Ratna šteta pričinjena od Nemačke na teritoriji Kraljevine Jugoslavije i obeštećenje žrtava iz Srbije - Dragan Novović

Ratna šteta pričinjena od Nemačke na teritoriji Kraljevine Jugoslavije i obeštećenje žrtava iz Srbije - Dragan Novović

Apstrakt

U radu se govori o ratnoj šteti iz Drugog svetskog rata. Analiziraju se načini prikupljanja dokumenata o ratnoj šteti na teritoriji Kraljevine Jugoslavije, norme ratnog prava i utvrđivanje odgovornosti Nemačke za ratne reparacije. Opisuju se zločini u logorima i nad civilnim stanovništvom, prve legislativne mere po pitanju ratne štete, različiti pristupi proceni visine štete vršene od strane nadležnih unutrašnjih i međunarodnih organa. Ukratko se analiziraju ugovori o miru sa Italijom, Bugarskom i Mađarskom i pokušaji naplate reparacija od Nemačke sa kojom još uvek nije zaključen ugovor o miru.

Daje se kritički osvrt visine naplaćene ratne štete od 1 promila u odnosu na procenjenu visinu, obrađuju se pitanja mehanizama i instrumenata pomoću kojih bi se diplomatskim putem mogla rešiti preostala otvorena pitanja između dve države, i kako da oštećeni građani iz Republike Srbije naplate lično obeštećenje, i predlažu drugi načini naplate ratne štete od Nemačke. Dokazuje se da nije izvršeno lično obeštećenje žrtava i naslednika žrtava, ratnih zarobljenika prinudnih radnika.

Ocenjuje se pravna suština i ekonomska pozadina Sporazuma o pomoći u kapitalu između Nemačke i Jugoslavije iz 1973. i 1974. godine i pratećih Aide memoire-a; značaj supstituisanja države u prava svojih građana zaključenjem međunarodnih ugovora na osnovu kojih se likvidiraju njihova imovinska prava; i vezivanje naplate ratnih reparacija za obavezu naplate ličnog obeštećenja oštećenih.

Istražuju se pitanja mogućnosti zaključenja bilateralnih sporazuma između Nemačke i Srbije o formiranju namenskih fondova za žrtve rata u formi humanitarne pomoći i daju argumenti za donošenje posebnog unutrašnjeg zakona o osnivanju fondacije za isplatu ličnog obeštećenja žrtava i naslednika žrtava.

(izvodi)

Nacistički zločini nad Jugoslovenima

...Pored zločina vršenih u logorima i kroz logorske organizacije, nacisti su vršili i neposredne zločine. Poznat je zločin u Kragujevcu. Tu je tokom nekoliko dana pobijeno oko 7000 civila1, od čega i 270 dece. Zločinci su odvodili na streljanje pravo iz školske klupe čitave razrede đaka, najmlađi je imao 11 godina pa naviše...

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) - Partnerska organizacija za isplatu u Jugoslaviji

U vreme donošenja nemačkog Zakona o formiranju fondacije „Sećanje, odgovornost, budućnost“, Savezna Republika Jugoslavija je bila pod sankcijama međunarodne zajednice tako da država nije mogla da se uključi u procese koji su prethodili njegovom donošenju. Da bi izbegli diskriminaciju i obezbedili jednak tretman sa primaocima iz Evrope i sveta u primeni nemačkog Zakona, bivši logoraši su osnovali Zajednicu udruženja žrtava Drugog svetskog rata 1941-1945. godine2, sa sedištem u Kragujevcu, (u daljem tekstu Zajednica), čiji predstavnici su ravnopravno učestvovali u radu Odbora za žalbe Nemačkog Bundestaga zaduženog za pripremu Zakona.3

Primaoci iz Jugoslavije su Zakonom svrstani u „ostatak sveta“ sa učešćem u podeli 540 miliona DM. Za njih je kao partnerska organizacija određena Međunarodna organizacija za migracije (IOM) sa sedištem u Ženevi, sa kojom je Zajednica zaključila Ugovor o saradnji na sprovođenju Zakona4. Osim Zajednice, pomoć IOM -u su pružili Crveni Krst Srbije, kao i Savez udruženja boraca Srbije.5

