Rio Tinto uništio aboridžinsko nasleđe od 47.000 godina - prvi objavljeni rezultati iz klisure Juukan

Rio Tinto uništio aboridžinsko nasleđe od 47.000 godina - prvi objavljeni rezultati iz klisure Juukan

Portal PRVI PRVI NA SKALI preneo je prošle godine vest da je drevno sklonište u kamenu u Zapadnoj Australiji ponovo oštećeno eksplozijom koju je izazvao rudnik gvožđa Rio Tinta. Incident se dogodio u avgustu u blizini rudnika gvožđa Namuldi, oko 60 kilometara severozapadno od Toma Prajsa. 

Rio Tinto je izazvao međunarodnu osudu 2020. godine kada je takođe prouzrokovao eksploziju, na lokaciji Brokman 4, isto u blizini Toma Prajsa. Tada je uništio dva drevna skloništa u stenama u klisuri Jukan.

ARHIVA PPNS 2023. RIO TINTO PONOVO OŠTETIO DREVNO SKLONIŠTE, OVOGA PUTA UZ RUDNIK GVOŽĐA U PILBARI (ZAPADNA AUSTRALIJA)

Rio Tinto ponovo oštetio drevno sklonište, ovoga puta uz rudnik gvožđa u Pilbari (Zapadna Australija)
Pre nedelju dana (19. jula), objavljeni je članak o prvim rezultatima naučnog rada trojice autora koji su sarađivali sa više univerziteta. U nastavku je sadržaj u celini koji smo preveli.

U maju 2020. godine, kao deo zakonski dozvoljenog proširenja rudnika gvožđa, Rio Tinto je uništio drevno sklonište u klisuri Jukan u zemlji Putu Kunti Kurrama u regionu Pilbara u Zapadnoj Australiji.

Radeći sa tradicionalnim vlasnicima, iskopali smo sklonište – poznato kao Jukan 2 – 2014. godine, šest godina pre njegovog uništenja. Pronašli smo dokaze da su Aboridžini prvi put koristili Jukan 2 pre oko 47.000 godina, verovatno tokom poslednjeg ledenog doba, sve do samo nekoliko decenija pre nego što je pećina uništena.

Na lokaciji se nalazilo hiljade značajnih predmeta, uključujući drevnu pletenicu ljudske kose, alate i druge artefakte, kao i ostatke životinja. Rezultati iskopavanja doveli su do pokušaja da se u poslednjem trenutku zaustavi uništavanje lokaliteta, ali su bili neuspešni.

Puni rezultati iskopavanja objavljeni su po prvi put 19. jula u časopisu Quaternary Science Reviews - A 47,000 year archaeological and palaeoenvironmental record from Juukan 2 rockshelter on the western Hamersley Plateau of the Pilbara region, Western Australia.


Photo of several men wearing high vis gear standing in front of a cliff.
Foto: Tim za iskopavanje u Jukan 2 2014. Nazad, levo–desno: J. Ashburton (preminuo), C. Ashburton (preminuo), T. Smirke (preminuo), Harold Ashburton, RJ Mckai, Terri Haies. U sredini, levo i desno: Džarod Brindli, Martin Kuper (pokojni). napred, levo-desno: V. Boone Lav, Michael Slack. Scarp Archaeologi

Gde je Jukan i šta se tamo dogodilo?

Jukan je sistem klisura sa nizom pećina u državi Putu Kunti Kurrama, otprilike 60 kilometara severozapadno od Toma Prajsa, u regionu Pilbara u Zapadnoj Australiji.

Sklonište Jukan 2 je jedna od pećina koje čine ovaj sistem. Nekada je bio deo duboke klisure sa rupama slatke vode, velikim prostorima za kampovanje okruženim masivnim planinama od gvozdenog kamena i velikom rekom koja je tekla u neko doba godine, a bila je suva u drugom periodu.

Danas je ovo područje deo rudnika gvožđa Rio Tinto (prim. PPNS: predstavljen je na sajtu Rio Tinto Srbija, bez osvrta na uništavanje). Kao što je naširoko objavljeno u maju 2020. godine, sklonište Jukan 2 je uništeno tokom aktivnosti proširenja rudnika. Dok je Rio Tinto imao saglasnost ministara da uništi lokaciju baštine, akcija je bila protiv želja tradicionalnih vlasnika.

Uništenje je dovelo do široke globalne osude i obelodanilo da su zakoni Zapadne Australije o zaštiti nasleđa ispod standarda.

VIDEO 2020 Rio Tinto continued to lay explosives at Juukan Gorge after concerns raised (6:26)

Šta je toliko značajno u vezi sa Jukanom?

