SANU: Projekat Jadar - šta je poznato? (apstrakti i snimak naučnog skupa)

SANU: Projekat Jadar - šta je poznato? (apstrakti i snimak naučnog skupa)

Naučno-stručni skup "Projekat Jadar – šta je poznato?", koji se bavio eksploatacijom minerala jadarita u Rađevini, u okolini Loznice, održan je 6. i 7. maja ove godine u Palati Srpske akademije nauka i umetnosti.

Istražni radovi u ovom delu Zapadne Srbije povereni su rudarsko-metalurškoj kompaniji Rio Tinto, odnosno njenoj ćerki firmi Rio Sava Exploration d.o.o. Najavljena izgradnja rudnika – uz prateća odlagališta jalovine, te korišćenje i tretman voda i hemikalija u procesu dobijanja litijum-karbonata i borne kiseline – kao i uticaj rudnika i tehnološkog procesa ekstrakcije na životnu sredinu tog područja izazvalo je velike nedoumice i zabrinutost građana, ujedno zainteresovavši naučnu i stručnu javnost. Takođe, nedoumice je pojačala i dosadašnja nedovoljna transparentnost čitavog procesa, počev od dobijanja dozvole za istražne radove, preko promene urbanističkog plana i prenamene korišćenja zemljišta, pa do samog izbora tehnološkog procesa.

Mnogo je tema koje bi trebalo razmotriti i otvoreno razgovarati. Otuda je na skupu bilo reči o sledećim pitanjima:

  • šta će Republika Srbija i društvo dobiti od ove eksploatacije; 
  • kakva je dobrobit za stanovništvo i životnu sredinu šireg obuhvata; 
  • pod kojim se uslovima otuđuju prirodni resursi i kakva je opšta korist za državu, osim rudne rente koja je, kako sada stvari stoje, zanemarljiva u odnosu na vrednost prirodnog resursa, autonomnih i antropogeno stvorenih ekosistema i predela koji bi bili uništeni ili nepovratno izmenjeni?

Cilj konferencije bio je da se svi elementi projekta Jadar naučno i stručno vrednuju, da se evaluiraju njegove koristi i štete, te anticipiraju problemi koji bi mogli da proizađu, ukoliko bi se projekat realizovao.

Organizatori skupa su Akademijski odbor "Čovek i životna sredina" SANU, Akademijski odbor za materijale SANU i Odbor za hemiju Odeljenja hemijskih i bioloških nauka SANU.

Skup je završen okruglim stolom na kojem su uzeli učešće predstavnici Udruženja građana Zaštitimo Jadar i Rađevinu, Koalicije za održivo rudarstvo u Srbiji, Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) i Podrinjskog antikorupcijskog tima (PAKT) za zaštitu reke Jadar i Rađevine, nakon čega je usledila otvorena diskusija.

Snimak događaja je u nastavku.

PRVI DAN

1. OTVARANJE SKUPA I POZDRAVNE REČI

Vladimir Kostić, predsednik SANU



2. UVODNE NAPOMENE

Vladimir Stevanović, predsednik Odbora "Čovek i životna sredina" SANU



3. ZNAČAJ PROJEKTA JADAR ZA ENERGETSKI I TEHNOLOŠKI RAZVOJ SRBIJE

Zorana Mihajlović, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije



4. PROJEKAT JADAR OD ISTRAŽIVANJA DO EKSPLOATACIJE I PRESTANKA RADA

Vesna Prodanović, Rio Sava Exploration d.o.o

Apstrakt

Interes naučno-stručne javnosti i značaj projekta „Jadar“ na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou kreiraju potrebu za kontinuiranim izveštavanjem o statusu i planovima projekta. Cilj prezentacije jeste uspostavljanje dijaloga na bazi tačnih, relevantnih i transparentnih informacija, koje se tiču svih faza razvoja u životu jednog visoko integrisanog rudarsko-procesnog projekta kao što je „Jadar“.

Prezenter će informacije o projektu staviti u kontekst domaće i inostrane regulative, i kompanijskih standarda, i demonstrirati usklađenost projektnog rada sa najboljom svetskom praksom. Neke od ključnih oblasti koje će prezentacija uključiti jesu istražne radnje koje su dovele do otkrića minerala jadarita, organizacija i pristup kompanije studijskom radu koji treba da rezultuje valorizacijom mineralnih resusa litijuma i bora, naučno-istraživački rad na adaptaciji, razvoju i transferu modernih tehnologija radi prerade jadarita u komercijalni proizvod na bezbedan način, sveobuhvatni pogled na uticaje projekta u svim domenima životne sredine i života ljudi, pravni okvir i implementacija mera i modela zaštite životne sredine, analiza ekonomskih pokazatelja projekta. Posebno će biti reči i o planovima i programima za saradnju sa obrazovnim institucijama, razvoju stručnih kadrova i kapaciteta.



5. DEGRADACIJA PROSTORA U OKVIRU PROJEKTA JADAR

Apstrakt

Ratko Ristić, Ivan Malušević, Petar Nešković, Angelina Novaković, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu

Realizacija projekta „Jadar“ planirana je u okolini grada Loznice, na površini koja zahvata nekoliko hiljada hektara zemljišta pod šumskim, poljoprivrednim i urbanizovanim površinama. Otvaranje kopova, formiranje deponija, eksploatacija podzemnih voda, tretman rude sumpornom kiselinom, izgradnja pristupnih saobraćajnica i trajna promena namene prostora, nepovratno će izmeniti i degradirati postojeću sliku predela i ugroziti biodiverzitet. Eventualni početak eksploatacije minerala jadarit podrazumeva masivne zemljane radove, sleganje terena na gotovo 900 hektara i zatrpavanje vršnog dela sliva potoka Štavica. Nepovratno će biti uništen značajan potencijal već determinisane turističke regije, sa značajnim lokalitetima od kulturno-istorijskog i duhovnog značaja. Raseljavanje stanovništva, trajna eliminacija mogućnosti za naprednu i profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju, stalan rizik od zagađenja vazduha, vode i zemljišta, suštinski umanjuju ekonomsku i ekološku perspektivu Rađevine.