Saradnja IOM-a sa Zajednicom i direktan poziv pojedincima

Od 19. 06. 2001. do 31. 12. 2001. godine, Zajednica je prikupila dokumentaciju, obradila, i IOM -u predala 5814 dosijea za isplatu robovskog i prinudnog rada za lica iz Jugoslavije6. Odluke po zahtevima, kao i ček o odobrenoj isplati IOM je dostavljao direktno na adresu korisnika isplate, tako da je Zajednica ostala uskraćena za podatak o tačnom broju ukupno odobrenih zahteva. Iz jednog dopisa koji je iz IOM -a upućen Zajednici7 saznajemo da je do kraja roka za podnošenje zahteva (31. decembar 2001. godine) IOM od podnosilaca iz Jugoslavije primio oko 18.000 zahteva za isplatu, dok je IOM u Ženevi kao jedna od sedam partnerskih organizacija nemačke fondacije, primio ukupno oko 329.000 zahteva.

Visina ličnog obeštećenja

Maksimalni iznosi isplate u okviru Zakona o nemačkoj fondaciji po kome se upravljao IOM su bili sledeći:

  1. Za robovski rad u toku boravka u koncentracionom logoru, getu ili drugom mestu pritvora priznatom o okviru Zakona o nemačkoj fondaciji – 7,699.38€ (15,000DM)
  2. Za deportaciju i prinudni rad za neku firmu/javnu službu 2,566,46€ (5,000DM)
  3. Za deportaciju i prinudni rad u poljoprivredi 1,022.58€ (2,000DM)
Isplata odobrene naknade vršena je u dva dela. Ako je odobrena u kategoriji robovskog rada primalac je u prvoj rati primio 75% ukupno odobrenog iznosa. Ako je zahtev odobren iz kategorije prinudnog rada prva rata je iznosila 50%. Iznos druge rate je zavisio od raspoloživog fonda i ukupnog broja zahteva odobrenih za isplatu.8

Međutim, u praksi se stvar odvijala malo drugačije. Veliki broj primalaca isplate koji su primili prvu ratu prijavio se Zajednici sa informacijom da su od IOM-a dobili obaveštenje da im druga rate ne može biti isplaćena jer IOM nema više sredstava. Ovo se naročito odnosilo na slučajeve gde su primaoci bili naslednici.9

Razmišljanja povodom kredita Kapitalhilfe

Predmet ovog dela rada je razmišljanje o načinu na koji bi Srbija kao pravni sledbenik Jugoslavije iskoristila navedeni zajam kao povod (argumentum ad hominem), da se razreši pravni status Kapitalhilfe – a u vezi sa Aide memoir-om od 1973. godine. Kao što je poznato, Sporazumom između SFR Jugoslavije i SR Nemačke iz 1974. godine Nemačka je odobrila povlašćeni kredit Jugoslaviji u iznosu od 1 milijarde DM (ovim Sporazumom je obuhvaćen i prethodni neobjavljeni sporazum iz 1972. godine za iznos od 300 miliona DM). Reč je o tzv. „Brionskoj formuli“ koja je uneta u prvi stav preambule navedenog Sporazuma u kojoj se, pored ostalog kaže, da je povodom razgovora Tito – Brant zaključeno da „... preostala otvorena pitanja iz prošlosti treba rešavati kroz dugoročnu saradnju... u cilju definitivnog ispunjenja ove saglasnosti ukoliko je reč o saveznim budžetskim sredstvima“. Znači, trebalo je kroz dugoročnu privredu saradnju između zemalja ugovornica rešavati „otvorena pitanja iz prošlosti“.

Londonskim Sporazumom iz 1953. godine o nemačkim spoljnim dugovima u tački 2. člana 5. pitanje ratne štete odloženo je do konačnog rešenja problema reparacije, dakle, do potpisivanja mirovnog ugovora sa Nemačkom. Znamo da do potpisivanja mirovnog ugovora Jugoslavije sa Nemačkom nije došlo, pa je pitanje ratne štete od Nemačke za Srbiju kao pravnu sledbenicu Jugoslavije otvoreno pitanje za buduće regulisanje.