Klisura Jukan je dobila ime po pretku Putu Kunti Kurrame. Izuzetno je značajan i iz kulturnih i iz naučnih razloga.

Za Putu Kunti Kurramu, Jukan je duhovno mesto koje sadrži duboke dokaze o njihovom prisustvu i povezanosti sa pejzažom u njihovoj tradicionalnoj zemlji.

U smislu naučnog značaja Jukan 2, lokalitet je jedna od najstarijih poznatih lokacija aboridžinskog naselja Australije. Iako je utvrđeno da su neka mesta starija, kao što je Madjedbebe u Kakaduu na severnoj teritoriji i na obali zapadne Australije, postoji samo nekoliko mesta starih kao Jukan u unutrašnjosti Australije.

Jukan je danas udaljen oko 500 kilometara od obale. Sve do pre otprilike 10.000 godina, kada je nivo mora porastao, bio je skoro 1.000 kilometara u unutrašnjosti.

To znači da su ljudi koji žive oko Jukana bili vešti u životu u pustinji. To pokazuje i činjenica da su pećinu mogli da koriste i tokom poslednjeg ledenog doba (od pre oko 28.000 do 18.000 godina). Arheolozi su pronašli vrlo malo direktnih dokaza iz ovog perioda na bilo kom drugom lokalitetu.

Često se samo nekoliko artefakata smatra dovoljnim dokazom da se pokaže da su ljudi koristili arheološko nalazište. Međutim, u Jukanu 2 pronašli smo hiljade artefakata, uključujući mnoge koji sadrže smolu iz spinifeks trave, koja je verovatno korišćena kao vrsta lepka za držanje komada kompozitnih alata.


Foto: Komad kamena u obliku koji bi verovatno bio zalepljen za dršku sa spinifeks smolom, iskopan 2014. - Skarp arheolodži

Jukan 2 je takođe imao neverovatne dokaze o životinjama tokom vekova. Pronašli smo slomljene kosti životinja koje su umrle prirodnim putem, kao i kosti povezane sa ljudima koji su kuvali i jeli kengure, emue, pa čak i ježeve.

Među ovim materijalom bila je i pletenica ljudske kose stara oko 3.000 godina. Kosa je testirana DNK i rezultati su nam rekli da je verovatno povezana sa tradicionalnim vlasnicima koji su bili deo tima za iskopavanje.

Materijal koji smo pronašli je izuzetno dobro očuvan. Pronašli smo čak i koštani vrh napravljen od kengurove potkolenice stare oko 30.000 godina sa okerom na kraju. Ne znamo za šta je ovo korišćeno, ali oker može ukazivati na ritualnu funkciju.

Two photos of a long, slender pointed object.
Foto: Naoštrena kengurova kost sa okerom na vrhu pronađena 2014 - Majkl Slek

VIDEO 2022 The full story of the Juukan Gorge sacred site disaster and aftermath | Back Roads | ABC Australia (6:44)

Šta sad?

Nakon eksplozije 2020. godine, počeli smo ponovo da iskopavamo lokaciju. U protekle dve godine uklonili smo oko 150 kubika šuta koji je nekada bio krov i zadnji zid pećine. Ispod ruševina našli smo tragove organskog materijala, a zatim i ostatke dna pećine.

Photo of people digging in earth inside a very large tent.
Foto: Nova iskopavanja na Juukan 2 su sada u toku - Teri Haies

Iskopavanja su sada dostigla prvobitni nivo poda na većem delu lokacije, a mi pažljivo kopamo i pronalazimo još neverovatnih materijala. Ovo uključuje više pletene kose, perle od školjki za koje mislimo da su donete sa obale, i delove iz čeljusti tasmanskog đavola, životinje koja je izumrla na kontinentalnoj Australiji više od 3.000 godina.

Objavljivanje ovih rezultata iz 2014. samo je sledeće poglavlje u arheologiji Jukan 2, mesta posebnog za tradicionalne vlasnike, ali i od ogromnog značaja za nauku i naše razumevanje kulturnog nasleđa Australije.

VIDEO 2022 PKKP people visit Juukan Gorge after the blasts (14:17)

Korporacija Aboridžina Putu Kunti Kurrama i Pinikura je koautor ovog članka i povezanog istraživanja, koji su kolektivno priznati prema njihovim kulturnim preferencijama.