Grad Loznica se nalazi na maloj udaljenosti od opasnih zagađivača kao što su deponije rudnika „Stolice“ (antimon) i „Zajača“ (antimon i olovo), a u samom gradskom području se nalazi napušteni kompleks fabrike „Viskoza“, sa ogromnim količinama toksičnih i kancerogenih materija. Lokacija projekta „Jadar“ je na samo 15 kilometara od centra Loznice. Dosadašnji međunarodni renome kompanije „Rio Tinto“, odnosno lokalne filijale pod imenom „Rio Sava“, ne ulivaju poverenje po pitanju bezbednosti proizvodnih procesa, zaštite životne sredine i tretmana radnika. Posebno je nejasna korist za državu Srbiju, ukoliko se uopšte može govoriti o bilo kakvoj kompenzaciji za tako masivnu degradaciju prostora i trajan rizik po zdravlje i bezbednost stanovništva.



6. PRAVNI OKVIR ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U PROJEKTU JADAR

Mirjana Drenovak-Ivanović, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

U jurisprudenciji Evropskog suda za ljudska prava beležimo stav iznet u predmetu Chassagnou and others v. France da javni interes, kao izraz pravične ravnoteže između opšteg interesa zajednice i zaštite osnovnih prava pojedinaca, mora da bude zasnovan na zakonitom i razumnom osnovu. Kako upravno-pravna zaštita životne sredine počinje još od određivanja osnova za održivo korišćenje i zaštitu prirodnih vrednosti, prvi postupak koji garantuje da će interes zaštite životne sredine biti adekvatno vrednovan, a da će priprema planova i programa koji mogu uticati na životnu sredinu polaziti od potrebe zaštite, jeste postupak strateške procene uticaja na životnu sredinu. Direktni i indirektni uticaji jednog projekta, koji se planira ili izvodi, na životnu sredinu utvrđuju se u postupku procene uticaja na životnu sredinu.

U radu se analizira pravni okvir koji uređuje postupke u kojima se dolazi do odgovora na pitanja: koji nivo zagađenja životne sredine je prihvatljiv u jednom društvu; da li se svojinska prava ili sloboda preduzetništva mogu ograničiti u cilju zaštite životne sredine; da li se poljoprivredno zemljište može koristiti u nepoljoprivredne svrhe? U zaključnim razmatranjima se ukazuje na domaću i uporednu sudsku praksu od značaja za razumevanje pravnog položaja interesa zaštite životne sredine.



7. ODLAGANJE JALOVINE IZ RUDNIKA I PROCESA EKSTRAKCIJE, TRETIRANJE OTPADA I SANACIJA DEPONIJEM NAKON ZAVRŠETKA PROJEKTA JADAR

Dinko Knežević, Dragana Nišić, Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

Otkopavanjem i preradom rude jadarita parcijalno se izdvajaju dva rudarska (br. 1 i 2) i dva industrijska otpada (br. 3 i 4): 1. rudarska jalovina, generiše se izradom rudarskih okana i razradom podzemnih prostorija; 2. jalovina iz procesa obogaćivanja rude za dalju hemijsku preradu koncentrata jadarita; 3. otpad iz procesa luženja, generiše se u digestorima, u kojima se koncentrat jadarita luži sumpornom kiselinom, odvajanje rastvora od otpada vrši se višestepenim filtriranjem; 4. otpad iz procesa neutralizacije, generiše se posle izdvajanja borne kiseline kada se vrši neutralizacija kisele suspenzije krečom.

Dakle, izdvajaju se dva tipa otpada: suvi i krupnozrni (rudarska jalovina) i „mokri“ i sitnozrni (ostala). Ove fizičke razlike uslovljavaju izbor načina tretiranja. Krupnozrna rudarska jalovina se odlaže na separatnoj deponiji. Ostala tri sitnozrna i mokra otpada se zajednički tretiraju: mešaju, zgušnjavaju, filtriraju i suše, pre odlaganja na zajedničkoj deponiji. Prema karakteristikama svi otpadi su neopasni, a ispitivanja izluživanja su pokazali da je moguće da dođe do izluživanja bora. Ovakve karakteristike uslovile su da se prostor za deponovanje uređuje kao da se odlaže opasni otpad, saglasno evropskoj i srpskoj legislativi. Deponija se formira na vodoplavnom terenu u blizini mesta izdvajanja otpada. Uređenje podrazumeva potpunu hidroizolaciju dna deponije. Deponija se fazno eksploatiše. Tokom eksploatacije predviđene su opsežne mere zaštite. Po završetku eksploatacije svake faze vrši se zatvaranje, saglasno važećoj evropskoj i srpskoj legislativi.



8. IZBOR TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE LITIJUMA I UTICAJI NA ŽIVOTNU SREDINU

Željko Kamberović, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

Projekat „Jadar“ se izvesno smatra za izvor litijuma kao strateškog metala. Prikazani su kapaciteti za proizvodnju soli litijuma i bora, karakteristike postrojenja, obim i raspodela istih. Kritički je analizirana moguća tehnologija za primenu na domaćim rudama; sistematično i razložno je opisana kompleksnost mogućeg tehnološkog procesa za primenu.

Dobijanje litijum(I)-karbonata iz rude sa sadržajem minerala jadarita obuhvata hidrometalurške tehnološke procese luženja kiselinom u cilju prevođenja metala u rastvor, odvajanje faza, prečišćavanje rastvora, kristalizaciju proizvoda iz rastvora, solvent-ekstrakciju, jonsku izmenu, pripremu i preradu otpadnih voda, solidifikaciju otpada i proizvodnju kreča, agregata za zapunu, vodene pare, električne energije i sumporne kiseline. Osnovni cilj rada je upoznavanje šire stručne javnosti sa tehnološkim postupkom, hemijskim reakcijama, mehanizmom formiranja pratećih proizvoda, otpadnih tokova i aparativno- tehničkim rešenjem. Osnovni proizvodi u posmatranom postupku su litijum(I)-karbonat, anhidrit borne kiseline i natrijum(I)- sulfat. Kvalitet proizvoda zadovoljava komercijalnu primenu.

Opisan je mogući uticaji projekta na životnu sredinu, od kojih su najznačajniji na: degradaciju velikih površina zauzetih projektom, vegetaciju, floru i faunu, podzemne i površinske vode, kvalitet vazduha, buku i ostale (hemikalije i opasan otpad, svetlost, gasovi sa efektom staklene bašte, kulturno nasleđe). Održivost eksploatacije litijuma i bora je moguće proceniti nakon izrade tehnološkog projekta, studije uticaja kompleksa i ostalih dokumenata u oblasti integrisane kontrole i sprečavanja zagađenja.

