetske košarkaške reprezentacije Jugoslavije sa kojom je Goca 1990. godine osvojila srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Portugalu.
Nakon prelaska iz RadniÄkog u Zvezdu, za koju je igrala šest godina, Goca je definitvno osvojila srca mnogih poklonika ženske košarke u našoj zemlji i šire. Njenu predanost, požrtvovanost i pravo sportsko ponašanje na terenu i van njega cenili su svi, kako saigraÄice tako i navijaÄi.
Sa Zvezdom je osvojila Äetiri šampionske titule i tri Kupa. Kao kapiten je 1994. godine proglašena za najbolju sportiskinju ovog sportskog društva, u to vreme najvećeg sportskog društva u Jugoslaviji.
Sa saigraÄicama koje su bile okosnica Zvezdine ekipe prelazi u panÄevaÄki klub Profi D i osvaja prvenstvo i kup.
Posle godinu dana provedenih u PanÄevu, Goca se odluÄuje za prelazak u Vršac, centar ženske košarke u državi. U njemu se zahvaljujući Hemofarmu okupila najaÄa ekipa igraÄica sa prostora bivše Jugoslavije. Ovaj tim je u to vreme neprikosnoveno vladao našim prostorima. Redom su osvajane šampionske titule i kupovi.
Braneći boje Hemofarma u Evro kupovima Goca je privukla pažnju mendažera najboljih evropskih klubova. Nakon dve godine, u želji da ostvari znaÄajnije rezultate na meÄ‘unarodnoj sceni, Goca prelazi da igra za Brno, šampiona ÄŒeške. Sa ovim timom je u sezoni 1999/2000 osvojila titulu prvaka države i plasman na Fajnal for Evrolige.
Nakon sezone provedene u ÄŒeškoj, odluÄuje da prihvati poziv italijanskog Koma. To je bio centar ženske košarke u Evropi, sa više titula prvaka Evrope i Italije.
Po završetski sezone 2000/2001 odlazi u redove slovaÄkog Ružomberka koji je takoÄ‘e bio evropski i državni prvak više puta. Sa ovim timom je uspela da se plasira na još jedan Fajnal for Evrolige i osvoji državno prvenstvo i kup.
Nakon sezone 2001/2002 prelazi u redove maÄ‘arskog šampiona iz Šoprona. Za ovaj tim je nastupala tri sezone u Evroligi i maÄ‘arskom prvenstvu. Nakon sezone 2004/2005 igraÄku karijeru nastavlja u timu poljskog prvaka iz Gdinje sa kojim je takoÄ‘e nastupala u Evroligi i nacionalnom prvenstvu.
Do kraja karijere nastupala je još i za prvake Italije i Španije, Skio i Valensiju.
Goca je završila svoju igraÄku karijeru 2007. godine.
U to vreme je bila jedini igraÄ u Evropi koji je bez prekida, u kontinuitetu deset godina, nastupao u Evroligi, najjaÄem evropskom takmiÄenju. U tom periodu Goca je bila jedan od najboljih i najuspešnijih evropskih igraÄa. Igrajući u sedam vrhunskih evropskih klubova iz šest razliÄitih država, dostojno je reprezentovala svoju zemlju i nacionalnu košarkašku organizaciju.
Reprezentativna karijera Goce Bogojević poÄela je u kadetskoj reprezentaciji prethodne Jugoslavije. Nakon titule viceprvaka Evrope sa kadetkinjama i bronze sa juniorskog balkanskog prvenstva, Goca dobija poziv selektora seniorske reprezentacije bivše države, koja je tada bila jedna od najaÄih ženskih košarkaških selekcija na svetu. MeÄ‘utim, zbog raspada bivše države i meÄ‘unarodne izolacije Goca ne odlazi na Olimpijadu u Barseloni. Tada je bila najmlaÄ‘i Älan seniorske košarkaške ekspedicije. Govorila je da joj je to jedno od najvećih "sportskih razoÄarenja" u životu. Kao pravi sportista, nikada nije razumela zakulisne radnje. Nakon ukidanja sankcija reprezentacija se ponovo okuplja i Goca je od tada njen standardni Älan.
Ostaće za pamćenje njeni reprezentativni nastupi na Svetskom prvenstvu u Kini i Evropskom prvenstvu u GrÄkoj. Reprezentativnu karijeru je završila 2003. godine nakon 11 godina provedenih u svim selekcijama poÄev od kadetske do seniorske za koju je nastupila 105 puta i za koju postigla 1.011 poena.
Za reprezentaciju je nastupala uvek sa najvećim sportskim žarom, Äak i onda kada su joj predstavnici inostranih klubova za koje je igrala zamerali zbog odsustvovanja radi reprezentativnih obaveza. Goca je bila jedan od pravih sportskih primera kako se treba odnositi prema reprezentativnom dresu. Od poÄetka pa do kraja košarkaške karijere sa velikim ponosom je na sportskom terenu branila boje i ime svoje države.