Međutim, povodom potpisivanja navedenog sporazuma iz 1974. godine kao prethodnica, dostavljen je jedan Aide memoir nemačkoj strani (usvojen na 184. sednici SIV – a od 21. novembra 1973. godine) u kome se, pored ostalog, kaže da SFRJ u principu prihvata predlog SR Nemačke da iznosom od ukupno 1 milijarde DM kredita, u vidu pomoći u kapitalu, (Kapitalhilfe) kompenzira obeštećenje jugoslovenskih žrtava nacističkog progona.

Nezavisno od tumačenja da li je kompenzirano samo obeštećenje jugoslovenskih žrtava nacističkog progona ili celokupna ratna šteta, činjenica je da se računskom operacijom kompenzacije poništavaju dve vrednosti: na jednoj strani 1 milijarda DM, a na drugoj strani jugoslovensko potraživanje po osnovu žrtava nacističkog progona (ili celokupna ratna šteta). Mišljenja smo da ove činjenice treba da iskoristimo u svoju korist i obavestimo nemačku stranu da Aide memoir iz 1973. koji je u posebnim uslovima sačinjen ne može biti iustus titulus za kompenzaciju jugoslovenske ratne štete. Budući da je ugovorna cena za Kapitalhilfe od 1 milijarde DM upotrebljena kao kompenzacija za jugoslovenska potraživanja po osnovu interniraca (ratne štete), smatramo da bi bilo vrlo celishodno pokrenuti pitanje revizije zaključenog sporazuma iz 1974. godine, putem klauzule u međunarodnom pravu „rebus sic stantibus“ (izmenjene okolnosti). Ne vidimo da bi postojale veće izmenjene okolnosti da se primeni klauzula „rebus sic stantibus“ od načina kompenzacije nemogućih tražbina (cena dvostrano – teretnog – pravnog posla 1 milijarda DM i potraživanje po osnovu ratne štete).

Povodom predložene upotreba klauzule „rebus sic stantibus“ napominjemo da smo već imali jedan prejudic koji se odnosio direktno na naplatu ratne štete. Naime, na osnovu Bledskog sporazuma (1947. godine) Tito – Dimitrov, Josip Broz se u svojstvu predsednika vlade FNRJ odrekao naplate ratne štete od Bugarske u visini od 25 miliona $ vrednosti iz 1938. Ovaj iznos je dodeljen Jugoslaviji na osnovu Ugovora o miru sa Bugarskom iz 1947. godine. Tim povodom, Narodna skupština Republike Srbije je na 7. sednici vanrednog zasedanja od 22. juna 1991. godine donela Deklaraciju o poništenju odluka rukovodstva zemlje o praštanju naknade za ratnu štetu. U preambuli ove deklaracije stoji da Narodna skupština Republike Srbije „smatrajući da gospodar Jugoslavije, Josip Broz Tito nije imao ovlašćenje da oprosti isplatu ratne štete Jugoslaviji od Bugarske u iznosu od 3 milijarde USD i od strane Mađarske u iznosu od 2 milijarde USD i da pravi tajni aranžman sa predsednikom Vlade SR Nemačke, kojim je, kako piše u svojim memoarima bivši kancelar Bili Brant, Tito pristao da se u zamenu za nemački kredit Jugoslaviji u iznosu od 1 milijarde DM adaptira pitanje naplate nadoknade za ogromnu ratnu štetu pričinjenu od strane Nemačke okupacione vojske na tlu Jugoslavije, a koja je na Konferenciji mira u Parizu utvrđena na više od 84 milijardi USD“ – proglašava ništavim sve odluke šefa jugoslovenske države u odustajanju od naplate nadoknade za ratnu štetu koju su pričinili Nemačka, Bugarska i Mađarska. U Deklaraciji se dalje navodi da će Vlada Republike Srbije uložiti maksimalne napore kod saveznih organa u cilju poništenja „nesuvislih odluka šefa jugoslovenske države o opraštanju naknade za ratnu štetu i u cilju naplate što većih iznosa te naknade“. Ova Deklaracija se dostavlja Skupštini SFR Jugoslavije, Budenstagu SR Nemačke, Parlamentu Republike Mađarske i Velikom Narodnom Sobranju Bugarske...

