Završna objava serijala od osam ekolumni
Kada se industrijska eksploatacija susretne sa prirodnim resursima, često ostavlja trajne posledice po zemljište. Rekultivacija postaje neophodna mera ne samo za obnovu, već i za zaštitu ovog vitalnog resursa. Pogledajmo primer Kolubarskog basena u Srbiji, gde su posledice neodgovorne eksploatacije uglja lignita dovele do gubitka ogromnih površina plodnog zemljišta.
![PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 1 PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 1](/pub/17026792443115_prvi_prvi_na_skali_ekologija_rekultivacija_ozivljavanje_zemljista_iz_pepela_industrije_1.jpg)
Rekultivacija se obavlja u nekoliko ključnih faza, svaka sa svojim specifičnostima i ciljevima:
a) Izbor kultura i đubrenje: prva faza obuhvata postavljanje ogleda sa raznolikim usevima na različitim odloženim materijalima. Cilj je pronaći optimalnu kombinaciju useva i đubriva kako bi se stvorilo plodno zemljište. Ovaj pristup predstavlja ključni korak ka obnavljanju vitalnih zemljišnih nutrijenata;
b) Setva mahunarki i usvajanje plodoreda: u drugoj fazi, primenjuje se setva mahunarki (najčešće lucerke) kao njivskih kultura, koja četvrte godine postaje zeleno đubrivo. Ovo se nadograđuje razvojem plodoreda sa pšenicom, kukuruzom, uljanom repicom, ječmom i sojom. Iako su postignuti zadovoljavajući rezultati, primetna je potreba za većim nivoima đubrenja u poređenju sa prosečnim;
c) Pošumljavanje nepristupačnih područja: treća faza, pošumljavanje na tzv. spoljnim odlagalištima, predstavlja izuzetno kompleksan proces. Velika pažnja posvećuje se naučnom proučavanju, evidentiranju i praćenju različitih aspekata, uključujući fizičke i hemijske osobine supstrata, mikrobiološke promene, spontanu vegetaciju, proizvodnju sadnica, rast i razvoj različitih vrsta drveća i žbunja, setvu trave za sprečavanje erozije, kao i tehnologije rada na rekultivaciji pošumljavanjem.
Ova dugoročna istraživanja i praktični radovi usmereni su na stvaranje održivih ekosistema. Primena različitih kultura lišćarskih i četinarskih drveća poput javora, jasena, lipe, hrasta, bora, smrče i jele dodatno doprinosi obnovi biodiverziteta na degradiranim površinama. Sve ove faze čine integralni deo šireg plana očuvanja prirode i stvaranja uslova za održivu budućnost.
U svetlu ovih napora, postavlja se ključno pitanje: da li će rekultivacija biti dovoljna da potpuno obnovi izgubljeno? Dok se nadamo pozitivnim rezultatima višegodišnjeg rada, budućnost takođe zavisi od održive eksploatacije u narednim fazama. Selektivno odlaganje tokom budućih eksploatacija ima potencijal da otvori vrata poljoprivrednoj proizvodnji na rekultivisanim područjima, uz istovremeno pošumljavanje nepristupačnih delova.
Pored lokalnih inicijativa, slični napori širom sveta svedoče o važnosti rekultivacije zemljišta. U Australiji, na primer, nakon površinske eksploatacije rudnika uglja, primenjuju se slične strategije kako bi se obnovila i zaštitila degradirana zemljišta. Ove globalne inicijative ukazuju na hitnost potrebe za sveobuhvatnim pristupom očuvanja zemljišta u vreme sveprisutnih ekoloških izazova.
Rekultivacija može biti ključna za povratak života zemljištu, ali u isto vreme, moramo prepoznati širu sliku - očuvanje prirode i ekološke ravnoteže koje su od suštinskog značaja. Planiranje i sprovođenje održivih mera zaštite zemljišta moraju biti prioritet, jer će budućnost pripasti onima koji umeju da čuvaju svoje plodno tlo kao osnovu za proizvodnju hrane i održivu budućnost.
![PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 2 PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 2](/pub/17026792569713_prvi_prvi_na_skali_ekologija_rekultivacija_ozivljavanje_zemljista_iz_pepela_industrije_2.jpg)
Slika 1. Rekultivacija pepelišta Termoelektrane Nikola Tesla A (TENT-A) sadnjom drvenastih vrsta I formiranjem spontane žbunaste i zeljaste vegetacije (foto: dr Filip Grbović)
![PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 3 PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 3](/pub/17026792682389_prvi_prvi_na_skali_ekologija_rekultivacija_ozivljavanje_zemljista_iz_pepela_industrije_3.jpg)
![PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 4 PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 4](/pub/17026792798115_prvi_prvi_na_skali_ekologija_rekultivacija_ozivljavanje_zemljista_iz_pepela_industrije_4.jpg)
Slika 2. Revegetacija na pasivnoj kaseti TENT-A (foto: dr Gordana Gajić, IBISS)
![PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 5 PRVI PRVI NA SKALI Ekologija Rekultivacija ozivljavanje zemljista iz pepela industrije 5](/pub/17026792928116_prvi_prvi_na_skali_ekologija_rekultivacija_ozivljavanje_zemljista_iz_pepela_industrije_5.jpg)
Slika 3. Rekultivacija jalovišta rudnika azbesta “Stragari” sadnjom crnog bora i spontanim formiranjem drvenaste, žbunaste i zeljaste vegetacije (foto: dr Filip Grbović)
![PRVI PRVI NA SKALI Kragujevac PMF dr Filip Grbović PRVI PRVI NA SKALI Kragujevac PMF dr Filip Grbović](/pub/16773058415756_prvi_prvi_na_skali_kragujevac_pmf_dr_filip_grbovi%C4%87.jpg)
Autor: dr Filip Grbović, naučni saradnik
Obradio: Dejan Milošević
UPOZNAJ PRIRODU DA BI JE VIŠE VOLEO
![Upoznaj Prirodu da bi je više voleo - počinje saradnja Botaničke bašte i udruženja PRVI PRVI NA SKALI](/pub/article/16698461875226_upoznaj_prirodu_da_bi_je_vi%C5%A1e_voleo_-_po%C4%8Dinje_saradnja_botani%C4%8Dke_ba%C5%A1te_i_udru%C5%BEenja_prvi_prvi_na_skali.jpg)
![](/pub/banner/17015164682346_podrzi_prvi_prvi_na_skali_-_donacijom_na_racun_150-45167-49_800x97.jpg)
STRANICA KOJA SE ČUJE - ZORAN MODLI
PRVI PRVI NA SKALI FB STRANA, TVITER, INSTAGRAM
PODRŽI PPNS!
MIHAJLO PUPIN
ARČIBALD RAJS
Komentara: 0