DRUGI DAN

1. ULOGA LITIJUMA U ENERGETSKIM TEHNOLOGIJAMA I ALTERNATIVE

Branimir Grgur, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

Litijum-jonski akumulatori su otkriveni 70-ih, a komercijalizovani 80-ih godina prošlog veka. Princip rada se zasniva na interkalaciji–deinterkalaciji litijuma iz grafitne negativne i najčešće LiCoO2 pozitivne elektrode uz korišćenje organskog elektrolita uz dodatak litijumovih soli. Mada sistemi na bazi litijuma imaju izuzetne električne karakteristike, ipak ovakvi sistemi imaju i niz nedostataka. Jedan od bitnijih je visoka cena usled rasprostranjenosti rezervi litijuma, koje se procenjuju na 10–12 Mt, i kobalta, čije su realno isplative rezerve oko 7 Mt. Za pogon automobila neophodno je ~0,16 kg Li po kW. Prema studiji Rio Tinta da ležište kod Loznice može dati oko 60 kt Li2CO3 ili ~5,7 kt Li godišnje, jednostavnom računicom se može dobiti broj automobila (100–50 kWh) od oko 700–350 hiljada godišnje ili od 28,5 do 14,2 miliona tokom 40-godišnje eksploatacije. Kao primer može poslužiti činjenica da je godišnja proizvodnja automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem reda 100 miliona.

Kao alternativa litijum-jonskim, mogu se razmatrati natrijum-jonski akumulatori, sa nešto lošijim karakteristikama, ali daleko nižom cenom. S obzirom na to da razvoj litijum-jonskih akumulatora traje već 50 godina sa ogromnim ulaganjima, natrijum-jonski sistemi bi mogli u skorijoj budućnosti da postanu ozbiljna alternativa litijum-jonskim akumulatorima. Takođe, cink-jon, gorivni galvanski spregovi, protočni redoks-akumulatori i punjivi sistemi na bazi metal-vazduha se mogu razmatrati kao alternative litijum-jonskim akumulatorima.



2. PROJEKAT JADAR I VODNI RESURSI

Prvoslav Marjanović, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“

Apstrakt

Smisao i cilj ovog rada jeste da se raspoloživi podaci i elementi projekta u vezi sa površinskim i podzemnim vodama, a posebno otpadnim vodama, predoče naučnoj i stručnoj javnosti. Rad je podeljen u pet delova.

U prvom delu se daje prikaz rezultata dosadašnjih istraživanja o kvalitetu površinskih i podzemnih voda u dolini Jadra i osvrt na postojeće stanje vodnih resursa u zoni uticaja rudnika i procesnog postrojenja. U drugom delu rada se daje prikaz tokova vode u okviru rudnika, procesnog postrojenja i odlagališta industrijskog otpada i prikaz idejnih rešenja vezano za kontrolu zagađivanja vodnih resursa i tretman otpadnih voda na lokaciji. U okviru ovog dela rada daje se i prikaz vodnih uslova izdatih od strane nadležnih organa RS koji se moraju ispuniti. Treći deo rada razmatra problem otpadnih voda i analizira moguće uticaje ispuštanja istih u recipijente u cilju sagledavanja uslova koje treba zadovoljiti kako ne bi došlo do pogoršanja kvaliteta površinskih i podzemnih voda nakon ispuštanja istih. Četvrti deo rada daje prikaz tematskog pregleda literature sa fokusom na vodne resurse i eksploataciju minerala litijuma i procesiranje istog u širem kontekstu analize uticaja na životnu sredinu. Zaključni, peti deo rada sadrži identifikaciju istraživanja i drugih studijskih radova koje treba sprovesti u procesu daljeg razvoja projekta „Jadar“ na način koji neće ugroziti vodne resurse u zoni uticaja projekta i šire, a sve u skladu sa propisima Republike Srbije i dobrom međunarodnom praksom i standardima.



3. MOGUĆI UTICAJI RUDNIKA, EKSTRAKCIJE, I DEPONIJE PROJEKTA JADAR NA ZDRAVLJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA

Petar Bulat, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu i Institut za medicinu rada Srbije

Apstrakt

Sagledavanje uticaja projekta „Jadar“ na zdravlje lokalnog stanovništva je veoma kompleksan zadatak usled mnogih nepoznanica. Među njima svakako je najznačajnija nova tehnologija koju investitor planira da primeni u eksploataciji jadarita. Dostupni podaci o proizvodnji litijuma i uticaju na životnu i radnu sredinu uglavnom potiču od eksploatacije rude spodumena. Na osnovu podatka da je koncentracija litijuma u jadaritu 7,28%, jasno je da se mora naći način za odlaganje velike količine (prema proceni investitora, oko 1,4 miliona tona) industrijskog otpada, u kome se primarno očekuju arsen, bor, kadmijum, hrom, olovo, živa, nikl i cink. Pored toksičnih metala, na zdravlje lokalnog stanovništva i zaposlenih mogu uticati i čestice prašine (PM2,5 i PM10), buka, a u početnom periodu eksploatacije i potresi usled miniranja.

Pri razmatranju potencijalnih efekata po zdravlje mora se imati u vidu da će se u budućem postrojenju nalaziti velike količine sumporne i hlorovodonične kiseline, te u slučaju akcidenta može doći do nesagledivih posledica po zdravlje lokalnog stanovništva. Iako se u razmatranju projekta „Jadar“ ističu negativni uticaji po zdravlje, ovaj projekat može imati, kroz unapređenje lokalnih ekonomskih prilika, i pozitivne uticaje na zdravlje usled povećanja standarda, ali i kroz unapređenje zdravstvene zaštite i uslova stanovanja. Bez detaljnih informacija o tehnologiji koju investitor planira da primeni nije moguće sagledati sve posledice po zdravlje lokalnog stanovništva. U cilju prevencije treba primeniti sve mere predostrožnosti kako bi se izbegle moguće negativne posledice po zdravlje lokalnog stanovništva.



4. INŽENJERSKO-ADMINISTRATIVNE PROCEDURE U CILJU KONTROLE UTICAJA PROJEKTA JADAR NA ZAGAĐENJA ŽIVOTNE SREDINE

Aleksandar Jovović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

Realizacija investicionih projekata predstavlja složen proces koji zahteva pribavljanje niza različitih dokumenata, dozvola, licenci, saglasnosti, mišljenja, koje izdaju nadležni državni organi, kao i pripremu projektne i druge tehničke dokumentacije koje investitor preduzima u cilju izgradnje postrojenja. U ovom procesu zaštita životne sredine ima poseban značaj, s obzirom na to da Ustav Republike Srbije predviđa pravo na zdravu životnu sredinu kao jedno od osnovnih prava i sloboda svakog građanina. U cilju što efikasnije zaštite sprovode se propisi iz oblasti strateške i procene uticaja projekta na životnu sredinu.