Pitanja koja se mogu postaviti

Povodom pitanja da li je postojeći savezni zakon iz 1978. godine prestao da važi ili je nužno njegovo usklađivanje sa Ustavom Republike Srbije, smatramo da je pravno prihvatljiv stav da postoji potreba za usaglašavanja važećeg zakona sa Ustavom Republike Srbije, jer, prvo, nisu prestali društveni odnosi koje je zakon uredio (nije izvršeno obeštećenje od strane naše države državljana Republike Srbije zbog prestanka njihovih imovinskih prava na osnovu međunarodnih ugovora koje je zaključila Jugoslavija čiji je pravni sledbenik Republika Srbija sa drugim državama, pre svega onim koje su poražene u Drugom svetskom ratu), i drugo, treba regulisati obaveze Republike Srbije posle protivustavne secesije bivših jugoslovenskih republika.

Pravno je moguće da se usklađivanje važećeg zakona izvrši putem izmena i dopuna toga zakona, ali ukoliko bi zakonom po ugledu na postojeći, osim obeštećenja građana za pretrpljenu ratnu štetu u Drugom svetskom ratu trebalo urediti i eventualne buduće situacije, odnosno slučajeve u vezi s primenom instituta generalne supstitucije (obeštećenje državljana Republike Srbije - žrtava NATO bombardovanja 1999., gde još uvek postoji niz otvorenih pravnih pitanja o odgovornosti za nastalu štetu, itd.), a ne samo obaveze Republike Srbije koje proizlaze iz dosad zaključenih međunarodnih ugovora, primerenije je doneti potpuno novi zakon.

1 Na suđenju u Nirnbergu (trajalo od 20. novembra 1945. do 01. oktobra 1946.), prihvaćeno je da je u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine streljano oko 7000 civila, dok savremena istraživanja govore da je streljano 2792 građanina zato što je za toliko osoba tačno utvrđeno ime i prezime, gde su i kada rođeni, čime su se bavili i drugi podaci.
2 Zajednica je osnovana 30. 9. 1999. godine, a zvanično je upisna u Registar Saveznog ministarstva pravde 3. oktobra 1999.godine.
3 Više Izveštaja u Arhivi Zajednice udruženja žrtava
4 Sporazum o saradnji između Zajednice i Međunarodne organizacije za migracije (MOM) zaključen je 19. 6. 2001.godine, Arhiv Zajednice.
5 Saopštenje za javnost MOM, jul 2001, www.compensation-for-forced-labour.org.
6 Izveštaj sekretara Zajednice o predatim zahtevima OMO-u od 14.2.2002. godine, Arhiv Zajednice.
7 Dopis Živote de Luka, direktora MOM-a predstavništvo u Beogradu, upućen predsednici Zajednice Dragosavljević Snežani elektronskom poštom 27. 10.2004. godine, Arhiv Zajednice.
8 Generalno saopštenje MOM, www.compensation-for-forced-labour.org
9 Arhiva Zajednice.

IZVEŠTAJ KOMISIJE



DOKTORSKA DISERTACIJA

Ratna šteta pričinjena od Nemačke na teritoriji Kraljevine Jugoslavije i obeštećenje žrtava iz Srbije - Dragan Novović



PRILOG PPNS

MEÐUNARODNI BILATERALNI UGOVORI


Foto: Bundesarchiv; AKG images
Izvor: Pravni fakultet, Kragujevac 


Arhiva PPNS

DUG BEZIMENIM HEROJIMA KRAGUJEVCA U NATO BOMBARDOVANJU

PREPORUKA PPNS

TRIBINA: POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA 1999 (AUDIO, 1:02:55)
Kragujevac, 5. mart 2020.


TRIBINA: ZABORAV JE NOVI ZLOČIN - NATO AGRESIJA 1999 (VIDEO, 1:40:27)
Kragujevac, 25. mart 2019.