Gordana je verovala da se dobrim i kvalitetnim radom jedino može postići uspeh, zato će meÄ‘u svojim saigraÄicama ostati upamćena kao neko ko se maksimalno zalagao na svakom treningu i utakmici.
Poseban talenat i lucidnost u igri su bile odlike koje su je karakterisale kao vrhunskog igraÄa, spremnog da u odluÄujućim trenucima preuzme loptu i odgovornost. Iz takvih situacija je uglavnom izlazila kao pobednik. MeÄ‘utim, Goca nikada nije volela da se njen rezultat stavlja ispred rezultata tima. Dobra igra bez pobede za nju nisu bili uteha, isto kao što joj je pobeda bila uteha za slabiju igru.
Želela je da svoje veliko košarkaško iskustvo nesebiÄno prenese na mlade naraštaje, zbog toga je upisala višu trenersku školu u Beogradu na kojoj je diplomirala sa najvišom ocenom. MeÄ‘utim, njen prerani odlazak je u tome zaustavio.
Memorijal Gordane Bogojević KovaÄević koji se 21. decembra 2010. godine prvi put organizovao u Vršcu predstavlja nastavak sportskog puta koji je pravi primer mladim generacijama košarkašica i ostalih sportista kako se postaje uspešan i ostaje dostojanstven i poštovan sportista.
Život i delo jedne od naših najboljih košarkašica svih vremena su u ovom vremenu punom izazova za našu mladost "nada" da postoji uspeh koji je ostvaren poštenim radom, ljubavlju i prijateljstvom.
Upravo zbog toga ovaj memorijal treba da okuplja što više mladih sportista koji će kroz lik i delo Gordane Goce Bogojević KovaÄević prepoznati prave uzore koji će im pomoći da postanu dobri ljudi i pravi sportisti.
Goco, hvala ti!
Memorial Gordana Bogojević KovaÄević
Gordana KovaÄević preminula je 5. decembra od posledica srÄanog udara, u 36. godini života. Bila je udata, majka dvogodišnjeg sina Vuka.
Sahranjena je na gradskom groblju Savina u Herceg Novom.
Sportska hala u kragujevaÄkom Velikom parku dobila je 2012. godine ime "Gordana Goca Bogojević", a na ulazu u ovaj objekat otkrivena je spomen-ploÄa u njenu Äast.
Od takmiÄarske sezone 2016/2017 priznanje najkorisnije igraÄice Ženske košarkaške lige Srbije (MVP) nosi naziv "Gordana Bogojević KovaÄević".
Komisija za podizanje spomenika u Kragujevcu, na osnovu inicijative koju su pokrenuli udruženje PRVI PRVI NA SKALI i Košarkaški savez Srbije, jednoglasno je prihvatila predlog za postavljanje statue Gordane Goce Bogojević ispred istoimene hale u Velikom parku - kabinet gradonaÄenika obavestio je naše udruženje 5. oktobra 2021. godine.
Podsećamo, tada smo obavešteni da će komisija u okviru svojih nadležnosti pribaviti struÄna mišljenja nadležnih organa (Gradska uprava za razvoj i investicije i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije) u pogledu utvrÄ‘ivanja taÄne lokacije, uslova ureÄ‘enja, finansijskog plana i uslova konkursa za postavljanje obeležja. Detaljno: STATUA GORDANE GOCE BOGOJEVIĆ BIĆE POSTAVLJENA U KRAGUJEVCU - GRAD PRIHVATIO INICIJATIVU KSS I PPNS
"U postupku pribavljanja saglasnosti i mišljenja, Komisija za podizanje spomenika grada Kragujevca pribavila je mišljenje Gradske uprave za finansije i javne nabavke, u kome, a na osnovu Odluke o budžetu grada Kragujevca za 2022. godinu ("Službeni list grada Kragujevca" broj 39/21) su naznaÄeni spomenici za koje su opreljena sredstva na razdelu Gradske uprave za razvoj i investicije, a meÄ‘u kojima nije spomenik Gordani Goci Bogojević", stoji u naknadnom obaveštenju koje smo iz kabineta dobili 15. aprila.
"Ista sredstva je, naravno, moguće opredeliti i rebalansom budžeta grada Kragujevca za 2022. godinu, na razdelu iste Gradske uprave.
Po dobijanju pozitivnog mišljenja od nadležne uprave u pogledu obezbeÄ‘enosti sredstava, Komisija za podizanje spomenika može nastaviti dalju proceduru u smislu koordinacije pripreme ostale dokumentacije i podnošenja Zahteva za mišljenje na Nacrt odluke o podizanju spomenika Ministarstvu kulture i informisanja", obavešteni smo iz kabineta gradonaÄelnika.
Iz dostavljenog priloga saznajemo da je Komisija planirala 23 miliona dinara ove godine za skulpture Äure Jakšića, Dragiše Nedovića i Älanova grupe Smak, sa rekonstrukcijom stepeništa Doma omladine (15 miliona dinara), kao i za sanaciju dimnjaka "Arsenal" (osam miliona dinara).
Komentara: 0