Strateškom procenom uticaja se utvrđuju uticaji predloženih strateških dokumenata (planovi, programi i politike), kojima se donose strateški važne odluke i vrše strateški važni izbori na životnu sredinu, uključujući i ekonomske i socijalne elemente. Procena uticaja projekta na životnu sredinu je instrument koji predstavlja preventivnu meru zaštite životne sredine, zasnovanu na izradi studija i sprovođenju konsultacija uz učešće javnosti i analizi alternativnih mera, sa ciljem da se prikupe podaci i predvide štetni uticaji određenih projekata na život i zdravlje ljudi, floru i faunu, zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž, materijalna i kulturna dobra i uzajamno delovanje ovih činilaca, kao i utvrde i predlože mere kojima se štetni uticaji mogu sprečiti, smanjiti ili otkloniti, imajući u vidu izvodljivost tih projekata. U tom smislu, inženjerska procedura obuhvata izradu materijalnih i toplotnih bilansa, proračune potrošnje sirovina, energenata, aparata i mašina za prečišćavanje otpadnih gasova i voda, tretman otpada, sigurnosne opreme, skladišnih kapaciteta, modela udesa, rasprostiranja zagađujućih komponenata u životnoj sredini.

Na kraju procesa, a posle pribavljanja upotrebne dozvole, ishoduje se integrisana dozvola, koja predstavlja odluku nadležnog organa, kojom se odobrava puštanje u rad postrojenja ili njegovog dela.



5. PROJEKAT JADAR: BIODIVERZITET I BIOLOŠKI UTICAJI

Imre Krizmanić, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

Očuvanje biološke raznovrsnosti je osnova opstanka prirode na Zemlji. Srbija spada u države sa još uvek relativno očuvanom prirodom, koja se ubrzano uništava na razne načine. Rudarstvo predstavlja jedan od najznačajnih faktora ugrožavanja prirode. Na području planirane eksploatacije je konstatovan visok stepen ukupnog biodiverziteta u svim analiziranim grupama. Prisutan je i izuzetno značajan broj zaštićenih vrsta: 85% od registrovanih vrsta riba, 87% od registrovanih vrsta sisara, 100% od registrovanih vrsta vodozemaca i gmizavaca. Diverzitet beskičmenjaka i vaskularne flore, kao i životnih staništa, visok je, ali nedovoljno istražen. Projekat eksploatacije minerala jadarita u Srbiji, ukoliko bude sproveden, imaće veliki broj negativnih uticaja, koji će dovesti do ireverzibilnih i delimično reverzibilnih posledica na prisutne ekosisteme.

Sprovođenjem planiranih aktivnosti, posebno deponovanjem industrijskog otpada, doći će do značajnog narušavanja biodiverziteta na celokupnom prostoru planiranih radova. U određenim, primarnim zonama uticaja, doći će do potpunog i direktnog uništavanja staništa uz nestajanje svih organizama koji ih naseljavaju. Dodatno, doći će do različitih vidova i stepena degradacije i fragmentacije staništa, izmene njihovih fizičkih i hemijskih karakteristika, kao i presecanja ili nestanka migratornih puteva i ekoloških koridora. Negativni uticaji eksploatacije minerala jadarita mogu se odraziti na celokupni ekosistemski diverzitet svih akvatičnih i terestričnih staništa i van područja rudarskog kompleksa „Jadar“ (sekundarna zona uticaja).



6. PROJEKAT JADAR: KONTROLA REGULATORNOG PROCESA I TROŠKOVI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

Jagoš Raičević, Institut za nuklearne nauke „Vinča“ Univerziteta u Beogradu

Apstrakt

U Srbiji ne postoji nezavisno regulatorno telo koje bi se bavilo rešavanjem problema zaštite životne sredine (ZŽS). Stoga je neophodno formiranje relevantnog tela koje treba da zameni mnogobrojne (nepoznate) tehničke komisije i/ili radne grupe i probleme zaštite životne sredine sa nivoa anonimnih autorskih ugovora izvede na nivo kompetentnih institucija. Nekonzistentna domaća legislativa ne garantuje osiguranje kvaliteta i učešće javnosti u ZŽS, a posebno sprečavanje sukoba interesa u procesu donošenja odluka o projektu „Jadar“. Primera radi, upoređeni su postupci kontrole izgradnje velike deponije industrijskog otpada projekta „Jadar“ sa površinskim odlagalištem veoma niskoradioaktivnog otpada. Takođe je istaknuto da se ustanove i pojedinci koji su učestvovali ili učestvuju u realizaciji projekta „Jadar“ ne mogu baviti ocenom njegovog kvaliteta, tj. ne mogu biti u poziciji da ocenjuju sami sebe, što se može ispuniti jedino kvalitetnim učešćem sveukupne zainteresovane javnosti.

Druga i važnija poruka prezentacije je predlog da zaključak dvodnevnog skupa u SANU mora biti inicijacija Vladinog projekta, sa zadatkom da verifikovanim metodama i prema najvišim svetskim standardima izvrši sveobuhvatnu i detaljnu analizu uticaja projekta „Jadar“ na životnu sredinu, uzimajući u obzir cenu koštanja svih faza njegovog životnog ciklusa: od izgradnje rudnika i eksploatacije, do njegovog zatvaranja i sanacije i remedijacije svih korišćenih prostora.