NATO ANANU 1999: ISPALJENO 31.000 GRANATA SA OSIROMAŠENIM URANIJUMOM, NA PROSTORU SRJ



MAPA NATO IZ 1999. - GDE JE PADAO OSIROMAŠENI URANIJUM 



UNEP: PROCENA EKOLOŠKIH ŽARIŠTA - KRAGUJEVAC (OD SUKOBA DO ODRŽIVOG RAZVOJA)


ZAŠTO JE NATO BOMBARDOVAO SRBIJU 1999

IZVEŠTAJ SRJ - POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA NA ŽIVOTNU SREDINU SR JUGOSLAVIJE (SAVEZNO MINISTARSTVO ZA RAZVOJ, NAUKU I ŽIVOTNU SREDINU)


POSLEDICE NATO AGRESIJE NA SAVEZNU REPUBLIKU JUGOSLAVIJU - PROF. DR LJUBO PEJANOVIĆ


Šreder je prvi nemački kancelar posle Adolfa Hitlera koji je poslao nemačku vojsku u inostrani rat, u sklopu napada NATO na Jugoslaviju 1999. godine. Ovu odluku je opravdao na sledeći način: "Na genocid u Jugoslaviji ne može se odgovoriti pacifizmom i Nemačka mora da stane iza etničkih Albanaca, žrtava proterivanja, silovanja i ubijanja".

Izvor: Vikipedia  

Gerhard Šreder, bivši kancelar Savezne Republike Nemačke (1998-2005) je 9. marta 2014. na jednoj manifestaciji nemačkog nedeljnika Die Zeit priznao da je bombardovanje Srbije 1999. godine bilo protivzakonito.

 - Naravno je ono što se na Krimu desilo, nešto što nije u skladu sa međunarodnim pravom. Ali, znate li zašto sam ja oprezan prilikom upiranja prsta? To ću vam sada objasniti: Zato što sam tako nešto i ja sam uradio! 

Šta ste uradili?

- Prekršaj protiv međunarodnog prava napravio! Kad se radilo o pitanju kako se odvija stanje u Jugoslaviji, odnosno u ratu na Kosovu i Metohiji, mi smo tada naše vojne avione, Tornada, poslali u Srbiju. Mi smo zajedno sa NATO-om bombardovali jednu suverenu državu, bez saglasnosti saveta bezbednosti.