Autori

  • Majkl Slek, direktor, Skarp arheologija i vanredni profesor arheologije, Univerzitet Džejms Kuk
  • Džordan Ralf, glavni službenik za nasleđe u PKKP Aboridžinskoj korporaciji, vanredni predavač, Arheologija, Univerzitet Flinders
  • Valas Bun, postdoktorski istraživač, geoprostorna nauka i arheologija, Univerzitet u Adelaidi
Slek i Bun ne rade za korporaciju Aboridžina, nisu konsultanti, ne poseduju udeo i ne primaju sredstva od bilo koje kompanije ili organizacije koja bi imala koristi od ovog članka, nisu otkrili nikakvu relevantnu povezanost, osim njihovog akademskog imenovanja.

Partneri

  • Univerzitet Džejms Kuk
  • Univerzitet u Adelaidi
  • Univerzitet Flinders
Univerziteti obezbeđuju finansiranje kao članovi The Conversation AU.

Čitaocima Aboridžina i Toresovog moreuza je sugerisano da ovaj članak sadrži sliku preminulih ljudi, koja se koristi uz dozvolu tradicionalnih vlasnika.

Objavljeno: 19. jula 2024.
Obrada: Prviprvinaskali.com

Foto: The Conversation; Trade Winds News; ABC
Izvor: The Conversation 


Dodatak PPNS

Ovo uništavanje u Australiji, nije jedini razlog zašto je Rio Tinto ozloglašen u svetu. Sem direktnih negativnih uticaja na životnu sredinu i stanovništvo rudarskom delatnošću, ova korporacija je priznala da kod nje postoji i "kulturu maltretiranja, uznemiravanja i rasizma". To je sadržaj izveštaja koji je rudarski gigant po zakonu bio prinuđen da objavi. Izveštaj sadrži, pored ostalog, vušegodišnje pritužbe o silovanju, pokušaju silovanja i seksualnog napada, anketu zaposlenih o maltretiranju na radnom mestu, kao i njihove izjave da je rasizam uobičajen u brojnim oblastima, preneo je Rojters.

ARHIVA PPNS RIO TINTO OBJAVIO "IZVEŠTAJ O KULTURU MALTRETIRANJA, UZNEMIRAVANJA I RASIZMA" U OVOM RUDARSKOM GIGANTU

Rio Tinto objavio ’izveštaj o kulturu maltretiranja, uznemiravanja i rasizma’ u ovom rudarskom gigantu

ARHIVA PPNS: EKOLOGIJA  
PROMOCIJA ZBORNIKA SANU "PROJEKAT JADAR - ŠTA JE POZNATO?" U KRAGUJEVCU (AUDIO) PROF. IMRE KRIZMANIĆ: PROJEKAT JADAR - UTICAJ NA BIODIVERZITET  JAGOŠ RAIČEVIĆ: PROJEKAT JADAR - KONTROLA REGULATORNOG PROCESA I TROŠKOVI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Promocija Zbornika SANU ’Projekat Jadar - šta je poznato?’ u Kragujevcu (AUDIO) Prof. Imre Krizmanić: Projekat Jadar - uticaj na biodiverzitet Jagoš Raičević: Projekat Jadar - kontrola regulatornog procesa i troškovi zaštite životne sredine
OSNOVNA ISTRAŽIVANJA LITIJUMA I SVA PRIMENJENA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NISU DOZVOLJENA PROGRAMOM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U KRAGUJEVCU OD 2023-2033 DEGRADACIJA PROSTORA U OKVIRU PROJEKTA JADAR - RATKO RISTIĆ, IVAN MALUŠEVIĆ, PETAR NEŠKOVIĆ, ANGELINA NOVAKOVIĆ, SINIŠA POLOVINA, VUKAŠIN MILČANOVIĆ "RUDARSKA INDUSTRIJA JE GLAVNI IZVOR ZAGAĐENJA ZEMLJIŠTA NA ZAPADNOM BALKANU" - ZAJEDNIČKI ISTRAŽIVAČKI CENTAR EVROPSKE KOMISIJE  
Osnovna istraživanja litijuma i sva primenjena geološka istraživanja nisu dozvoljena Programom zaštite životne sredine u Kragujevcu od 2023-2033 Degradacija prostora u okviru projekta Jadar - Ratko Ristić, Ivan Malušević, Petar Nešković, Angelina Novaković, Siniša Polovina, Vukašin Milčanović  ’Rudarska industrija je glavni izvor zagađenja zemljišta na Zapadnom Balkanu’ - Zajednički istraživački centar Evropske komisije


STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAMTREDS

PODRŽI PPNS!

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv rudnika litijuma u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.pmf.kg.ac.rs/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ http://www.pekgora.org/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://fondacijarsum.org/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://www.vfphysical.rs/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html