7. OKRUGLI STO

Izvor: SANU 


ARHIVA PPNS

IZ SANU MINISTARKI - O PROJEKTU JADAR: MNOGO NEDOREČENOSTI O REŠAVANJU VELIKIH PROBLEMA I POGUBNOG UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

ARHIVA PPNS

DREN: EKOLOGIJA 

OKTOBAR

  • Zahtev za RTS - ugovor o oglašavanju Rio Tinta
  • Opština Rekovac nije za eksploataciju litijuma - Aleksandar Đorđević, predsednik SO (VIDEO)
  • Smenjeni direktor omogućio 12 miliona dinara za nepostojeći sajt bez javne nabavke
  • Zemljotres u 14:24 na teritoriji Brusa (Sudimlje), M=23
  • Odbornici SO Rekovac jednoglasno protiv istraživanja litijuma
  • Zemljotres u 10:21 na teritoriji Knića (MZ Balosave), M=2,2
  • Izveštaja iz senke Koalicije 27: Poglavlje 27 u Srbiji - napredak pod ključem
  • Tamna strana grejanja u Kragujevcu ali i shvatanja slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja
  • Osnovan Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS)
  • Iza vesti: Prorektor Ristić o zagađenju, litijumu i Rio Tintu
  • Nesvakidašnji dim iz Energetike prijavljen nadležnima, prva reagovala načelnica Okruga: Ne posedujemo traženu informaciju (FOTO, VIDEO)
  • Eksploatacija litijuma na dnevnom redu sednice SO Rekovac 4. novembra
  • FOTO: Energetika Kragujevac, 31. 10. 2021. (16:30)
  • Na predstavljanju Studije ekonomskog uticaja Projekta Jadar u PKS pitanja novinara bila nepoželjna
  • Ekomar: Onlajn predavanje i terensko istraživanje 1. i 3. novembra
  • Kvalitet vazduha: Kragujevac, 29. 10. 2021. (8:00)
  • Pacifikacija protesta i otvaranja rudnika Rio Tinta - interes međunarodnih finansijskih institucija, Britanije, SAD, Australije, Nemačke....
  • Ja ću ovo da sačuvam po cenu života - Ljiljana Bralović, Pranjani (Da sam ja neko)
  • Upozorenje iz Bora, usled najave rušenja dimnjaka (Ziđin): Ne izlazite iz stanova bez potrebe!
  • Ustav Republike Srbije: Zdrava životna sredina; Sloboda preduzetništva
  • Žitelji Dragova (Levač) sprečili pristup zemljištu za rudarsko istraživanje (FOTO, VIDEO)
  • Unicef: Analiza klimatske situacije i njenih uticaja na decu u Srbiji
  • U Kragujevcu dorađena preliminarna lista za sufinansiranje energetske efikasnosti kuća
  • Bezbedna voda na javnim česmama Bubanj, Šumarice i Divostin, neispravna u Košutnjaku, Teferiču, Beloševcu, Ždraljici, Kapovcu, Petrovcu i Grujinoj česmi
  • Vujović: Prekomerno aerozagađenje zabeleženo u više gradova u Srbiji od kako je počela grejna sezona
  • Rio Sava: Zahtevi za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje priključnog razvodnog postrojenja 110kv Jadar i dalekovoda
  • Energetikа (Kragujevac): Početak grejne sezone
  • Razgovori o tekućim vodama Kragujevačke kotline (onlajn predavanje)
  • Prof. Ristić: Državni aparat da se stavi u službu zaštite životne sredine - javnost ne prihvata da se radi po lošim praksama
  • Otpadna voda-potok-jezero u Šumaricama!? (2020/2021)
  • Grad prihvatio inicijativu Ekomara - unaprediće Lokalni registar izvora zagađivanja (LRIZ)
  • Razgovori o tekućim vodama Kragujevačke kotline (onlajn predavanje)
  • Zahtev REM-u da zabrani reklamu Rio tinta
  • SKC: Uticaj rudarenja na prirodu
  • Klub akcijaša: Uređenje dela Spomen-parka
  • Srbiju "buše" do temelja - slučaj istraživanja litijuma u Levču
  • Udruženja građana na predstavljanju Nacrta Plana razvoja Kragujevca
  • Uz Uglješnicu, pritoku Lepenice (VIDEO)
  • Energetika (Kragujevac) - iz ugla potrošača (VIDEO)
  • Meštani Pranjana i Družetića oterali nepozvane goste - predstavnike ’ćerke firme’ Rio Tinta
  • Đački parlament: Eko strit parti, 9. oktobra
  • Mesna zajednica jeste organ vlast - to razume MZ Beloševac, ali ne i MZ Ilićevo
  • Lokalni registar izvora zagađivanja - šest meseci kasnije

SEPTEMBAR (23)

  • Anketa: Kakvo je vaše mišljenje o stanju voda u Kragujevcu?
  • U Kragujevcu održana konferencija "Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji - nordijska iskustva"
  • Ekomar: Uspostaviti kontinuirani monitoring površinskih voda Kragujevca
  • Zavrni rukave: Sakupljeno 70 džakova smeća sa Hipodroma
  • Zavrni rukave: Hipodrom, 26. septembar
  • RERI: Šta smo disali između dva septembra
  • Đački parlament: Eko strit parti 2. oktobra
  • Alarmantna publikacija "Unapređenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji" skrivana od javnosti?
  • Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji 2020. godine
  • Dragana Đorđević: Zataškava se zastrašujuća istina koju Rio Tinto sprema Srbiji
  • Dolazak Rio Tinta je paradigma apokalipse - iz odgovora prof. Ristića ministarki Mihajlović
  • CINS: Bor sve opasniji po zdravlje ljudi - pokazuje novi izveštaj o kvalitetu vazduha
  • Vujović: Ulaganje Ziđina u modernizaciju postrojenja važno za životnu sredinu; RERI: Ministarka zadovoljna kako napreduje izgradnja nelegalnih objekata u Boru
  • Ljubivoje Ršumović - Zar ćemo opet dozvoliti
  • Prof. Ristić: Litijumska bajka nije razvojna šansa Srbije
  • Nacionalna strategija održivog korišćenja prirodnih resursa i dobara (2012)
  • Sa protesta u Rekovcu protiv istraživanja litijuma: Nije politikanstvo već borba za opstanak naroda
  • Ugovorena zamena kotlova Energetike, rok za završetak radova je 120 dana
  • Grad Kragujevac objavio konkurs za sufinansiranje energetske efikasnosti porodičnih kuća
  • Litijum u Levču? Ne! Odbranimo Rekovac! (snimak protesta, 3. 9. 2021)
  • Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta (Beograd, 11. septembar)
  • Preliminarni zahtevi protesta za bezopasan vazduh
  • Energetika podnela zahtev za procenu uticaja rekonstrukcije kotlarnice na životnu sredinu
AVGUST (8)
  • Protest ’Odbranimo Rekovac’ 3. septembra (17:00)
  • Protestna okupljanja u Beogradu - 28. avgusta, 4. i 11. septembra (VIDEO)
  • Ustanak za opstanak - narod protiv Rio Tinta (Beograd, 11. septembar)
  • DW: Litijum iz Nemačke - ekološki besprekoran i jeftin
  • Kragujevac objavio preliminarnu listu privrednika za energetsku tranziciju
  • Ekomar: Ima li života (u) Lepenici?
  • Tribina o potencijalnim problemima pčelara usled otvaranja rudnika litijuma (VIDEO)
  • CINS: Kako je Rio Tinto kupovao Loznicu - od gosta na slavi do neprijatelja (FOTO, VIDEO)