ARHIVA PPNS: BOMBARDOVANJE 1999

  • Ratne priče sa Košara (RTS)
  • Tribina: Zaborav je novi zločin - NATO agresija 1999 (Kragujevac, 25. mart 2019)
  • Besmrtni heroji - posvećeno borcima Košara
  • Veličković: To je bila prilika da oni koji su nas bomdardovali vide sav užas koji je njihov pohod ostavio
  • Nataša Pejin: Poniženje Srbije u Srpskom kulturnom centru u Parizu - bez mene!
  • Miodrag Stojilović - Kontekst bombardovanja 1999: Bomba prva; Ljudi; Atmosfera
  • Moramo dalje (Sećanje 1999-2019)
  • Grujičić o posledicama NATO agresije: Neophodno ispitivanje lišeno svake politike
  • UNEP: Procena ekoloških žarišta - Kragujevac (Od sukoba do održivog razvoja)
  • Još nije kasno da NATO odgovara
  • ’Humanitarni rat’ - priroda, karakter, dometi i posledice
  • Ministar informisanja 1999: Agresor nas je smatrao svojim neprijateljem... Neka nas smatraju i ubuduće...
  • Tramp 1999. o bombardovanju SRJ: ...Morate da pošaljete trupe dole
  • Mapa NATO iz 1999. - gde je padao osiromašeni uranijum
  • Zaborav je novi zločin - tribina o agresiji NATO na SRJ 1999.
  • Prof. dr Danica Grujičić: NATO agresija - genocidna namera
  • Protiv članstva Srbije u NATO 84% građana
  • Grem Filips: Šta da NATO nije intervenisao 1999?
  • NATO vodi višemilionski projekat u Kragujevcu
  • Porast učestalosti malignih oboljenja kod dece - posledica NATO bombardovanja?
  • Priznata veza između uranijuma i obolevanja italijanskih vojnika
  • Henzel Stoltenbergu: Vređate srpski narod, ismevate njegove žrtve, prezirete zdrav ljudski razum!
  • Činjenice o posledicama korišćenja osiromašenog uranijuma tokom NATO agresije na SRJ 1999.
  • Hronologija NATO bombardovanja SRJ
  • O posledicama NATO bombardovanja SRJ - Danica Grujičić i Jelena Milić
  • Italijanski vojnici iz misije na Kosovu žrtve osiromašenog uranijuma
  • Prof. dr Danica Grujičić u Kragujevcu: Šta se desilo 1999. godine?
  • Predavanje prof. dr Danice Grujičić u Kragujevcu
  • Politički diskurs u parolama, sloganima i grafitima protesta protiv NATO bombardovanja SR Jugoslavije 1999. - Tamara Gruden, 2016.
  • U pripremi film o bombardovanju SRJ 1999.
  • Srbija-NATO: Logistička podrška i akcioni plan partnerstva
  • Predavanje ’’O osiromašenom uranijumu i još po nešto’’
  • Srbi su živi eksperiment - dr Danica Grujičić
  • Svetlana Žunić - Rani i odloženi zdravstveni efekti osiromašenog uranijuma
  • NATO plaća srpske naučnike za razvoj biogoriva
  • Upitnik RTS - Tužba protiv zemalja NATO: Srbija plaća danak uranijumu?
  • Posledice bombardovanja kragujevačke "Zastave"
  • Smrtonosna prašina - osiromašeni uranijum i posledice (DOKUMENTARAC)
  • Kragujevac 1999. - 11 puta pod bombama
  • "Medna" u toku agresije NATO
  • Monitoring radioaktivnosti životne sredine u Srbiji
  • Država da potvrdi da je NATO bombardovanje bilo genocidna radnja
  • Polinezija traži od Francuske milijardu dolara odštete za atomske probe
  • Ministarka ćutala o uranijumu
  • Osiromašeni uranijum, zaštita životne sredine i stanovništva - naša večna briga - Slobodan Petković
  • Stanje zagađenosti životne sredine u Kragujevcu kao posledica rada ’Grupe Zastava’ - Vesna Ilić
  • Sakriveni izveštaj o bombardovanju osiromašenim uranijumom
  • Vojna intervencija NATO i poljoprivredna proizvodnja u Srbiji - Branko Tešanović, Saša Jović
  • Uranijumska republika Kosovo - Dejan M. Andrić
  • Pun tanjir otrova
  • NATO otrovao vode u Srbiji?
  • Pretnja iz čaše
  • Pravci kretanja polihrolovanih bifenila u vodama nakon NATO bombardovanja - doktorska disertacija Miljane Stojanović-Milosavljević
  • Osiromašeni uranijum NATO u Srbiji 1999
  • Osiromašeni uranijum kao produkt nuklerarne tehnologije
  • Uticaj agresije NATO-a na agrobiznis u SR Jugoslaviji - Miladin M. Ševarlić, Zorica Vasiljević

DETALJNIJE



STRANICA KOJA SE ČUJE
 - ZORAN MODLI

PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM 

PRVI PRVI NA SKALI Podrska PPNS


Donacija za udruzenje PRVI PRVI NA SKALI 2020

ARHIVA PPNS

PRVI PRVI NA SKALI Udruzenje osnovano


DREN

DOM

POTROŠAČI

PRVI PRVI NA SKALI Sadrzaj O GMO

● O GMO ● Roba bez GMO ● Foto ● Video (O GMObez prevoda) ● Članci (domaći medijistrani mediji) ● Dokumenti (domaći izvoristrani izvori) ● Svet ● Evropa ● Srbija ● Gradovi-opštine ● Kragujevac bez GMO ● M. M. Ševarlić

KRAGUJEVAC BEZ GMO FB GRUPA
SRBIJA BEZ GMO FB STRANA 

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html