JUL (24)

  • Dekan Ristić: Odbornici Loznice ishitreno odlučili, projekat Jadar zvanično nije odobren
  • Divlje deponije - problem JKP na terenu i grada na konkursu Ministarstva za dodelu sredstava (FOTO, VIDEO)
  • Za Prostorni plan Grada Loznice glasao 41 odbornik, šest bilo protiv, od 50 prisutnih na početku sednice (VIDEO)
  • Storenergy (Kragujevac) - za ulazak supruge Zvonka Veselinovića u posao sa Nikolom Petrovićem
  • Marš sa Drine - Protest u Loznici, 29. jula
  • Eksplodirao hemijski kompleks u Leverkuzenu (VIDEO)
  • Ćuta poziva viđenije ljude, Porfirija, Novaka da stanu uz narod
  • Dr Tatjana Brankov: Vraćaju li se pedesete sa sloganima: Industrija je simbol bogatstva, Poljoprivreda je simbol siromaštva?
  • Zelena pijaca rekonstruisaće se do kraja godine, saniraće se i previđena fasada (VIDEO, FOTO)
  • Kragujevac pozvao privrednike da učestvuju u programu energetske tranzicije
  • RERI: Otvoreno pismo Vučiću; WWF: Zašto peticija za zaustavljanje štetnog Zakona o vodama?
  • Peticija: Zaustavimo štetni Zakon o vodama!
  • Pištaljka: Država Savezu vinara platila 12 miliona za informacije sa Vikipedije
  • Zakon o potvrđivanju ugovora o zajmu ’Projekat daljinskog grejanja u Kragujevcu’, između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zahtev: Hitno povlačenje neustavnog Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama iz skupštinske procedure
  • Birn: Iz diplomatske depeše - Jadar 2
  • Procena uticaja na životnu sredinu potrebna Belkalu za prečišćavanje otpadnih voda; za projekte Telekoma i A1 ne treba, čeka se odluka za Bekis Osiride
  • Kragujevac prodaje parcele u centru i zonama Servis 2 i Feniks
  • Odbranimo rijeke Balkana - usvojen osnivački akt (VIDEO)
  • Ugovorena zamena kotlova u Energetici, ubrzo studija o 40 hiljada tona pepela
  • RTK: Grad Kragujevac potpisao ugovore sa ekološkim udruženjima
  • Grad Kragujevac i udruženja potpisali ugovore za projekte u oblasti zaštite životne sredine
  • Forum Poverenika: Koliko su građanima dostupne informacije o zaštiti životne sredine u Srbiji?
  • JKP Šumadija pripala nagrada "brend lider"

JUN (22)

  • Kragujevac izrađuje Plan detaljne regulacije Bešnjaje
  • I MHE Tošovići kod Raške bez uslova zaštite prirode
  • Forum: Treba li Srbiji rudnik litijuma?
  • Kragujevac potpisao Ugovor o sufinansiranju programa energetske sanacije
  • Požar na deponiji u Jovanovcu pod kontrolom
  • Zavrni rukave - Košutnjak, 27. jun
  • Šta misle Kragujevčani: Ko zagađuje Kragujevac?
  • Iz SANU ministarki - o projektu Jadar: Mnogo nedorečenosti o rešavanju velikih problema i pogubnog uticaja na životnu sredinu
  • Anketa: Ko zagađuje Kragujevac?
  • Crvena linija: Zelena energija i MHE u regionu
  • Zajača, 2021: Šta ostaje posle rudnika? (VIDEO)
  • Rio Tinto: Proizvodnja baterija nije u portfoliju naše kompanije - ne proizvodimo ih nigde u svetu
  • Jelisaveta Vasilić: Završena je privatizacija društvene svojine, ne smemo da dozvolimo privatizaciju javne svojine
  • Letnji dnevni kamp - Botanička bašta 2021
  • Gradonačelnik G. Milanovca: Šta će istraživanjem biti ugroženo? EU Suvoborska greda: Moramo Vas uputiti na greške, namerne napade i neistine
  • Velika povelja ’Zelena planeta’ posthumno prof. dr Slobodanu Jovanoviću (1955-2021)
  • Prof. Ratko Ristić o politici, Rio Tintu i tome čiji je čovek
  • Prof. Ristić: Iskopavanje litijuma forsiraju ’zapadni prijatelji’, banda predatora i sebičnjaka
  • Jadar risorsiz (Australija) cilja Rekovac za istraživanje litijuma, angažuje bivše menadžere Rio Tinta i sa Balkana
  • Kragujevac - grad bez zagađivača?
  • Kvalitet vazduha u Srbiji: Od merenja ka merama - sporna ocena u slučaju Kragujevca
  • Uručena priznanja ’Zeleni’ i ’Crni list’ za 2020. godinu
  • Naučno-informativni skup u Koštunićima o rudnicima litijuma
MAJ (28)
  • Zmije otrovnice i prva pomoć u slučaju ujeda
  • Kragujevac na vodi - Marka Žvaka (VIDEO, 6:47)
  • Pitanja i odgovori sa sajta ministarstva povodom Programa energetske sanacije zgrada, kuća i stanova koji sprovode lokalne samouprave
  • Izdavanje upotrebne dozvole, shodno Zakonu o planiranju i izgradnji
  • Kragujevac doneo Pravilnik za mere energetske tranzicije, sledi javni poziv
  • Evropski dan parkova obeležen i u Kragujevcu
  • Zavrni rukave: Košutnjak, 30. maj
  • Preliminarno: Kragujevac finansira 15 projekata u oblasti zaštite životne sredine u 2021.
  • Otpad u Lepenicu nelegano odlagao Marko trans cargo u vlasništvu Gorana Kojovića - potvrdilo Ministarstvo (FOTO, VIDEO)
  • Memedović: Zapustili smo sami sebe! (VIDEO)
  • Svetski dan pčela - 20. maj
  • Zabrana vanpijačne prodaje - rešenje za divlju deponiju ispod nadvožnjaka, saglasni građani i JKP; na potezu je Grad
  • Mihajlović (18. 5): Istražne bušotine nisu bile predviđene u Topoli; Rešenje Ministarstva (26. 4): Istražni prostor nalazi se na teritoriji Ljiga, Gornjeg Mianovca i Topole
  • Zašto su kompanije Ziđin i Linglong iznad zakona Srbije
  • Energetikа prelazi na gas i sanira pepelište, konačno!
  • Ministarstvo odobrilo istraživanja PD Jadar litijum na pet područja: Rekovac, Ursule, Siokovac, Pranjani i Dobrinja
  • BIRN: Lepenski Vir - betonom na neolit
  • Dugorepi svračak (Lanius nubicus) - nova vrsta ptica u Srbiji
  • Peticija za trajno uklanjanje divlje deponije u ulici Jovana Ristića (ispod nadvožnjaka)
  • Prodaće i kišu (Even the Rain, Tambien La Lluvia)
  • Ekomar: Čuva se jezero od ’Kragujevca na vodi’, slede nove inicijative
  • Da iskopamo kompletnu Rađevinu i premestimo je negde drugde?
  • Vladimir Stevanović: Očuvana priroda je i lična karta Srbije, mora da bude prioritetna briga države
  • O ubijanju srpskih šuma - prof. Ratko Ristić i prof. Zdravko Popović
  • Prof. Ristić: Projekat Jadar vodi ka degradaciji predela; Neophodna stroga kontrola rada Ministarstva
  • U Rekovcu odobreno istraživanje litijuma još 2017, Rekovčani to saznali tek 2021. - i pobunili se
  • Naučno-stručni skup "Projekat Jadar - šta je poznato?"
  • Pitanja iz Srbije i nemušti odgovori direktora Rio Tinta na skupštini akcionara (VIDEO)

APRIL (26)

  • Zaboravite na poljoprivredu posle litijuma - saglasni Akademik Živorad Čeković i dr doc. Duško Brković
  • Nacionalna ekološka asocijacija pokrenula aplikaciju za praćenje kvaliteta vazduha
  • Inicijativa za Požegu: Nepotpuni odgovori Ministarstva o planiranim geološkim istraživanjima litijuma
  • Eksploatacija litijuma uzrokuje enormno uništavanje životne sredine
  • Čišćeno jezero Bubanj u akciji Zavrni rukave
  • O litijumu u Prostornom planu projekta Jadar iz 2019.
  • Dr Milica Tomašević: Rio Tinto nam nije potreban - ako Srbija ima novca neka uloži u poljoprivredu
  • Ukloni divlju deponiju - aplikacija za prijave nelegalno bačenog otpada
  • Kragujevac izdvaja pet miliona za ’energetsku tranziciju’ domaćinstava
  • Zavrni rukave 3: Akcija čišćenja jezera Bubanj
  • Lasta - dokumentarni film, RTV Vojvodina
  • Ocena kvaliteta vazduha u Republici Srbiji, 2010-2018
  • Siokovčani povodom dolaska Jadar litijumu: Branićemo svoju zemlju!
  • Ko to tamo buši, po Levču?
  • Ekomar i Energetika - kandidati za Zeleni i Crni list
  • Rio Tinto, Loznica i litijumska groznica
  • Litijum u Gornjem Jadru - belo zlato ili ekološka bomba
  • Sistematska deratizacija počinje 19. aprila
  • Projekat Rekovac - litijumska groznica, posred plodne zemlje
  • Nacrti planova za kvalitet vazduha u Kragujevcu na javnom uvidu do 4. maja
  • Ratko Ristić: Zaštita životne sredine mora da bude pitanje pozicije, opozicije i svih građana
  • Vrt u boci - zasađen ’60, zapečaćen ’72, nastavio da raste i 40 godina nakon poslednjeg zalivanja
  • Ne bacajte žar u kontejnere!
  • Za resetovanje koncepta zaštite prirode: identifikacija svih zagađivača, uzurpatora zaštite životne sredine, rigorozna kaznena politika, osnaživanje inspekcije, životvoran dijalog sa lokalnim stanovništvom
  • Ljubivoje Ršumović - Protest
  • Ekološki ustanak - Narodna skupština, 10. april

MART (26)

  • Zašto sam smenjen sa mesta načelnika u Agenciji za zaštitu životne sredine - Dejan Lekić za CINS
  • Zaštita jezera Bubanj - od projekta Ekomara do inicijative Grada
  • Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma
  • Prodaće i kišu (Even the Rain, Tambien La Lluvia)
  • Koka-kola godišnje proizvede 100 milijardi plastičnih flaša - petinu ukupnog broja u svetu
  • Takmičenje na Univerzitetu u cilju zaštite životne sredine
  • Energetika u Kragujevcu gasi kotlove na ugalj, priključuje se na gas
  • Grinpis: Valjevo treći najzagađeniji grad u Evropi, u prvih 20 u 2020. i Kosjerić, Niš, Užice, Čačak i Kragujevac
  • Registar izvora zagađivanja u Kragujevcu
  • FOTO: Ilićevsko groblje na Košutnjačkom brdu
  • Energetika Kragujevac, 12. 3. 2021. (16:00-16:30)
  • Privremena mera: Agencija da odmah vrati na posao Milenka Jovanovića
  • Dašić: Biće zatvoren i preseljen pogon Dorado koji zagađuje vazduh
  • Utisak nedelje, 7. 3. 2021: Aleksandar Jovanović Ćuta, Milenko Jovanović, Miroslav Mijatović
  • Kvalitet vazduha u Kragujevcu, 8. 3. 2021. (8:00)
  • Grošnica (Kragujevac), 6. mart 2021: Bacanje smeća gde ne treba
  • Sirovi lignit - jedan od ključnih uzročnika zagađenja vazduha u Srbiji
  • FOTO: Ispred groblja u Beloševcu nema kontejnera, ali uvek ima smeća
  • Loš kvalitet vazduha je jedan od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta
  • Otadžbina te zove - da očistiš reku Peštan (Rudovci)
  • Kragujevcu odobreno preko 2,4 miliona za smanjenja zagađenja poreklom iz individualnih izvora, a zahtev za pošumljavanje nije uzet u razmatranje
  • Iz budžeta Kragujevca 9,7 miliona dinara za zaštitu životne sredine
  • Zaustavljeno izlivanje fekalija iznad Šumaričkog jezera, nakon prijave građana
  • Skoro dva miliona evra za MHE povezane sa Nikolom Petrovićem
  • Deponija nastajе u ulici Nikole Vujačića (MZ Vinogradi)
  • Deponija u Kragujevcu - pre i posle čišćenja (februar 2021)

FEBRUAR (15)

  • Izlivanje fekalne kanalizacije u Šumaričko jezero!
  • Konkurs za finansiranje projekata u oblasti zaštite životne sredine u Kragujevcu 2021.
  • Krčena nepotrebna vegetacija u Spomen-parku, saniran deo ograde oko Kreativnog parka
  • Ministarstvo kulture nema nameru da menja status Prirodnjačkog muzeja
  • Zbirku pliocenskih biljaka sa lokaliteta Ilina Voda 1930. sakupio i poklonio Prirodnjačkom muzeju dr Igor Rudski, profesor kragujevačke Gimnazije
  • Prirodnjački muzej uskoro gubi status značajne samostalne nacionalne ustanove kulture koji traje 125 godina
  • Đubre u blizini Lučnog mosta broj 2 - Kragujevac, 16. 2. 2021.
  • Pošumljavanje u Srbiji - Izveštaj DRI 2020
  • U Srbiji se seku i šume pod zaštitom države (FOTO, VIDEO)
  • RERI: Zagadi pa vladaj - Milenko Jovanović
  • Trg vojvode Putnika biće preuređen, deo Pešačke zone se transformiše
  • Zeleni pojas kod Grudnog odeljenja biće obnovljen novim sadnicama
  • Ekološki bilten Kragujevca (novembar-decembar 2020)
  • Molba savesnih: Ne hranite patke i labudove hlebom i pekarskim proizvodima
  • Godišnji plan inspekcijskog nadzora u Kragujevcu 2021.

JANUAR (25)

  • Aerozagađenja na teritoriji Kragujevca, decembar 2020.
  • Zagađivač plaća. Zaista?
  • Ubijanje reke: Krivaja, Bačka Topola (20. 1. 2021)
  • Digitalni registar zagađivača u Kragujevcu: Prijave građana u 2020.
  • Kvalitet vazduha: Kragujevac, 21. 1. 2021. (21:00)
  • Povodom zagađenja Lepenice: MUP identifikovao počinioca, istraga u toku
  • Objavljen program istraživanja i kontrole životne sredine na teritoriji Kragujevca u 2021.
  • Most na reci Lepenici (Cvetojevac, Kragujevac), 18. 1. 2021.
  • Aerozagađenja na teritoriji Kragujevca - novembar 2020.
  • Republički inspektor podneo prijave zbog odlaganja otpadnog mulja u Lepenicu
  • Izručivanje otpada u Lepenicu pored mosta na ulasku u Cvetojevac (VIDEO)
  • Plan kvaliteta vazduha u Beogradu (2016-2020)
  • Kineski radnici u Rakiti štrajkоvali, pa odustali nakon pritisaka poslodavca
  • U Agenciji za zaštitu životne sredine smenjen i Dejan Lekić, načelnik od osnivanja
  • Klima 101: Istraživanje ’Kako građani vide problem zagađenog vazduha u Srbiji?’
  • Pogrešne koordinate merne stanice Kragujevac na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine
  • Prostor za automobile biće prepolovljen, a pešačke staze sa drvoredima prostiraće se na 1,9km - u Parizu
  • Energetika i Gradska uprava Kragujevac među 10 najvećih dužnika za struju
  • Udruženja građana - društveni uticaj bez dovoljno podrške
  • Srpski olimpijac Čaba Silađi čistio Divčibare od smeća
  • Međunarodni popis ptica vodenih staništa 2021.
  • Počelo čišćenje otpada na Drini, pomoći će i EPS
  • Otpad kao pretnja proizvodnji hidroelektrane Višegrad
  • Fotografski priručnik za raspoznavanje labudova (Cygnus sp) u Srbiji
  • Stara Planina, prvi deo (Sasvim prirodno)

DETALJNO

STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANATVITERINSTAGRAM

Print Friendly and PDF

Komentara: 0

Dodaj komentar

Facebook komentari

Anketa

Da li ste protiv GMO u Srbiji?

Ostale ankete
https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija/ https://ekologijakragujevac.rs/ https://www.facebook.com/groups/543555452379413/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/savez.slepihkragujevac http://www.pmf.kg.ac.rs/botanicka_basta/index.html https://ckkg.org.rs/ http://www.pozoristezadecu.com/ https://www.okvirzivota.org.rs/ http://vrabac.rs/ https://www.ijfk.info/ https://joakimfest.rs/ http://www.conviviummusicum.com/sr/ http://www.nbkg.rs/index.html https://telok.org.rs/ https://aiesec.org.rs/lokalna-kancelarija-kragujevac/ https://www.facebook.com/profile.php?id=100064845214187 https://www.spdradnickikragujevac.com/ https://www.facebook.com/konamtrujedecu/ http://www.drustvosrpskihdomacina.org.rs/ https://www.facebook.com/PrviPrviNaSkali/ https://www.facebook.com/Pupinizacija-582808185210353/ https://sveoarheologiji.com/ https://prviprvinaskali.com/clanci/dren/ekologija/mali-vodeni-ekosistem-u-botanickoj-basti-realizovan-projekat-ug-svetli-horizonti.html http://www.pekgora.org/ http://fondacijarsum.org/ http://www.vfphysical.rs/ http://www.milutinstefanovic.com/ http://nevenaignjatovic.com/ http://www.ipsport.net/ http://marepannoniumgarden.blogspot.rs/-i-dupont.html http://www.epodzaci.org/ http://www.prvagimnazija.edu.rs/index.php/nastava/van-nastave/sopce https://www.pasarela.rs/o-nama/ http://zoran-spasojevic.blogspot.com/ http://www.audioifotoarhiv.com/ http://www.littlelighthouse.net/ http://kozmicbluesemisija.blogspot.com/ https://www.facebook.com/groups/ZoranModli https://www.facebook.com/groups/131568206482/ https://www.facebook.com/stop.gmo.srbija https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/aleksandra-ninkovic-tasic/mihajlo-i-pupin-sa-pasnjaka-do-naucenjaka.html https://prviprvinaskali.com/clanci/slikom/glagoljanja/arcibald-rajs-o-budzaklijskoj-politici.html https://prviprvinaskali.com/clanci/podrska-ppns/podrzi-rad-ug-prvi-prvi-na-skali-donacijom-na-racun-1504516749.html